Uspjeli smo promijeniti trendove i privući investitore koji ulažu u 4 hotela sa 4 zvjezdice, konačno podižemo razinu turizma u Novalji. Uz to, krenuli smo u EU projekt Poduzetničkog inkubatora Ragan sa 16 samostalnih poslovnih jedinica koji će od iduće jeseni biti na raspolaganju mladim poduzetnicima. Ovaj projekt ima višestruku važnost. Pored pokretanja novih ideja i poslovnih projekata, nadam se da će Poduzetnički inkubator u značajnom dijelu utjecati na mijenjanje svijesti da osim turizma postoje i druge gospodarske grane koje imaju perspektivu na otoku, kaže gradonačenik Dabo
Grad Novalja već godinama je u samom hrvatskom vrhu po proračunskim prihodima i standardu stanovnika, nemaju problema s iseljavanjem niti sa negativnim demografskim trendovima, a status jednog od poželjnijih gradova za život u Hrvatskoj potvrdio je i u našem velikom izboru najboljih gradova u kojemu je proglašen drugim najboljim malim gradom za život u Hrvatskoj. Što stoji iza ovog rezultata, te kojim mjerama i projektima postižu ovaj standard i kvalitetu života, u intervjuu nam je ispričao gradonačelnik Ante Dabo.
G. Dabo, Grad Novalja je u našem velikom izboru najboljih gradova proglašena drugim najboljim malim gradom za život u Hrvatskoj. Koliko ste Vi zadovoljni kvalitetom života u Novalji i koliko je tu još prostora za napredak ?
– Lijepo je kad Vas netko nominira u tako visoko društvo malih gradova u kojima je najveća kvaliteta života u Hrvatskoj. Kriterija je bilo jako puno, čini mi se čak 26 uključujući i istraživanje agencije Ipsos kod samih građana. Međutim, meni je teško o tome pričati jer znam i svjestan sam realnosti u kojoj svaki dan primjećujem koliko toga još nedostaje u raznim područjima javnog života i ukupnog društvenog standarda kojeg imaju građani Novalje.
Objektivno gledajući, u Novalji se relativno brzo može pronaći posao sa solidnom zaradom i mislim da je životni standard prosječnog građanina u odnosu na ostatak Hrvatske relativno visok međutim, ta fama da smo jedan od najbogatijih gradova po proračunskim prihodima u odnosu na broj stalnih stanovnika ne ide nam baš u prilog. Nama su najveći proračunski prihodi oni od raznih poreza na imovinu a ja bih rekao da je ipak najveći indikator kvalitete života, prihod od poreza na dohodak. Drugim riječima, Novalja je prostorno narasla i problemi koji se obično pojavljuju sa bujanjem gradnje su uglavnom infrastruktura i očuvanje prostora i okoliša. Upravo to je razlog da mi još uvijek moramo ulagati velike novce u komunalnu i društvenu infrastrukturu dok društveni nadstandardi još uvijek nisu u prvom planu.
Ipak, kad se sve skupa zbroji i oduzme, mogu reći da sam zadovoljan ukupnom kvalitetom života u Novalji iako ima još jako puno prostora za napredak.
Koje projekte i mjere koje ste realizirali u prvih godinu i pol dana ovoga mandata biste istaknuli kao najvažnije za podizanje kvalitete života Vaših građana?
– Rekao bih da je ovih godinu i pol dana mog drugog mandata samo nastavak one iste politike koju su građani prepoznali i dali joj značajnu podršku u svibnju prošle godine, samo u drugim okolnostima. Ovaj mandat za razliku od prošlog obilježava politička stabilnost i mir kako u strukturama upravljanja gradom tako i u široj zajednici. Mislim da je to temeljni uvjet sveukupnog napretka svake lokalne samouprave. Kad nemate većih prijepora u zajednici i jednu dobru i konstruktivnu atmosferu u gradskom vijeću onda se možete posveti realizaciji važnih i velikih projekata.
Ove smo godine završili još jednu fazu obnove i uređenja povijesne jezgre, započeli izgradnju dva velika projekta, Kulturnog doma Gozdenica vrijednog 15 mil. kuna (9 mil. kn kredit HABOR-a) i poduzetničkog inkubatora Ragan vrijednog 11 mil. kuna (7.1 mil. EU sredstava). Nadalje na pragu smo realizacije projekta dovršetka uređenja infrastrukture u poduzetničkoj zoni Čiponjac vrijednog 11,5 mil. kuna (9.5 mil. kn EU sredstava) i projekta uređenja ulice Samorašnji put vrijednog 7,5 mil. kuna. U srpnju ove godine sa Hrvatskim vodama i Ministarstvom zaštite okoliša potpisali smo Ugovor o sufinanciranju najvećeg infrastrukturnog projekta od utemeljenja Grada Novalje, projekta Aglomeracije Novalja vrijednog 310 mil. kuna u kojem Grad i Komunalije Novalja sudjeluju sa cca. 25 mil. kuna vlastitih sredstava dok ostatak (69%) financira EU te Hrvatske vode i ministarstvo svaki po 10%. U ovaj projekt krećemo pokretanjem postupka javne nabave do kraja ove ili najkasnije početkom iduće godine.
Nadalje, izradili smo projekte i vrlo smo blizu dobivanja građevinskih dozvola za sortirnicu komunalnog otpada, kompostanu i reciklažno dvorište za građevinski otpad. Ovih dana ishodovana je građevinska dozvola za proširenje gradskog groblja u Novalji sa novom modernom mrtvačnicom i nadam se da radovi kreću početkom iduće godine. Istovremeno kandidirali smo na mjeru 7.4 projekt proširenja dječjeg vrtića Carić (9 mil. kn) i rekonstrukcije zgrade DVD-a Novalja (7 mil. kn).
Od mjera koje smo uveli posljednje vrijeme istaknuo bih financiranje cjelokupnog iznosa kamata na turističke kredite za obnovu i podizanje kvalitete postojećih turističkih kapaciteta domaćih iznajmljivača, subvencioniranje stanovanja policijskih službenika te projekt izgradnje POS-ovih stanova za mlade obitelji. Istovremeno nastavili smo sa mjerama pronatalitetne politike, subvencioniranja prijevoza i udžbenika za osnovno i srednje školstvo, podizanjem nadstandarda u školskom i predškolskom odgoju, dodatnim standardima u zdravstvenoj zaštiti i da ne nabrajam dalje.
Za razliku od većine hrvatskih gradova, Novalja nema demografskih problema, ljudi vam se doseljavaju zbog posla. Imate li kakve brojke, koliko se ljudi doselilo u Novalju u posljednjih nekoliko godina?
– Točno, za sada Novalja nema demografskih problema iz razloga što su prije više godina mnogi mladi iz kontinentalnog dijela Hrvatske prepoznali Novalju kao svoje trajno odredište za rad i život. Ono što želim posebno naglasiti je da se je većina od njih jako brzo uklopila u našu zajednicu. Mnogi su ovdje osnovali svoje obitelji, djeca im se osjećaju našim novaljcima i to je jako pozitivno i dugoročno jako važno za svih nas. Teško mi je precizno reći koliko je mladih doselilo posljednjih godina u Novalju, ali taj trend doseljavanja traje već skoro dvadeset godina i osobno mi je to jako drago. To je možda najveći pokazatelj kvalitete života u Novalji jer držim da je većini naših novih sugrađana kad su donosili važne egzistencijalne odluke Novalja bila privlačna kao jedan mali i simpatični gradić ugodan za život.
No, i uz doseljavanje, imate problem nedostatka radne snage. Koliko je ozbiljan taj problem i kojim mjerama se protiv njega borite?
– Nažalost da, naše malo gospodarstvo, pogotovo turističko ima sve veći problem nedostatka radne snage tijekom turističke sezone. Potreba za sezonskom radnom snagom koja je do sada uglavnom stizala iz unutrašnjosti Hrvatske sve je veća, a naše je turističko gospodarstvo u sve većem problemu jer te radne snage jednostavno više nema. Očito je to i veliki nacionalni problem koji zahtjeva dublju analizu i ozbiljne mjere. Moram priznati da još uvijek nemamo konkretniji odgovor na ovaj problem ali isto tako treba pošteno priznati da su naši alati vrlo malog dometa i ne vidim kako i na koji način cjelovito riješiti ovaj problem.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice Novalja je u top 10 destinacija Hrvatske po ostvarenom turističkom prometu u prvih 9 mjeseci ove godine. Kako to komentirate i da li su tako visoke brojke odraz kvalitete turističke ponude ili nekih drugih okolnosti ?
– Kad je u pitanju komercijalni smještaj (dakle, bez vikendaša) Novalja je u 9 mjeseci ove godine ostvarila 254.000 dolazaka i 1.605.000 noćenja, što je povećanje od 4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U top 10 smo i po komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, po privatnom smještaju i po kamping gostima ali smo jako daleko, usudio bih se reći u donjem dijelu tablice po ostvarenom prometu u hotelskom smještaju koji je svuda u svijetu pa tako i pojedinim razvijenijim hrvatskim destinacijama, nositelj razvoja i ukupne turističke ponude.
Moram priznati da kvaliteta turističke ponude Novalje, osim u jednoj manjoj mjeri (hotel i vinarija Boškinac) još uvijek nije na onoj razini koja može privući bogatije goste i značajnije produžiti turističku sezonu. Ono što me ohrabruje je činjenica da smo zahvaljujući donošenju strateškog dokumenta Master plana razvoja turizma Novalje do 2025. godine i konkretnih poticajnih mjera uspjeli promijeniti trendove. Ove godine otvoren je jedan manji hotel sa 4* a trenutno nam se grade tri hotela u kategoriji 4* sa ukupno više od 500 kreveta i oni će biti završeni do početka iduće turističke sezone. Ako uzmete u obzir podatak da su se u Novalji u periodu od početka pedesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća izgradila samo dva hotela u kategoriji 2* ukupnog kapaciteta 400 kreveta, onda ponosno mogu reći da smo više nego očito uspjeli promijeniti trendove i privući privatne investitore koji će samo u ova 4 hotela uložiti oko 160 mil. kuna.
Pored izgradnje novih i obnove starih hotela u kategoriju 4*, izgradnja luksuznih turističkih vila koja također uzima maha, projekt Luke Novalja koji je u izradi i početak gradnje marine Novalja koji se očekuje u jesen 2020. godine, sve zajedno čini me zadovoljnim jer se s pravom mogu nadati da će za 4 do 5 godina turistička ponuda Novalje a onda i sama struktura gostiju biti na jednom višem nivou nego je to sada. To je vizija jedne nove Novalje koja se polako ali sigurno ostvaruje.
Većina investitora, i domaćih i stranih, ogorčena je i buni se zbog pretjeranog administriranja i birokratiziranja koje im otežavaju poslovanje i zagorčavaju život. Kakav je odnos Grada Novalje prema svojim investitorima, koliko ste fleksibilni i kako im izlazite u susret?
– Mislim da je pitanje povjerenja investitora i lokalne samouprave ili države ključno pitanje i da o njemu ovisi krajnji rezultat, a to su dobre i kvalitetne investicije koje daju vrijednost i kvalitetu više svakoj lokalnoj zajednici. Kad jedan gradonačelnik zajedno sa svojim timom ima viziju, donese strateški dokument, ako ta konekcija sa kapitalom ne uspije, uzalud vam sve. Poduzetnici investitori pomno analiziraju isplativost svakog, pogotovo većeg projekta ali istovremeno traže konstruktivni a ne birokratski pristup lokalne samouprave u realizaciji istog. Mislim da s punim pravom mogu reći da je administracija Grada Novalje zajedno sa tijelima županijske i državne uprave pronašla jedan vrlo korektan i učinkovit način suradnje koji je pozitivan i poticajan.
Mislim da je to vrlo važno kad investitori imaju povjerenja u lokalnu samoupravu i vide vas kao partnere. Međutim, jednako je važno raditi na usklađivanju odnosa cjelokupne lokalne zajednice, njenih građana sa ključnim kapitalnim ulaganjima i vizijom razvoja koja treba biti prepoznata i prihvaćena od većine. Zadovoljstvo domaćeg stanovništva sa ukupnim konceptom razvoja, u našem slučaju turističkog razvoja, vrlo je važno i na tome trebamo još puno raditi. Osjećam da još uvijek kod jednog dijela domaćeg stanovništva ima dosta dilema i prijepora u vezi turističkog proizvoda koji dominira u Novalji, a to je party turizam. Tu će biti potrebno još puno rada, strpljenja i međusobnog razumijevanja oko usuglašavanja ključnih točaka razvoja.
Novalja jako dobro živi od turizma, već godinama ste u samom hrvatskom vrhu po prihodima, no upozoravate da to ne smije biti jedina strateška grana i da treba više poticati proizvodnju, pogotovo poljoprivrednu. Planirate li neke konkretne mjere za razvoj i poticanje proizvodnje i u kojoj je fazi projekt Poduzetničkog inkubatora ?
– Više sam puta naglašavao da je vrlo rizično cjelokupno gospodarstvo bazirati isključivo na turizmu te da moramo poticati nove ideje i projekte koji će zainteresirati i privući nove generacije mladih poduzetnika. Jedan od ključnih projekata kojem smo upravo prije mjesec dana započeli je EU projekt Poduzetničkog inkubatora Ragan sa 16 samostalnih poslovnih jedinica koji će od iduće jeseni biti na raspolaganju mladim poduzetnicima. Oni će imati ne samo prostorne i tehničke uvjete pokretanja poslovne aktivnosti već će imati i važnu administrativnu i stručnu potporu u smislu što bržeg i lakšeg snalaženja i pozicioniranja na tržištu.
Ovaj projekt ima višestruku važnost. Pored pokretanja novih ideja i poslovnih projekata, nadam se da će Poduzetnički inkubator u značajnom dijelu utjecati na mijenjanje svijesti da osim turizma postoje i druge gospodarske grane koje imaju perspektivu na otoku. Pored inkubatora proširili smo postojeću poduzetničku zonu Čiponjac za cca. 7 ha i već do kraja godine krećemo u izradu UPU-a koji ćemo u suradnji za domaćim poduzetnicima i Udrugom obrtnika iz Novalje prilagoditi potrebama domaćeg gospodarstva. Nadalje, odlukom Vlade na prošlotjednoj sjednici u Hvaru dobili smo u vlasništvo još jednu, novu poduzetničku zonu Prozor – Zaglava površine 50 ha za koju već imamo UPU i koju ćemo također staviti na raspolaganje domaćim gospodarstvenicima. Politikom krajnje dostupnih i prihvatljivih cijena zemljišta kao i minimalnim komunalnim doprinosom namjera nam je pokrenuti poduzetničke projekte u toj zoni što prije. (gradonačelnik.hr)