Kvalitetna i uspješna realizacija projekta Čazma Natura bit će velik iskorak naprijed, obuhvatit će mnoga područja, kako fizička tako i u gospodarskom i društvenom smislu. To je najveći projekt u povijesti našega grada. Put do njegove potpune realizacije vjerojatno će biti zavojit, ali vjerujem da će konačan rezultat nadmašiti sva naša očekivanja.
Dinko Pirak jedan je od dugovječnijih hrvatskih gradonačelnika – na čelu Čazme je gotovo 20 godina, a da ga se građani još uvijek nisu ‘zasitili’ govori i podatak da je na prošlogodišnjim izborima opet pobijedio već u prvom krugu i tako osigurao još jedan mandat na čelu Grada. Kako ga planira iskoristiti i koji su ključni projekti i planovi, ispričao je u intervjuu za gradonačelnik.hr
G. Pirak, kako biste ocijenili proteklu godinu u odnosu na prve godine prethodnih mandata. Jeste li zadovoljni, jeste li ostvarili sve što ste planirali?
– Svaka nova godina je nova prilika. Potreba građana je mnogo, zadovoljavamo ih koliko možemo i koliko nam okolnosti dopuštaju. Rad nikad ne prestaje, uvijek možemo bolje.
Koje biste projekte i mjere iz protekle godine istaknuli kao najvažnije?
– Čazma Natura, dogradnja dječjeg vrtića, obnova doma umirovljenika, projekt Uključi se! – projekt zapošljavanja žena, obnova državne prometnice u središtu grada, zahvaljujući dobroj suradnji s Hrvatskim cestama, obnova područne škole u Grabovnici, izgradnja dječjeg igrališta… Projekata je puno i svi su jednako važni jer svaki u svom segmentu utječe na kvalitetu života naših građana.
Najveći i najznačajniji projekt za Čazmu je definitivno projekt Natura. U kojoj je fazi, kad će biti realiziran i što će on donijeti gradu?
– U Čazmi oduvijek postoji interes i želja građana da dobiju bazen. Ideja je rođena iz prijateljstva Čazme i slovenske općine Radlje ob Dravi, u kojoj je biološki bazen temelj kontinentalnog turizma. Načelnik te općine nas je upoznao s projektantima koji izrađuju takve bazene. Ubrzo nakon izrade idejnog rješenja, bio je raspisan natječaj OP Konkurentnost i kohezija, na koji je bilo moguće aplicirati izgradnju. Projekt bazena se, nakon proučavanja natječaja, uvjeta i niza sastanaka s iskusnim konzultantima, razvio u multi-projekt Čazma Natura, najveći projekt Grada Čazme ikad, koji obuhvaća revitalizaciju prirodne baštine i stavljanje u funkciju turizma, čime će se unaprijediti kontinentalni turizam našeg područja te brendirati Čazma u Grad Zelenog turizma.
Projekt je u fazi pripreme raspisivanja javne nabave. Cijeli projekt mora biti završen do kraja 2021. g.
Ovih dana objavili ste jako dobre brojke koje govore da ove godine imate čak 4,5 puta više investicija nego lani. Recite nam malo više o tome, što je dovelo do ovako dobrih trendova i o kakvim je investicijama riječ?
– Prema podatcima Hrvatske gospodarske komore Bjelovar o gospodarskim kretanjima u BBŽ objavljenim u službenom biltenu „Mreža“, grad Čazma je po snazi gospodarstva odmah iza Bjelovara, odnosno drugi grad u županiji. Tako i prosječna neto plaća u Čazmi iznosi 4.020,00 kn, a u Bjelovaru svega 86 kuna više.
Najveći porast investicija u novu dugotrajnu imovinu bilježi grad Čazma i to 4,5 puta više u odnosu na proteklu godinu.
Očito je da svjedočimo dobroj investicijskoj klimi u našem gradu i iskorištavanju europskih fondova u stvaranju novih vrijednosti i širenju proizvodnje. Drago mi je da je kvaliteta proizvoda naših poduzetnika prepoznata i da imaju potrebu za širenjem.
I sami radimo na nekoliko velikih europskih projekata, primjerice, ranije spomenuti, 26 milijuna vrijedan projekt – Čazma Natura.
Kojim sve mjerama potičete gospodarstvo i poduzetništvo u Čazmi i kakvi su rezultati?
– U Gradu Čazmi potičemo razvoj gospodarstva i privlačimo ulagače raznim mjerama kao što su oslobađanje od komunalnog doprinosa i dijela komunalne naknade prilikom gradnje gospodarskih i poljoprivrednih objekata te izgradnjom infrastrukture – naše svako naselje ima vodovodnu i plinsku mrežu, a mnogo ulažemo i u održavanje prometnica.
Čazma je jedan od još uvijek rijetkih gradova koji svojim osnovnoškolcima osigurava besplatne udžbenike, a uz to i srednjoškolcima pomažete sa 1.000 kuna, a studentima sa po 500. Koliko za to izdvajate iz proračuna i planirate li neke dodatne mjere na ovom planu?
– Ove godine povećali smo naknadu za studente s 500 na 1000 kuna, a osnovnoškolcima, kao i proteklih godina, kupujemo i radne bilježnice. Ukupno je to oko 250.000 kuna.
Kakva je demografska slika Čazme, muči li i vas problem iseljavanja i kojim još mjerama, osim gore navedenih, se borite protiv negativnih trendova?
– Već niz godina omogućujemo jednokratnu novčanu pomoć za novorođenu djecu, po 1.000 kuna za svako novorođenče s prebivalištem na području Grada Čazme, ako je riječ o prvom i drugom djetetu u obitelji, a ukoliko se radi o trećem ili svakom sljedećem, u tom slučaju pomoć iznosi 2.000 kuna.
Sufinanciramo karte za prijevoz studenata u iznosu od 10 %, svim redovnim studentima s prebivalištem na području Grada Čazme, koji ne ostvaruju pravo na naknadu za prijevoz iz nekih drugih izvora.
Sufinanciramo kamatu za studentske kredite za sve studente (redovne i izvanredne) s prebivalištem na području Grada Čazme. Ukoliko student za vrijeme studiranja ima prosjek veći od 4,5, tada Grad Čazma preuzima vraćanje glavnice kredita, što ustvari znači da je kredit bespovratan za odlične studente.
Sufinanciramo troškove kupnje udžbenika za učenike prvog razreda Opće gimnazije Srednje škole Čazma, u iznosu 1.000 kuna po učeniku.
Sufinanciramo kupnju mjesečne karte za prijevoz učenicima Srednje škole Čazma koji putuju manje od 5 kilometara od mjesta stanovanja do škole, koji ne ostvaruju pravo na subvenciju države za sufinanciranje prijevoza.
Za sve te mjere, uz one prije navedene, iz Gradskog proračuna izdvajamo izravno oko pola milijuna kuna za djecu i mlade.
No, izravne mjere i jednokratne pomoći, po mom mišljenju, nisu dovoljan razlog za ostanak mladih u našem gradu ili za poboljšanje demografske slike. Za to je potrebna dobra infrastruktura koja će privući ulagače koji će stvoriti dobru gospodarsku klimu i omogućiti nova radna mjesta i veće prihode, odnosno bolji standard. Kao što smo govorili ranije, smatram da smo tu na dobrom putu jer, kako sam rekao, pokazatelji u gospodarstvu su na našoj strani pa smatram da će, uz naše projekte i nova ulaganja, život u Čazmi postajati sve privlačniji obiteljima.
Kako stojite s EU fondovima, jeste li zadovoljni brojem odobrenih projekata, odnosno povučenim novcem?
– Iznimno sam zadovoljan. Više od 20 projekata je ili realizirano, ili u provedbi ili prijavljeno u proteklih nešto više od godinu dana. Njihova ukupna vrijednost iznosi oko 40 milijuna kuna. Mislim da je to odličan rezultat. Naravno, ne stajemo već nastavljamo s praćenjem natječaja i pripremanjem dokumentacije za nove projekte.
U posljednje vrijeme sve više gradova se okreće ‘smart City’ konceptu i implementira niz pametnih rješenja kojima žele podići efikasnost i smanjiti troškove gradske uprave. Kako Čazma stoji na tom planu, okrećete li se i Vi pametnim aplikacijama i rješenjima u upravljanju gradom?
– U manjim gradovima kao što je Čazma smart city rješenja teže se implementiraju. Stil života u ruralnim krajevima značajno se razlikuje od većih urbanih sredina te su i potrebe za smart city rješenjima manja. To ne znači da ne pratimo trendove i da zanemarujemo našu urbanu jezgru. Tako smo prvi grad u županiji koji je na javnu površinu postavio pametnu klupu, s ugrađenim internetom i mogućnošću punjenja mobitela.
Već više od dvije godine našim je građanima dostupna mobilna aplikacija cityHub, za prijavu komunalnih problema, imamo solarni stup s alatom za popravak bicikala, a u skoroj budućnosti razmišljamo i o gradnji punionice za električne automobile.
Javnost je nedavno izrazito pozitivno reagirala na vijest da je Grad Bjelovar uveo ‘odrađivanje’ socijalne pomoći za radno sposobne korisnike. Vi tu praksu provodite već godinama. Kako to funkcionira u Čazmi, koji su efekti?
– Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, svi radno sposobni korisnici mjesečne naknade moraju se odazvati pozivu lokalne uprave na rad za opće dobro bez naknade. U slučaju da to odbiju, ostaju bez naknade. Mi s tim programom idemo već nekoliko godina i mislim da on ima obostranu korist.
Oni koji dobiju pozive, mjesečno trebaju odraditi od 30 do najviše 90 sati i u tom slučaju im se socijalna naknada normalno isplaćuje. Naravno, ima i slučajeva kada korisnici socijalne pomoći odbijaju rad za opće dobro, ali većinom ljudi uvide da je to u njihovom interesu i prihvate posao. Naravno, moraju proći zdravstveni pregled i dobiti liječničku potvrdu da mogu raditi i tada, s komunalnim poduzećem i gradskim službama, nađe se posao koji ti ljudi mogu obavljati na obostranu korist.
U sukobu ste sa Županijom zbog Osnovne škole Čazma, za koju želite preuzeti osnivačka prava, a za što se potpisivala i peticija. Što se događa na tom planu, hoćete li uspjeti postići dogovor sa Županijom?
– Ne mogu reći da smo u sukobu već da odnos uopće ne postoji jer se županija prema gradu Čazmi i njezinim stanovnicima odnosi maćehinski, ignorira upite i zahtjeve predstavnika građana – gradskih vijećnika Grada Čazme, ali i samih građana. Naime, peticiju o osnivačkim pravima potpisalo je oko 1000 građana grada Čazme, a to je velik postotak radno sposobnog stanovništva, odnosno birača, čiji glas županija ignorira.
Na kraju krajeva, županija transferira i raspodjeljuje državni novac, odnosno novac nas poreznih obveznika. Ako građani grada Čazme žele utjecati na raspolaganje novcem koji su uplatili u državni proračun, onda im to treba omogućiti, a pogotovo kada žele bolju skrb za svoju djecu.
Za razliku od primjerice Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i drugih županija koje uistinu rade u interesu svojih građana, pomažu im raznim mjerama, čiji su proračuni razvojni, u našoj županiji radi samo administracija i sama je sebi svrhom. Takvih županija nam niti ne treba.
Što još planirate u Čazmi do kraja ovoga mandata, koji su Vam glavni ciljevi?
– Kvalitetna i uspješna realizacija projekta Čazma Natura bit će velik iskorak naprijed, obuhvatit će mnoga područja, kako fizička tako i u gospodarskom i društvenom smislu. To je najveći projekt u povijesti našega grada. Ocijenjen je s visokih 96, skoro maksimalnim brojem bodova.
Put do njegove potpune realizacije vjerojatno će biti zavojit, ali vjerujem da će konačan rezultat nadmašiti sva naša očekivanja.
On podrazumijeva opremanje dviju školskih učionica, uređenje okoliša škole, arboretum, izgradnju zelene tržnice, opremanje multifunkcionalnog centra, sportski park, uređenje šetnice na nasipu, uređenje ribičkog kompleksa, revitalizaciju Medjama i naravno – izgradnju jedinstvenog biološkog bazena u Hrvatskoj, koji je među našim stanovnicima privukao najviše pozornosti i kojega s nestrpljenjem očekuju.
Čazma je moj rodni grad, ovdje sam s obitelji izgradio dom i uvijek mi je u srcu. To nije velik grad, ali su pred njim velike mogućnosti. Kako bismo ih u potpunosti iskoristili, moramo biti složni i usmjereni ka istim ciljevima. Moramo podržavati jedni druge i biti uporni.
Zato ponavljam, pred nama je mnogo posla te se nadam i vjerujem da će nas građani podržati i prepoznati trud koji ulažemo, baš kao što ga prepoznaju prolaznici ili Čazmanci koji su davno odselili, a sada se čude i pozdravljaju pozitivne promjene u svojoj Čazmi.
Naravno, nije sve Čazma Natura. Tu su i – nogostupi, odvodnja, autobusna stajališta, poljski putovi, nerazvrstane ceste. Baš kao i u svakom kućanstvu, tako i u gradu – samo u „malo“ većem omjeru, postoje svakodnevne, životne stvari s kojima se susreću naši stanovnici, a mi smo tu da im pomognemo.
Nastojimo to činiti, iako to ponekad nije u mjeri u kojoj bi oni htjeli, ali poručujem da o svemu vodimo brigu i nikog ne zaboravljamo. Grad Čazma ima 36 naselja i sva su nam jednako bitna, svi naši stanovnici zaslužuju jednak tretman. Svima želimo jednako, a to je poboljšanje kvalitete uvjetaživota, i na tome neprekidno radimo. (gradonačelnik.hr)
