Ovo je rekordna godina po ulaganju u poduzetnike koji će ukupno dobiti čak 13 milijuna kuna. Kada se prisjetimo 2014. godine kada je iznos namijenjen poticanju vukovarskog poduzetništva bio 200.000 kuna očigledno je kakav smo zaokret učinili.
Prva godina mandata lokalnih vlasti izabranih na izborima 2017. je iza nas, pa je gradonačelnik.hr pokrenuo seriju intervjua u kojoj s gradonačelnicima analiziramo što je u protekloj godini napravljeno, koliko je programa realizirano i koji su planovi za naredni period. ‘Inventuru’ prve godine njegovog drugog mandata na čelu Vukovara napravili smo s gradonačelnikom Ivanom Penavom koji je svoj drugi mandat na čelu Vukovara osvojio već u prvom krugu izbora, i to sa uvjerljivih 62 posto podrške građana.
G. Penava, kako biste ocijenili proteklu godinu, koliko ste zadovoljni napravljenim i jeste li ostvarili sve što ste planirali?
– Zadovoljan sam svime što smo postigli. Naravno, uvijek može bolje i brže, no ostvarujemo ciljeve koje smo si zadali i ispunjavamo obećanja koja smo dali. Građani su prepoznali naš rad i još jednom nam ukazali povjerenje. Po prvi puta na izborima za gradonačelnika u Vukovaru, jedan je kandidat odnio pobjedu u prvome krugu i to sa 62%. Taj rezultat samo poziva na dodatnu odgovornost. Postavili smo ljestvicu visoko i građani su to prepoznali i podržali.
Ulažemo sve snage kako bismo tu ljestvicu još malo podigli jer naš grad i naši sugrađani zaslužuju samo najbolje.
Koje biste projekte i mjere realizirane ili započete u ovoj godini istaknuli kao najvažnije za Grad Vukovar i njegove građane, i zašto?
– Mnogo je toga u tijeku i razvijamo nekoliko zbilja velikih projekata koji će se ostvariti u bliskoj budućnosti, no najvažniji nam je novi zakon o poticanju poduzetništva na području grada Vukovara kojim nastojimo stvoriti još pogodniju poduzetničku klimu kojom ćemo privući investitore.
U kojoj je fazi taj zakon i što će on točno donijeti?
– Na ovom zakonu intenzivno radimo protekle dvije godine u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i ministarstvima, a posebno nositeljem ovog Zakona Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije na čelu s ministricom Gabrijelom Žalac koja već brojnim projektima radi na revitalizaciji i napretku cijele Slavonije. Na čelu radne skupine zadužene za izradu novoga zakona je naša Vukovarka Kristina Bilić s kojom smo u stalnoj komunikaciji. U tijeku je prikupljanje dokumentacije povezane s ratnom štetom na području grada Vukovara. Rad na ovom projektu je vrlo opsežan te su formirane radne skupine u koje su uključena sva ministarstva i državna tijela koja bi mogla doprinijeti bržem i boljem formiranju novih zakonskih odredbi, a angažirani su i vanjski stručnjaci za specifična područja od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Grada Vukovara za izradu specifičnih studija u svrhu dokazivanja opravdanosti, nužnosti i održivosti samoga zakon pred Europskom komisijom u Bruxellesu. Upravo u svrhu donošenja zakona, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU na e-savjetovanju je objavilo iskaz o procjeni učinaka propisa za Prijedlog zakona o poticanju ulaganja na području Grada Vukovara.
Grad Vukovar jako puno ulaže u poticanje poduzetništva – koje mjere su po Vama najefektnije i koji su rezultati?
– Ovo je rekordna godina po dotaciji sredstava poduzetnicima koju završavamo na ukupnom iznosu od 13 milijuna kuna koje ćemo plasirati poduzetnicima s područja grada Vukovara. Tri su izvora poticaja od kojih je jedan upravo ovaj kojim Grad Vukovar s 2 milijuna kuna izravno potiče vukovarske poduzetnike. Drugi je Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara koji će prema vukovarskim poduzetnicima plasirati 4 milijuna kuna, dok će iz Intervencijskog plana grada Vukovara vukovarskim poduzetnicima biti plasirano 7 milijuna kuna. Kada se prisjetimo 2014. godine kada je iznos namijenjen poticanju vukovarskog poduzetništva bio 200.000 kuna očigledno je kakav smo zaokret učinili. Upravo ta razlika govori najbolje o tome što nam je na prvome mjestu i koliko smo snažno svi prionuli tome da vukovarsko gospodarstvo poguramo na stupanj razvoja na kojemu će biti snažno, održivo i otporno na rizike i da doprinosi upošljavanju građana grada Vukovara i razvoju našega grada.
Ove godine je poduzetnicima bilo ponuđeno 14 mjera od kojih je najiskorištenija Mjera 3 – Očuvanje postojećih poduzetnika te je za ovu mjeru potpisano 48 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 463.304,66 kn. Ovim je Programom sufinancirano otvaranje 18 novih obrta ili društava u iznosu od 166.865,21 kn.
Nešto više od 440.00,00 kuna isplaćeno je subjektima koji su registrirani u proizvodnoj djelatnosti za potrebe nabave nove opreme ili proširenja kapaciteta i to kroz Mjeru 11 – Jačanje konkurentnosti u proizvodnji.
S obzirom na izuzetno veliki interes za korištenje mjera očito je kako naš program ispunjava svoju svrhu, stvara povoljno poduzetničko okruženje, razvija poduzetničku klimu i osigurava preduvjete za razvoj poduzetničkih sposobnosti na području Grada Vukovara. Broj poduzetnika koji koriste poticaje iz godine u godinu raste, a sredstva se sve brže iskorištavaju jer poduzetnici već otprilike znaju što će biti i na koji način mogu aplicirati.
Otkupili ste od Borova zemljište i proširili Poslovnu zonu – hoćete li je i napuniti, kakav je interes investitora?
– Vukovar je kupio nekretninu u vlasništvu tvrtke Borovo d.d. te time postao vlasnik atraktivnog zemljišta koje je namijenjeno proširenju gospodarskih zona na području Grada Vukovara. Riječ je o građevinskom zemljištu namijenjenom gospodarskoj djelatnosti na kojemu se trenutno nalazi sportski aerodrom u gradskoj četvrti Borovo naselje. Površina je zemljišta 687.057,00 m2, a vrijednosti je 36.317.807,69 kn što čini otprilike 26% izvršenja proračuna za prethodnu godinu.
Ponosan sam jer smo prva Gradska uprava koja je Gradu Vukovaru omogućila da dođe u posjed ovako velike i vrijedne nekretnine koju će moći operativno staviti u funkciju. Ovo gospodarsko zemljište atraktivno je iz čitavoga niza razloga. S jedne strane leži na obali Dunava, rijeke koja je žila kucavica Europe kada se govori o transportu i prijevoz roba, a s preostalih strana omeđeno je državnom cestom, a važno je i naglasiti kako preko ovoga zemljišta prelazi i međunarodna željeznička pruga. Za ovim zemljištem vlada veliki interes investitora koji bi tu došli i ustrojili svoje proizvodne pogone. Veličina samoga građevinskog zemljišta dodatni je razlog zbog kojega vlada veliki interes jer je riječ o parceli veličine 69 hektara.
Do sada nije bilo moguće ponuditi investitorima upravo ovu atraktivnu parcelu jer nije bila u vlasništvu Grada, no sada kada je Grad Vukovar postao vlasnikom ove parcele ostvareni su preduvjeti za privlačenje investitora, otvaranje novih radnih mjesta, ali i zadržavanje postojećih. S Vladom Republike Hrvatske i dalje radimo na dovođenju drvne industrije u Vukovar tako da vjerujemo kako će upravo takav pogon zauzeti navedeno zemljište.
U nekoliko navrata ste vrlo dramatično upozoravali Vladu da Vukovar odumire, tražeći hitne mjere za oživljavanje gospodarstva. Je li situacija još uvijek tako dramatična ili ste uspjeli zaustaviti negativne trendove?
– Vukovarsko gospodarstvo još uvijek trpi iznimno veliku štetu koja mu je nanesena u Domovinskome ratu. Treba imati na umu kako pri tome govorimo o izravnoj materijalnoj ratnoj šteti od 9,5 milijardi kuna dok je neizravna čak četverostruko veći iznos. Naravno da je ta brojka zastrašujuća za svaki grad, a kamo li za grad veličine Vukovara. Kada smo tražili hitne mjere za oživljavanje gospodarstva nismo ni u jednome trenutku očekivali puni povrat onoga što je u gospodarskome smislu Vukovar značio prije ratnih razaranja. Primjerice, samo je tvrtka Borovo zapošljavala 22 000 radnika. Svjesni smo kako je to nemoguće te da takva vrsta gospodarske djelatnosti u našoj državi više ni ne postoji. Ono na čemu smo inzistirali je konkretna potpora u razvijanju gospodarstva dovoljno snažnog i stabilnog kako bi zadržalo stanovništvo na našim prostorima. Vlada je pokazala sluh i interes za naše probleme. Prvi je korak svakako povećanje proračun Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara za 20 milijuna kuna. Tim sredstvima kupljena je od tvrtke Borovo navedena parcela namijenjena razvoju gospodarske djelatnosti. Istovremeno su ta sredstva pomogla tvrtki Borovo na način da je podmiren dio obveza, ali ujedno i povećana proizvodnja te broj zaposlenih za dodatnih 30 djelatnica.
Nadalje, kao što sam rekao, sustavno se radi na izradi novoga zakona o poticanju poduzetništva na području grada Vukovara. Očekujemo kako će ovakav, novi, izmijenjeni te vremenu i potrebama prilagođen zakon Vukovar u potpunosti izdvojiti iz okoline te nam poslužiti kao odskočna daska s kojom bismo, u gospodarskom smislu, mogli sustići ostatak države za kojom kaskamo. Napominjem kako se uvijek mora uzeti u obzir iz kojega minusa Vukovar kreće te je upravo u tome važnost zakona koji će nam pružiti prijeko potrebnu prednost.
Koliko ste u svemu tome zadovoljni suradnjom s Vladom, događaju li se konkretne mjere i inicijative kojima bi se olakšalo i pomoglo Gradu Vukovaru?
– U cjelini imamo izrazito kvalitetnu Vladu koja je pokazala da može i želi pomoći Vukovaru. Naravno da postoje segmenti s kojima smo manje zadovoljni, ali se nadamo kako ćemo ih kroz još bolju komunikaciju poboljšati. Osim već navedenih mjera na gospodarskome planu postoji čitav niz projekata usmjerenih na razvoj Vukovara i podizanje kvalitete života naših građana. Jedan od najvećih projekata koji u sebi sadržava mnoge velike i bitne projekte društvene važnosti svakako je intervencijski plan grada Vukovara. Također, u tijeku su infrastrukturni projekti koji su od Vukovara napravili najveće gradilište u Hrvatskoj te će u potpunosti izmijeniti lice grada. Obnavljaju se prometnice, odvodnja, obaloutvrda uz rijeku Dunav, a krenula je i izgradnja nove marine za riječna plovila. Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje gradi nove zgrade u kojima će svoj dom pronaći mnoge vukovarske obitelji koje već niz godina čekaju to pravo na listama čekanja. Naravno, Vlada RH potiče i razvoj turističke djelatnosti u Vukovara te ne samo da je sudjelovala u financiranju Vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva s čak 18 milijuna kuna nego i provodi projekt izgradnje Arheološkog parka Vučedol. Vukovarski vodotoranj nakon obnove postat će vukovarska turistička atrakcija i to ne samo u memorijalnome smislu nego i kao vidikovac s kojega će se vidjeti cijeli Vukovar i šire. Arheološki park Vučedol predstavlja potpuno novu turističku destinaciju koju će rado posjećivati turisti iz cijeloga svijeta jer će na interaktivan način omogućiti svojim posjetiteljima učenje o životu najstarije kulture ovoga dijela Europe.
Prošle ste godine zabilježili rekordne turističke rezultate, preko 30 posto više noćenja nego godinu ranije. Koliko tu još ima prostora za rast, kakav turizam želite razvijati i koliko je on bitan u strategiji razvoja i gospodarskom oživljavanju Vukovara?
– Turizam je bitan faktor za razvoj Vukovara i gospodarski napredak te na njemu sustavno i predano radimo, a kao što statistike pokazuju, rezultat ne izostaje. Zadovoljni smo do sada postignutim, no mjesta za daljnji razvoj ima te imamo u planu još mnoge projekte. Ono što nam je potrebno kako bi ti projekti zaživjeli i postigli željeni efekt svakako je povećanje broja smještajnih kapaciteta, ali i stručnog kadra koji će dalje, novom energijom i inovativnim pristupom, nositi razvoj turističke djelatnosti.
Vukovar ima velik turistički potencijal koji se osim u memorijalnome turizmu očituje u povećanju broja turista s dunavskih kruzera, ali i u rastu broja posjetitelja našim nagrađivanim muzejima koji su poznati i prepoznati diljem Europe. Razvijamo specifičnu eno-gastronomsku ponudu koja može pratiti naše mnogobrojne festivale od kojih je svakako najpoznatiji Vukovarski film festival. Usredotočili smo se na tzv. turizam manifestacija koji nam se do sada pokazao kao najveći generator potrošnje što je Svečana Sinjska alka u Vukovaru i potvrdila.
Kako napreduje projekt Tehnološkog centra i što točno od njega očekujete?
– Za projekt Tehnološkog centra izrađena je sva potrebna projektna dokumentacija te se čeka otvaranje natječaja nadležnog ministarstva kako bi se projekt mogao financirati sredstvima europskih fondova. Svrha Tehnološkog centra svakako je stvaranje novih i razvoj postojećih poduzeća uz stvaranje stručnog kadra tehničke struke kroz stvaranje okvira za obrazovanje i razvoj postojećeg kadra. Vjerujem kako je Tehnološki centar samo još jedna karika koja će doprinijeti održivom društveno-gospodarskom razvoju i poboljšanju konkurentnosti regije kroz razvoj većeg broja tehnološko-orijentiranih tvrtki, privlačenjem novih ulaganja te stvaranjem novih radnih mjesta.
Planirate, nakon zatvorenog, i gradnju velikog otvorenog bazena? Kad bi to trebalo biti realizirano i koji je model financiranja?
– Već su otvorena dva manja vanjska bazena, a u planu je izgradnja još tri manja. Realizaciju očekujemo u sljedeće tri godine. Pokazatelji posjećenosti govore kako bi se ovakav projekt nadogradnje bazena itekako isplatio. Proširenjem ponude Plivališta Vukovar kojega rado posjećuju svi Vukovarci privući ćemo i posjetitelje iz drugih gradova i mjesta te dodatno razviti turističku aktivnost i u ovome sektoru.
Koje još projekte koje planirate u idućoj godini, što građani mogu očekivati u narednom periodu?
– Naš je glavni cilj nastavak izrastanja Vukovara u središte ovoga dijela Hrvatske. Držimo kako ujednačenim poboljšanjem svih segmenata našega grada i uvjeta života naših građana možemo i trebamo utjecati na cijelu našu okolinu na način da postanemo generator razvoja okolnih gradova i općina. (gradonačelnik.hr)
Prvi smo u Hrvatskoj po izdvajanju za djecu, obitelj i mlade
Demografija je već neko vrijeme jedna od ključnih tema u našoj državi i društvu, i pomno se analiziraju mjere kojima gradovi potiču natalitet i pomažu svojim obiteljima. U našem velikom istraživanju o pronatalitetnim mjerama istaknuli ste se kao jedini grad koji svojim višečlanim obiteljima plaća režije. Kojim još mjerama se borite protiv negativnih trendova i planirate li neke nove?
– Smatram kako je najvažnija mjera za demografski oporavak prvenstveno gospodarski oporavak na čemu radimo svim svojim snagama. Nakon toga, svakako je bitno omogućiti mladim obiteljima stambeno zbrinjavanje na čemu odlično surađujemo sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Također, bitne su i mjere koje provodi Grad Vukovar te time pokazujemo koliko nam je stalo upravo do naših najmlađih. Osim jednokratnih naknada za novorođenče koje za prvo dijete iznose 1000 kuna, za drugo 2000 kuna te za treće i svako sljedeće 5000 kuna, subvencioniramo cijenu vrtića pa tako roditelji vrtić plaćaju 490 kuna za jedno dijete u vrtiću, a pola iznosa za drugo dijete koje istovremeno pohađa vrtić. Naše osnovnoškolce na klupama dočekaju besplatni udžbenici, bilježnice i preobuka, a za sve je učenike besplatan gradski prijevoz.
Novu mjeru sufinanciranja režijskih troškova za obitelji s troje i više djece ispod 16 godina starosti trenutno koristi 120 vukovarskih obitelji i taj je broj stalno u porastu. Važno je istaknuti kako je riječ je o kućanstvima koja ostvaruju prihod veći od osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade koju odlukom određuje Vlada RH sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi.
Grad Vukovar prvi je grad u Hrvatskoj koji sufinancira račune za vodu, struju, grijanje i odvoz kućnoga otpada i to do 6.300 kuna godišnje po obitelji. Cilj je ove mjere zadržavanje mladih obitelji na području Vukovara te podrška u odgoju više djece. Ovo je još jedna u nizu mjera kojima Grad Vukovar podržava osnivanje i zadržavanje mladih i višečlanih obitelji te vjerujemo kako će se uvođenjem prava naknade za troškove stanovanja olakšati financijsku situaciju navedenim obiteljima i smanjiti troškove za osnovne životne potrebe. Mjera je pozitivne prirode te se njome nastoji olakšati život mladim obiteljima koje se nalaze u kritičnoj fazi kada imaju izrazito velike financijske potrebe, a tek započete profesionalne karijere.
Za ovu mjeru u gradskome proračunu osigurano je milijun kuna, a Grad Vukovar izdvaja ukupno oko 15 milijuna kuna za slične pronatalitetne mjere i mjere socijalnog karaktera. Sukladno tome Grad Vukovar je prvi u Republici Hrvatskoj po izdvajanju proračunskih sredstava za djecu, mlade i obitelj.
