Puni smo velikih ideja i planova. Od razvoja STEM vještina kod djece i mladih, burze virtualnih tvrtki, ljetne tvornice znanosti, laboratorija za djecu i poduzetnike, praktične radionice na temu koju će zadati krajnji korisnici, do uspostave suradnje sa digitalnim inovacijskim centrima u Velikoj Britaniji, Irskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Malti, sporazuma o suradnji sa potpornim organizacijama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori…
Gradovi Bjelovar i Vrgorac nedavno su potpisali sporazum o suradnji koju će provoditi Tehnološki park Bjelovar i Poduzetnički centar Vrgorac. Inicijativa o povezivanju i suradnji došla je od direktorica Tehnološkog parka i Poduzetničkog centra Ivane Jurković Piščević i Milke Beus, a cilj je umrežiti Bilogoru i Zagoru kroz njihove prepoznatljive proizvode i usluge, te zajedničkim projektima utjecati na poboljšanje kvalitete života na području ovih gradova. Ova suradnja povod je za super zanimljiv razgovor sa direktoricom Tehnološkog parka Bjelovar Ivanom Jurković Piščević, s kojom smo razgovarali o projektima i brojnim i ambicioznim planovima koje ima za naredno razdoblje.
Gđo Jurković Piščević, kako je došlo do ideje o suradnji Bjelovara i Vrgorca, odnosno Tehnološkog parka i Poduzetničkog centra?
– Na konferenciji “Pametni gradovi – gradovi budućnosti“ u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika za 2018. godinu pametnim gradovima u Hrvatskoj proglašeni su: Bjelovar, Poreč, Pula, Rijeka i Vrgorac. S obzirom na slične razvojne planove vodstva Bjelovara i Vrgorca, zapravo se ideja sama nametnula. Hrvatska je malo područje, čiji dijelovi imaju slične probleme, stoga je potrebna suradnja. Vodeći se premisom „Dvije glave misle bolje no jedna“, krenuli smo u detaljniju analizu čemu bi potencijalna suradnja mogla doprinijeti. Ključni aspekti bili su informacije i partnerstvo – izostankom kvalitete u ijednom od navedenih – ne možemo očekivati stabilan, održiv razvoj. Grad Bjelovar i Grad Vrgorac predstavljeni su od strane stručnog, ambicioznog tima koji želi razviti zajednicu, doprinijeti rješavanju postojećih prepreka, spriječiti neke nadolazeće prepreke i zapravo, što im je i zadaća, biti na korist zajednici.
Koji su ključni ciljevi, što želite postići?
– Cilj je nadogradnja postojećih planova, prvenstveno gospodarskog, razvoja kroz premisu pametnog grada. Podrška dionicima u gospodarstvu (tvrtkama, obrtima, poljoprivrednim gospodarstvima, udrugama, zadrugama) osigurat će se tek kroz konkretne elemente – infrastruktura, novčana sredstva, razvoj procesa, razvoj inovacija i sl. Dionici koje spominjem u oba grada imaju jednake probleme – prepreke u pristupu tržištu i dolazak do kupaca, slabije umrežavanje među njima, izostanak kvalitetne infrastrukturne podrške (primjerice, smanjeno ulaganje u zajedničke destilerije, prerađivačke pogone) itd. Treba voditi brigu o mikro i malom poduzetništvu (uključujući poljoprivredna gospodarstva), jer upravo ono podnosi najveći teret razvoja. Istovremeno, upravo je ta skupina najmanje zaštićena i najmanje im je pružena podrška. Neki bi htjeli biti poduzetnici – potrebna im je podrška koja će im osigurati premošćivanje „doline smrti“, dok bi neki htjeli biti samo zaposlenici – potrebna im je podrška za razvoj vještina, znanja, osmišljavanje alata. Probleme treba sagledati bez ružičastih naočala i pregrada (nije gospodarstvo samo sunce i more), a čim postoji volja za rješavanjem – naći će se i način. I naravno, koštat će živaca i podočnjaka, ali kada se uspije u naumu, onda smo ispunili svoju svrhu jer nam djeca nam neće htjeti ni morat iseljavati, a zajednica će aktivno živjeti. Mišljenja sam kako ne možemo očekivati stabilan razvoj ukoliko planovi, želje i namjere nisu strukturirani i cjeloviti. U protivnom ćemo dobiti ad hoc razvoj sa kratkoročnim rezultatima.
Koja su glavna područja suradnje i imate li već konkretan plan, odnosno projekte koje ćete zajedno realizirati?
– U ovom trenutku, najviše je govora bilo oko potpore poljoprivrednim gospodarstvima, brendiranju proizvoda, razvoju proizvoda/usluga/procesa za unaprjeđenje proizvodnje za mikro i male dionike u gospodarstvu. Suradnjom i zajedničkim nastupom može se daleko više nego kada jedan ide samostalno. Svatko tko je proveo i dana u realnom sektoru, najbolje razumije aspekte koji izazivaju grč u želucu – administrativna opterećenja, neuređeni kanali pristupa tržištu, količina potrebnih vještina („katica za sve“), financijske obaveze itd. Upravo u tom dijelu, pokušat ćemo olakšati situaciju. Paralelno s navedenim, organizirat ćemo radionice, panele i info dane sukladno tematici koje traže/koji su potrebni krajnjim korisnicima.
Kako se i kuća radi od temelja, tako se i suradnja strukturira od manjih projekata prema većima. Naravno, plan i raspored se kontinuirano dogovaraju, iskustva se dijele, ideje se nadograđuju, informiraju se o primjerima dobre prakse, analiziraju se pogreške i uzroci trenutačnog stanja ali ne sa ciljem zakopavanja u prošlosti, već namjere gospodarski pozitivne budućnosti.
Jedno od područja suradnje je i zajednička izrada projekata za EU fondove. Postoji li već plan, kakve projekte možete zajedno prijaviti i tražiti EU sredstva?
– Plan je pružiti potporu vlastitim sredstvima (koliko je moguće), ali i iskoristiti mogućnosti koje osiguravaju natječaji za bespovratna sredstva. Pri tome mislim na INTERREG (Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, Mediteran, Dunav, Europe) te Programe Zajednice (Cosme, Kreativna Europa, Erasmus+, Obzor 2020). Upravo pripremamo projektne ideje za objavljeni natječaj INTERREG Mediteran sa mrežom partnera koje smo okupili te za INTERREG Dunav čija se objava očekuje u siječnju. Natječaji koji se objavljuju temeljem OP Konkurentnost i kohezija pretežito su namijenjeni samostalnoj prijavi (bez mogućnosti partnerstva), no u tome ćemo razmjenjivati iskustvo te minimizirati ili spriječiti potencijalne pogreške.
Planirate zajedno raditi na brendiranju i povezivanju lokalnih OPG-ova i njihovu izlasku na tržište. Na koji način?
– Brendiranje i povezivanje lokalnih poljoprivrednih gospodarstva ide kroz specifične proizvode svakog od područja – jagode, sirevi, povrće, meso, ulje, masline… Pregledom proizvoda, ustvrdili smo kako zajedničkim nastupom osiguravamo cijeli obrok, pa i više od toga. Šalim se, naravno, nije stvar samo u obroku već u ponudi koja je nadograđena, objedinjena i cjelovita. Namjera je suradnja u otvaranju prodajnog prostora – kako bi se poljoprivrednim gospodarstvima osigurao direktan pristup krajnjim korisnicima. Mi im osiguramo prostor, transport, prodavače, a na njima je da vode brigu o kvaliteti svojih proizvoda (kao što su i do sada, s obzirom da je kvalitetna neupitna). U svojoj strukturi, ne radi se o novoj ideji, ali ono što se razlikuje od dosadašnjih svakako je vremenski period – osiguravanje proizvoda i prodajno mjesto tijekom cijele godine.
Što se tiče digitalizacije, Grad Bjelovar već je krenuo u taj proces i, bude li sve po planu, već bi za nekoliko mjeseci trebao postati prvi u potpunosti digitalizirani grad u zemlji. Koji je tu plan kada je suradnja s Vrgorcem u pitanju?
– Prijenos znanja i informacija. Trebalo bi se konačno riješiti premise kako dijeljenje informacija unazađuje. Baš naprotiv, time samo možemo postati jači. Prepreke i vrijeme utrošeno na prepreke, iskustvo o kojem će Bjelovar informirati Vrgorac, kako se ne bi gubilo vrijeme na to (odabir i implementacija modela, alata, procesa – prednosti i nedostaci). Digitalizacija gradske uprave složen je proces koji će dugoročno osigurati kvalitetniji rad uprave i komunikaciju sa zajednicom. Upravo u tom smjeru planira se razvijati i Vrgorac. S druge strane, Vrgorac je pokazao uspješne rezultate i primjeni digitalizacije za posljoprivredna gospodarstva i suradnji s njima. Potonje je jedan od elemenata daljnjeg razvoja Bjelovara.
Informacijske i komunikacijske tehnologije više nisu poseban sektor, već temelj svih modernih inovativnih gospodarskih sustava. Internet i digitalne tehnologije mijenjaju način života i rada, na razini pojedinca i u poduzećima i zajednicama, jer sve više prodiru u sve sektore gospodarstva i društva. Digitalizacija poslovnih procesa ključna je metoda za smanjenje administrativnih troškova, povećanje produktivnosti u poslovnim procesima, povećanje transparentnosti te sprječavanja daljnjeg štetnog utjecaja na okoliš.
Ovih dana obilježavate prvu godišnjicu na čelu Tehnološkog parka Bjelovar. Koliko ste zadovoljni rezultatima i onim što ste napravili u ovih godinu dana?
– Istina, godina dana je proletjela i kad usporedim trenutno stanje sa onim kojim me dočekalo, vidim pozitivne promjene. Ali mišljenja sam da uvijek može i mora bolje, što mi je plan za narednih godinu dana. Došla sam iz realnog sektora, u kojem sam stekla znanje i vještine zahvaljujući genijalnoj mentorici, ženi-poduzetnici s kojom sam prošla sve čari poduzetništva i koja me, pružajući mi priliku i poštujući me kao kolegicu i prijateljicu, naučila svemu što znam. Sve naučeno uspjela sam, barem se nadam, uspješno primijeniti na ovoj poziciji. Realni sektor omogućio mi je iz prve ruke vidjeti/doživjeti sve padove i uspone koje pruža poduzetništvo. Često se znam žaliti da mi je ponekad to svojevrsna mana, jer nema stvari koja se ne može, neće ili ne želi napraviti odmah i sad. I tome se naši klijenti najčešće iznenade.
Naravno, dobri rezultati ne bi bili mogući bez dobrog tima, a srećom, to sam si uspjela posložiti u svom uredu. Pristupila sam sa pozicije poduzetnika – ne zanima me kad se nešto napravi, bitno je da se napravi, samostalno ili uz pomoć. Moram priznati, bilo me itekako strah s kim ću raditi (mislim na kolege), ali smatram da smo kompatibilni i da smo zbilja tim. Najviše se to vidjelo u periodima prijave projekata, kada izostanak sna može rezultirati razdražljivošću, a mi se smijemo, bivamo sarkastični i odlazimo na kolače nakon što se klikne „Prijavi“. Nemamo potrebu „zatući“ jedni druge. Mi smo svi pojedinci, sa svojim privatnim i poslovnih strahovima, obavezama i oscilacijama, ali kada imate povjerenja u tim, onda je lako raditi.
Upravo tim ljudi kojim sam okružena, kolege u TPBJ, naši volonteri i vanjski suradnici, kao i čelne osobe i zaposlenici Grada Bjelovara i Veleučilišta u Bjelovaru, doprinijeli su „buđenju“ prave svrhe Tehnološkog parka Bjelovar. Ideje su se razvijale, a razvijaju još luđe, i upravo se u tome vidi timski rad. Na posao ne treba/ne smije ići sa grčem u želucu, i nadam se da sam uspjela stvoriti takvu atmosferu. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo na dan 31.12.2018. godine uspjeli riješiti knjigovodstveni gubitak koji se vuče od 2015. godine, a s obzirom da smo mi na tržištu, ne na proračunu Grada, smatram da je to dobar pokazatelj.
Mana dakako da ima, neke stvari sam trebala možda brže i bolje, ali nema zastajivanja. Gospodarstvo se tako brzo mijenja, nove tehnologije se razvijaju, a mi moramo pružiti podršku zajednici da se razvije.
Koje biste projekte i usluge koje nudite istaknuli kao najvažnije za podizanje konkurentnosti i razvoj poduzetništva na području Grada Bjelovara?
– Jedan od osobno najdražih projekata zasigurno je projekt digitalnog inovacijskog centra hub.in Bjelovar, projekt koji je u razvoju, od kojega se najviše očekuje, ali za koji treba puno vremena ukoliko želimo postići održivost i razvoj. Digitalni inovacijski centri podrška su poduzećima da postanu konkurentnija poboljšanjem njihovih poslovnih / proizvodnih procesa kao i proizvoda i usluga putem digitalne tehnologije. DIH djeluje kao one-stop-shop, pružajući korisnicima pristup tehnologijskim testiranjima, podršci financiranju, marketinškim inteligentnim mogućnostima i mogućnostima umrežavanja. Usluge dostupne kroz DIH omogućavaju dionicima pristup najnovijim znanju, vještinama i tehnologijama kako bi razvijali digitalne inovacije relevantne za vlastite proizvode, procese ili poslovanje. DIH osigurava poveznicu sa investitorima, olakšava pristup financiranju digitalnih transformacija i omogućava pristup najnovijoj opremi/tehnološkim rješenjima. Vizija hub.in Bjelovar je postati centralni regionalni punkt poticanja, razvoja i sustavne podrške inovativnim poduzetnicima koji će svoje poslovanje temeljiti na novim tehnologijama u području IT sektora, robotike i mehatronike. Na jednom mjestu, uz podršku stručnjaka i mentora, nastojat će se pronaći, podržati i usmjeriti mlade talente koji su spremni zakoračiti u tehnološku sadašnjost i ujedno se pripremiti za tehnološku budućnost. Digitalna transformacija strukturno mijenja tržište rada i prirodu rada. Podaci EUROSTAT-a govore da gotovo 40% radnika na području EU nema zadovoljavajuću razinu digitalnih vještina. Naglo raste potreba za novim multidisciplinarnim i digitalnim vještinama, primjerice kombinacijom vještina podatkovne analitike te poslovnih ili inženjerskih vještina. U Europi se povećava jaz između potražnje i dostupnosti radnika s digitalnim vještinama. Digitalne inovacije mogu znatno pridonijeti zapošljavanju u industriji jer omogućuju rast novih poduzeća te pridonose očuvanju i vraćanju radnih mjesta.
Dodatno, TPBJ osigurava punu podršku razvoju inovacija i apliciranju na pozive (bespovratna sredstva, financijski instrumenti) poduzetnicima. Uspješan primjer da smo da dobrom tragu su ostvareni bodovi na pozivima, a u većini slučajeva radi se o najbolje ocijenjenim projektima, kao npr. POC7. Uspostavljamo suradnički odnos s klijentima te smo na raspolaganju sa sve što im je potrebno za razvoj ideje. A ako nešto ne znamo mi, zasigurno znamo tko zna.
Kad ste preuzeli dužnost, rekli ste kako dosta poduzetnika još uvijek ne zna i ne koristi mogućnosti koje im pruža Tehnološki park. Jeste li to u ovih godinu dana uspjeli promijeniti?
– Neprepoznatljivost TPBJ-a bila mi je svojevrsni „poziv za buđenje“. Na tržištu smo, a nitko nas ne prepoznaje. Trebalo je uložiti daleko više napora i vremena kako bi stanovnici znali gdje je i čemu služi Tehnološki park Bjelovar. Pokazatelj da smo na dobrom putu mi je to što postojeći i potencijalni poduzetnici, udruge, poljoprivredna gospodarstva, fizičke osobe, onako usput svrate po informaciju i popiti kavu s nama. Naš svojevrsni logotip glasi „Dođite na kavu“ – mi je volimo piti, volimo slušati, dijeliti mišljenja, a najviše od svega – želimo pomoći. I to poduzetnici sve više prepoznaju. Zanimljivo je, primjerice, kako najviše reakcija dobijamo kada pošaljem mailove oko ponoći, jer mijenjamo stereotip da smo dostupni samo do 16:00. Poduzetništvo je dinamično i ne može završiti/zaustaviti se na fiksni sat i zato smo tu za njih.
Jedan od konkretnih i izuzetno korisnih usluga koje nudite su besplatne radionice i edukacije za poduzetnike. Koliko ste ih u protekloj godini održali i kakav je interes poduzetnika?
– Tijekom 2018. godine aktivnosti su bile usmjerenije na informiranje i upoznavanje sa radom TPBJ-a. Sudjelovali smo u organizaciji EU StartUp Week-a, EU info danima, e-Poslovanju, Najbolja startup ideja, kroz koje smo proveli 20-ak radionica na kojem je prisustvovalo oko 200 sudionika. Paralelno s tim, redovito pružamo in-house edukacije, na zadanu temu, za što smo primijetili da su korisnici najviše zadovoljni. Neke od tema su – razine i faze inovacijskih procesa, analiza konkurentnosti, analiza troškova i koristi, poslovni planovi, studije izvodljivosti, investicijske studije, strateški razvoj poduzeća, izlazak na tržište, upravljanje projektnim ciklusom.
Koja područja edukacije su poduzetnicima najzanimljivija, za što je najveći interes?
– Zapravo, sve. Poduzetnici su zainteresirani za sve, ukoliko vide da će neka edukacija donijeti korist.
Vrijeme je ključno u poduzetničkim procesima i svaki utrošak istog mora rezultirati nekim poboljšanjem, bilo ono kratkoročno ili dugoročno. Svaka kuna se tri puta okreće, odabiru se najoptimalniji ulozi, a kako vrijeme ide – vještine su prepoznate kao ključne za daljnji razvoj. Mi im se prilagođavamo u potpunosti, njihovom vremenu i procesima. Izuzetno cijene što izrečeno ostaje među nama, iz čega se stvara odnos povjerenja čime je i suradnja kvalitetnija na obostranu korist.
Koliko vam se javljaju poduzetnici početnici i na koji način njima pomažete u pokretanju posla?
– Kao i svima, i njima smo u potpunosti na usluzi. Zapravo, sa njima najviše volimo raditi jer su puni ideja, a istovremeno puni straha koji, pak, proizlazi isključivo iz manjka informacija. Surađujemo na poslovnim planovima, osiguravanju prostora i cjelokupne podrške da svoju ideju pretoče u poduzetništvo. Drago mi je bilo čuti se sa nekoliko njih tijekom blagdana, kad su me obavijestili da rade i da su uspješno završili godinu. Razumijemo što znači boriti se za isplatu plaće i probleme s kojima se suočavaju, te nam se rado obraćaju, pa makar i sa kratkim telefonskim pozivom. Primijetili smo da im jako puno znači što imaju s kim komunicirati, razmjenjivati ideje, i što ne smatramo za ideje da su glupe. Sve su ideje dobre, samo neke trebaju veću razinu prilagodbe kako bi što prije rezultirale uspjehom.
Kakvi su planovi za 2019., planirate li neke nove usluge i iskorake, koji su ciljevi?
– Puni smo velikih ideja i planova. Od razvoja STEM vještina kod djece i mladih, burze virtualnih tvrtki, ljetne tvornice znanosti, laboratorija za djecu i poduzetnike, praktične radionice na temu koju će zadati krajnji korisnici, do uspostave suradnje sa digitalnim inovacijskim centrima u Velikoj Britaniji, Irskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Malti, sporazuma o suradnji sa potpornim organizacijama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori… Izrađujemo strategiju pametnog razvoja, razvijat ćemo i implementirati elemente pametnog grada.
Plan mi je razviti tehnološki park, kao potpornu organizaciju, sa svim elementima – akceleratora, inkubatora i dodatnog elementa o kojoj u ovom trenutku ne smijem pričati. Samo ću reći – često se više pažnje pruža početnicima, nego postojećim poduzetnicima i obrtnicima sa dugogodišnjom tradicijom.
Udruživat ćemo se, educirati i razmjenjivati iskustvo. I ono najvažnije, bit ćemo na usluzi svim dionicima u gospodarstvu, ali i zajednici u cjelini. Mišljenja sam da svatko može doprinijeti razvoju gospodarstva, od osobe s intelektualnim teškoćama za koje ćemo, u suradnji sa stručnjacima, razviti program poduzetničkih vještina do svih onih koji žele raditi za svoju poduzetničku ideju i za zajednicu. Volim se šaliti i reći, ova godina će biti godina kada ćemo testirati koliko podočnjaci mogu biti veliki. (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)
