Ključna demografska mjera je jako gospodarstvo, a Trilj vidimo kao srce agropoduzetništva Srednje Dalmacije i gravitirajućih područja. Virus SARS-CoV-2 otvorio nam je oči koliko smo ovisni o uvozu hrane. Svjedoci smo da na našem i širem prostoru niču trajni nasadi, reaktivira se stočarstvo, a meso s Kamešnice u sve većim količinama zastupljeno je na stolovima naših restorana. Cilj nam je da hrana koju mi proizvedemo ovdje u cetinskom kraju i šire sa što većim udjelom dođe na stolove ugostiteljsko-turističkog gospodarstva Dalmacije. To će, vjerujem, biti i krajnji cilj najavljenog projekta Vlade o revitalizacije Dalmatinske zagore, Like i Gorskog Kotara, po ugledu na projekt Slavonije, a za kojega se na državnoj razini namjerava izdvojiti više od dvije milijarde kuna.
Nametnuli su se kao konstanta pri samom vrhu hrvatskih gradova po povlačenju EU sredstava. U Top 10 su kad rezimiramo razdoblje od 2013. do 2018. godine što nije začuđujuće s obzirom na to da su u velikom izboru našeg portala za najbolji grad lani s oko 72 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, višestruko u odnosu na njihov temeljni proračun, ušli u finale u kategoriji „Šampiona EU fondova“. Na području Grada Trilja kroz proteklih 10 godina uložilo se do danas više od milijardu kuna javnog i privatnog investicijskog novca. U tom iznosu oko 600 milijuna kuna otpada na ulaganja 12 gospodarskih subjekata koji u Radnoj zoni Čaporice trenutno zapošljavaju preko 400 radnika. U Aglomeraciju ulažu 94,9 milijuna kuna, 72 milijuna kuna vrijednost je projekta CEKOM 3LJ, znanstveno – istraživačke infrastrukture, uložili su 24,9 milijuna kuna u PUC 3LJ za građenje objekta. U tijeku je izgradnja Vatrogasnog doma za 6,3 milijuna kuna, obnavljaju Dom kulture u i Gradski park, u izgradnju i opremanje vrtića ulažu oko 7 milijuna kuna…
Ovih su dana, zbog korone puno skromnije i bez uobičajenog ‘šušura’ i slavlja, proslavili Dan grada, a tim povodom s gradonačelnikom Ivanom Šipićem razgovarali smo o projektima i planovima…
– Na samom početku naglasit ću dvije stvari: prvo, koronavirus nam jest otežao aktivnosti, žao nam je što je pogodio naše gospodarstvenike, ali nije nas zaustavio i, drugo, mi u Trilju uz Dan grada svake godine napravimo rekapitulaciju prijeđenog puta kroz minulih 12 mjeseci, ali naši projekti nisu prigodničarski već se radi o kontinuitetu osmišljenog razvoja i stavljanja u funkciju velikih neiskorištenih potencijala s ciljem stvaranja uvjeta ne samo da nam mladi prestanu odlaziti već da demografski tijek krene u suprotnom smjeru, da se privremeno odseljeni Triljani, a i drugi, počnu vraćati i na ovom prostoru odluče imati trajno prebivalište, oni i njihove obitelji. Ako u tomu uspijemo, a vjerujem da hoćemo, tek tada će sva naša ulaganja i privlačenja ulagača u gospodarstvo imati smisla. Osobno sam uvjeren da su odlasci stanovništva dosegnuli dno i da će naš trud u funkciji demografske revitalizacije početi davati vidljiv rezultat. Radi triljske javnosti moram naglasiti kako 17. rujna nisam nazočio sjednici Stožera civilne zaštite jer sam toga dana bio u Zagrebu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi dobivanja nepovratnih sredstava za preuređenje i energetsku obnovu bivše upravne zgrade Cetinke, što su svi moji suradnici znali. Da sam nazočio tom sastanku vjerujem da bi odluke bile drukčije i da bismo održali tradiciju robno-stočnog sajma, samim tim bi i naši ugostitelji bili u puno povoljnijem položaju.
Kada govorite o ulaganjima o kojem se redu veličina radi?
– Na području grada Trilja kroz proteklih 10 godina uloženo više od milijardu kuna javnog i privatnog investicijskog novca. Od toga iznosa oko 600 milijuna kuna uložilo je 12 gospodarskih subjekata u radnoj zoni Čaporice, a koji trenutno zapošljavaju preko 400 radnika. Preostali dio utrošenog novca odnosi se na ulaganja nas iz grada, županijskih i državnih tvrtki. U sveukupni iznos nije uključen vjetropark na Kamešnici u čije podizanje je uloženo preko 500 milijuna kuna. U dijelu koji se odnosi na gradska ulaganja iz godine u godinu sve veći je udjel nepovratnih sredstava iz fondova EU.
Koliki je izvorni proračun grada Trilja?
– Radi se o prihodima od 31 do 33 milijuna kuna. Tim novcem financiramo sve ono što smo dužni po zakonu, od gradske uprave preko gradskih ustanova, skrbi o djeci predškolskog uzrasta, dobrovoljnom vatrogasnom društvu, socijalnim davanjima, komunalnoj infrastrukturi i svemu drugome, ali od toga relativno skromnog novca osiguravamo i obavezni vlastiti udjel u projektima za koje smo dobili nepovratna EU sredstva.
Koliki je nominalni gradski proračun i otkuda stiže novac?
– Već nekoliko godina naš proračun iznosi od 70 do 75 milijuna kuna. Na svaku kunu koju uprihodimo kroz izvorni proračun za kapitale objekte, koje u kontinuitetu gradimo, pribavimo najmanje još toliko.
Iz kojih sve izvora?
– Najveći dio iz EU fondova. Tu su još sredstva koja dobijemo od pojedinih ministarstava kao i Splitsko-dalmatinske županije. Izvan naše evidencije su projekti koje na triljskom području realiziraju županijske i državne tvrtke, poput Županijske uprave za ceste i Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda, HEP-a i drugih. Kako je već poznato, ove godine odobren nam je projekt CEKOM-a 3LJ kojega realiziramo u suradnji s partnerima, Institutom Ruđer Bošković, Agronomskim i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kemijsko-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Splitu, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša te trgovačkim društvima “Pharmagal” i “Puđa”. Zbog toga projekta kojemu je nositelj “Ustanova za istraživanje i širenje znanja na području prehrane i zdravlja – CEKOM 3LJ”, koju je osnovao grad Trilj, upravo smo pred rebalansom gradskog proračuna koji će samo radi ovoga projekta u ovoj i slijedećoj godini biti povećan za 72 milijuna kuna.
Vaša priča svodi se na demografsku revitalizaciju. Trend odlaska se možda usporio, ali nije i zaustavio.
– Svi naši napori usmjereni su na zaokret u demografskim trendovima. Mi smo se u tom kontekstu najviše koncentrirali na gospodarstvo jer prava demografija je ondje gdje je radno mjesto kroz koje se može osigurati izvor egzistencije za sebe i obitelj…
Kakvo je sadašnje stanje u triljskoj radnoj zoni?
– Upravo finaliziramo Poslovno-uslužni centar (PUC) 3LJ kao najkapitalniji projekt u posljednje dvije godine u kojega smo uložili gotovo 30 milijuna kuna. U tom objektu od oko 4.000 metara kvadratnih pod krovom do konca godine pokrenut ćemo njegov najvrijedniji sadržaj, a to je labaratorij u kojemu će visokostručni zaposlenici biti na usluzi poljoprivrednim proizvođačima triljskog kraja i šireg područja. Pa će tako raditi analize kakvoće zemljišta, ispravnosti proizvedene hrane, a u suradnji s našim partnerima kroz projekt CEKOM-a osmišljavat će nove proizvode i usmjeravati na proizvodnju dohodovnijih poljoprivrednih kultura, sve bazirano na postojećoj agrosirovini. Unutar PUC-a imamo prezentacijsku dvoranu u kojoj će se mali proizvođači, s naglaskom na OPG-ove, educirati, a u dogledno vrijeme uspostavit ćemo i izložbeni prostor sa svim proizvodima s PUC-om povezanih proizvođača. U izgrađeni prostor uskoro će biti montirana već kupljena labaratorijska oprema vrijedna oko 4 milijuna kuna, a dio najvrijednije opreme, vrlo skupi CO2 ekstraktor, nabavit ćemo kroz odobrena sredstva CEKOM-a. To je naša strategija, pomoći malim proizvođačima koji samostalno nisu u stanju valjano kontrolirati i kvalitetno usmjeravati svoju proizvodnju i proizvode – kaže nam gradonačelnik Trilja.
Zašto je Trilj u korištenju sredstava iz fondova EU među najuspješnijima u Hrvatskoj?
– Krenuli smo s idejom proširenja radne zone Čaporice i specijalizacije toga njenog dijela za agropoduzetništvo. Od države smo dobili 28 hektara zemljišta, a iz EU fondova nešto više od 15 milijuna kuna nepovratnih sredstava za njenogovo komunalno opremanje. Potom smo iz EU novca dobili više od 20 milijuna kuna za izgradnju PUC-a te nedavno 50-ak milijuna kuna za CEKOM 3LJ. Osmislili smo ideju, razradili je i krenuli u njenu etapnu realizaciju. Prve konkretne rezultate povrata svih tih ulaganja, u koja smo uz bespovratna EU sredstva utošili milijune kuna iz vlastitih i drugih izvora, očekujemo već do kraja ove godine. Raduje nas odluka Sveučilišta u Splitu da grad Sinj bude sjedište studija Mediteranske poljoprivrede. Očekujemo razgovore s vodstvom Sveučilišta o dijelu studentske praktične nastave u labaratoriju našega PUC-a koji je i osmišljen kao nastavna baza za članice Sveučilišta u Splitu.
Ulaganja u radnu zonu i projekte znane kao 3LJ nisu jedina kada se radi o trošenju novca iz EU fondova na području Trilja?
– Naravno da nisu. Imali smo potrebu za gradnjom dječjeg vrtića s jaslicama. Radovi na tom objektu su pri kraju, a za njegovu gradnju dobili smo bespovratnih europskih oko milijun eura. Iz EU fondova uspjeli smo osigurati također oko milijun eura za financiranje izgradnje Doma Dobrovoljnog vatrogasnog društva Trilj na kojemu se upravo završavaju grubi građevinski radovi. Prije toga smo EU novcem financirali biciklističke staze i drugo.
Pred RH je nova financijska omotnica EU s rezerviranih 22 milijarde eura od 2021. do 2027. godine. To je golemi novac. Gdje se Trilj u njemu vidi?
-Mi promišljamo gradsku strategiju, opću i gransku i iz toga ćemo generirati projekte koje ćemo kandidirati za EU sredstva. U početku računamo i na dio od 150 milijuna kuna koje je Vlada stavila na raspolaganje gradovima i općinama Cetinske krajine. Ići ćemo u nekoliko pravaca. I dalje je glavni smjer naša radna zona s projektom 3LJ i naglaskom na OPG-ove te agresivniji marketing. To je zlatna niša razvoja Trilja i šire. Cilj nam je da Trilj bude srce agropoduzetništva Srednje Dalmacije i gravitirajućih područja. Virus SARS-CoV-2 otvorio nam je oči koliko smo ovisni o uvozu hrane. Svjedoci smo da na našem i širem prostoru niču trajni nasadi, reaktivira se stočarstvo, a meso s Kamešnice u sve većim količinama zastupljeno je na stolovima naših restorana. Cilj nam je da hrana koju mi proizvedemo ovdje u cetinskom kraju i šire sa što većim udjelom dođe na stolove ugostiteljsko-turističkog gospodarstva Dalmacije. To će, vjerujem, biti i krajnji cilj najavljenog projekta Vlade o revitalizacije Dalmatinske zagore, Like i Gorskog Kotara, po ugledu na projekt Slavonije, a za kojega se na državnoj razini namjerava izdvojiti više od dvije milijarde kuna.
Je li korona kriza dovela u pitanje planirane mjere i socijalna davanja?
-Svih ovih godina unatoč financijskim naprezanjima vezanim za ulaganja u razvojne projekte u niti jednom trenutku, pa tako ni sad, nisu došla u pitanje socijalna davanja kao što su stipendije svim redovitim studentima, porodiljne naknade, besplatna nabava ranije udžbenika, a sada ranih bilježnica učenika, prijevoza učenika i studenata. Postigli smo da je osnovno obrazovanje na području grada Trilja napokon za roditelje besplatno. Sveukupna socijalna prava naših sugrađana imala su stalni trend porasta. Isto tako nismo zaostajali u gradnji komunalne infrastrukture koja osigurava viši sveukupni standard naših građana. Održavamo poljske puteve, asfaltiramo nerazvrstane ceste, održavamo kanale oborinske odvodnje, parkove i zelene površine, čistimo gradske ulice, održavamo 24 mjesna groblja, održavamo i nadograđujemo javnu rasvjetu i drugo po programima gradnje i održavanja komunalnih građevina u svih 22 naselja koja tvore grad Trilj.
Imate li u planu neke nove mjere i projekte, posebno za mlade?
– Uskoro ćemo usvojiti Urbanistički plan uređenja (UPU) prve stambene zone u Vedrinama, a u tijeku je izrada UPU-a bivše Cetinke. Ukoliko iz ankete koju ćemo provesti bude iskazan interes tu ćemo pokrenuti izgradnju stanova POS-a. Nastavljamo sa sufinanciranjem građevinskih dozvola za obiteljske stambene kuće. Startali smo prije dvije godine sa 6-7 sufinanciranih dozvola, prošle godine taj broj je skočio na 17, a pozitivni trend nastavljen je i u ovoj godini. Osim toga dio mladih s triljskog područja korisnik je poticajne županijske mjere “Tu je tvoj dom”.
U dogovoru sa Splitsko-dalmatinskom županijom, kao osnivačem, preuzete obveze po pitanju otkupa zemljišta i izrade projektne dokumentacije ispunili smo u cijelosti. Izradili smo glavni projekt za novu školsku zgradu sa sportskom dvoranom i ostalim pratećim sadržajima te se nadamo da će i osnivač uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja uskoro uvrstiti u program izgradnje i novu školsku zgradu u Košutama.
Koje biste projekte i investicije istaknuli kao najvažnije?
-To su svakako PUC 3LJ vrijedan 29,2 milijuna kuna, CEKOM 3LJ vrijedan 72 milijuna kuna, te Aglomeracija Trilj vrijedna 94,9 milijuna kuna. Nadalje, tu je projekt vrtića s jaslicama 9,1 milijun kuna; Vatrogasni dom 6,9 milijuna kuna; obnova Doma kulture 650 tisuća kuna; Objekti za posljednji ispraćaj po mjesnim odborima 800 tisuća kuna; Obnova Gradskog parka 680 tisuća kuna; Izgradnja plaže Drinić 800 tisuća kuna; Izgradnja igrališta kod zgrade branitelja 500 tisuća kuna.
Osim bespovratnih EU sredstava za sve naše projekte značajnu pripomoć, posebno u infrastrukturnom opremanju, imali smo od brojnih instuticija s kojima imamo izvrsnu suradnju. Zbog toga zahvaljujem Vladi RH, velikom broju ministarstava, javnim poduzećima, Splitsko-dalmatinskoj županiji i njenoj razvojnoj agenciji RERA te našoj policiji kojoj je kao i nama zaštitnik sv. Mihovil. Hvala i svim vijećnicama i vijećnicima triljskog Gradskog vijeća bez čije potpore ovih triljskih projekata sigurno ne bi bilo. (P.L)
