Cijela ova priča, kao i povjerenje građana, nije nastala preko noći, ona je rezultat predanog i kontinuiranog rada tijekom tri godine otkako sam došao na mjesto gradonačelnika Grada Bjelovara. Tri godine smo moj tim i ja radili na povećanju standarda građana, na privlačenju investitora, povlačenju novca iz Europe. Sve to se danas i vidi. Puno je još posla pred nama, svjestan sam toga, no kako smo do sada ostvarili i više nego smo si zacrtali na početku, ne sumnjam da ćemo u istom ritmu i nastaviti.
Od prvog dana mandata aktualnih lokalnih vlasti Dario Hrebak i Grad Bjelovar nametnuli su se kao primjer jedne od najproaktivnijih gradskih uprava u zemlji koja iz dana u dan svojim projektima i mjerama nameće nove standarde i podiže letvicu transparentnosti i efikasnog upravljanja. Prvi su uveli tax free model kojim su u Bjelovar privukli mnoštvo novih tvrtki, većinom iz IT sektora, prvi su uveli potpunu transparentnost gradskih financija i digitalizirali rad gradske uprave, napravili su pravi boom sa korištenjem EU fondova, a u krizi su uz ostale mjere potpora gospodarstvu potpuno ukinuli i prirez… Sve ove mjere vrlo brzo su rezultirane pozitivnim gospodarskim i demografskim trendovima u Bjelovaru, a da građani itekako prepoznaju i podržavaju ono što Hrebak i njegova gradska uprava rade najbolje pokazuju rezultati parlamentarnih izbora na kojima se Hrebak, brojem preferencijalnih glasova, potvrdio kako jedan od najpopularnijih gradonačelnika u zemlji
G. Hrebak, za početak čestitke na fantastičnom rezultatu na parlamentarnim izborima. Što Vam znači taj rezultat, pogotovo u svjetlu činjenice da za godinu dana idu lokalni izbori?
-Hvala na čestitkama. Ovaj rezultat puno znači, rekao bih da je on potvrda da u Bjelovaru dobro radimo što su građani i prepoznali. To dodatan vjetar u leđa, ali i obveza da u Saboru, kao saborski zastupnik, napravim što je više moguće za moj grad i opravdam očekivanja građana, kako Bjelovara tako i čitave 2. izborne jedinice. Vjerujem da ću to i uspjeti. Lokalni izbori su za manje od godinu dana i također vjerujem da će moji Bjelovarčani sve ovo što radimo znati cijeniti i dati mi potporu za dalje. Cijela ova priča, kao i povjerenje građana, nije nastala preko noći, ona je rezultat predanog i kontinuiranog rada tijekom tri godine otkako sam došao na mjesto gradonačelnika Grada Bjelovara. Tri godine smo moj tim i ja radili na povećanju standarda građana, na privlačenju investitora, povlačenju novca iz Europe. Sve to se danas i vidi. Puno je još posla pred nama, svjestan sam toga, no kako smo do sada ostvarili i više nego smo si zacrtali na početku, ne sumnjam da ćemo u istom ritmu i nastaviti.
Kako ćete spojiti zastupničku i gradonačelničku dužnost, hoće li gradski projekti patiti ili ćete ih iz Sabora još bolje moći progurati?
-Naravno da neće biti lako, ne očekujem da će biti lako, no spreman sam na tu odgovornost. Da nisam i da smatram da to ne mogu, ne bih ni pokušavao natjecati se za Sabor. Gradski projekti neće nikako patiti. U Gradu imamo izuzetno dobar tim sposobnih ljudi koji drže sve konce u rukama i znaju što u bilo kojem trenutku treba napraviti i kada nisam fizički prisutan. Tu su i moji zamjenici, ali i pročelnici upravnih odjela koji me o svemu obavještavaju kada me nema. Nova funkcija saborskoga zastupnika u svemu tome može samo pomoći. Imali smo više saborskih zastupnika s bjelovarskoga područja i područja županije, kao i nekoliko ministara u bivšim vladama, no za naš kraj se malo toga napravilo, da ne kažem gotovo ništa. Vrijeme je da se to promijeni i smatram da mogu puno više pridonijeti istodobno s obje pozicije – gradonačelničke i saborske. Novi izazovi su na putu i veselim im se.
Najavljujete kako ćete dobre prakse i projekte koje provodite u Bjelovaru nametnuti kao teme i reforma na nacionalnoj razini. Koliko je to realno s obzirom na odnose snaga u Saboru i što mislite da doista možete progurati?
-Ne vidim zašto to ne bi bilo realno. Ono što me najviše zanima i o čemu sam stalno govorio u kampanji prije izbora je uvođenje transparentnosti na razini države. Kao što znate, Grad Bjelovar bio je prvi u Hrvatskoj koji je to uveo i danas svi zainteresirani, putem aplikacije, s par klikova mišem, mogu vidjeti kako se troši proračunski novac. Ako je to mogao napraviti Bjelovar, a potom i još neke jedinice lokalne samouprave, ne vidim razloga da to ne bi mogla i država. Podsjetit ću i da je transparentnost na lokalnoj podržala većina HDZ-ovih vijećnika u Gradskom vijeću, tako da ako su oni dignuli ruke u Bjelovaru, vjerujem da to mogu i njihovi zastupnici u Saboru. Također, mislim i da ima još dosta dobrih primjera s lokalne razine za kojima bi se država mogla povesti. Ono što građani našega kraja još očekuju, a mislim da na to mogu utjecati, je i konačna gradnja nastavka brze ceste od Zagreba prema Bjelovaru. Točnije, od Farkaševca jer do tamo je cesta otvorena prije godinu i pol i to zahvaljujući dobroj suradnji Grada Bjelovara s Ministarstvom graditeljstva i Hrvatskim cestama. Na brzu cestu građani čekaju deset i više godina i slušaju samo obećanja. Toga je zaista dosta i s ponosom mogu reći da se novi dio već gradi te da je ostatak ceste već ušao među prioritete nove Vlade. Sve što bude od interesa građana na našem području gdje su mi građani dali svoje povjerenje, budite sigurni da ću podržati i zalagati se za ostvarenje tih projekata.
Vratimo se sad ipak na gradsku politiku. Rezultat na parlamentarnim izborima, na kojima ste nadmoćno pobijedili u samom Bjelovaru, svakako su potvrda onoga što radite u svom gradu. Jeste li u ove tri godine realizirali sve što ste planirali i obećali građanima?
-U tri godine ostvarili smo i više od onoga što smo planirali i na to sam osobito ponosan. Dobro gospodarenje proračunskim novcem, štednja na svim područjima koji nisu bili od neophodne važnosti te velik broj projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije, omogućili su nam da napravimo puno više nego smo se nadali. Tri godine mandata nije puno i teško je promijeniti sve što ne valja, no mislim da je Bjelovar primjer svima da se ipak može puno toga. Ako pogledate izvršenje proračuna za 2017. godinu, kada sam u lipnju osvojio gradonačelnički mandat, koje iznosi 132.301.378,32 kn te planirani proračun za 2020. u iznosu od 307.015.699,00 kn, jasno se može zaključiti koliko je Grad Bjelovar napredovao. Naime, proračun nikada u povijesti Grada Bjelovara nije bio veći, a opravdan je brojnim investicijama u smislu boljeg života naših građana. Ponavljam, izuzetno je velik broj projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije radi kojih je i proračun rastao.
Koje biste projekte i mjere ostvarene u ove tri godine istaknuli kao najvažnije za Grad i građane?
-Uz transparentnost proračuna o kojoj se već puno zna, posebno ću istaknuti ukidanje prireza, uvođenje Tax free modela za nove investitore, digitalizacija Gradske uprave, obnova gotovo svih osnovnih škola na području grada te zgrada gradskoga vrtića, sufinanciranje radnih bilježnica i školskoga materijala, snižavanje cijene vrtića sa 750 na najviše 500 kuna, otvaranje senzornih soba i senzornoga igrališta za djecu s posebnim potrebama, obnova Gradskih bazena, obnova sportsko-rekreacijskog parka Borik, obnova Doma kulture – nekadašnje sinagoge koja je godinama mjesto kulture i drugih gradskih događanja, gradnja novoga vrtića, istražna bušotina i pripremanje dokumentacije za gradnju toplica na izvoru tople vode…to su samo neki od brojnih projekata. Ako samo to pogledate, jasno vam je da sve to nije nimalo jeftino i da zahtjeva puno stručnjaka na okupu i puno rada.
Kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste pokrenuli i proveli u protekle tri godine?
-Najbolje je govoriti o projektima koji su sufinancirani novcem iz fondova Europske unije. U protekle tri godine odobreno sufinanciranje za projekte ukupno vrijedne više od 140 milijuna kuna. Dakle, povučeno je 104 milijuna kuna za 74 projekta. Za usporedbu radi, u 2016. godini Gradu je iz EU fondova odobreno 2,4 milijuna kuna za projekte, u 2017. 35,6 milijuna kuna, u 2018. 57,6 milijuna, a u 2019. 10,7 milijuna kuna. U 2018., koja je bila i više nego uspješna, prijavljeno je 40 projekata za EU sufinanciranje. Mislim da brojke govore same za sebe, a sukladno tomu možete zaključiti i koliko smo zadovoljni ostvarenim.
U ove tri godine etablirali ste Bjelovar kao grad dobrih praksi i primjer ostalima – prvi ste digitalizirali rad gradske uprave, otvorili financije građanima, uveli tax free model za poduzetnike, ukinuli prirez…. Gdje je napravljen najveći iskorak i napredak, što biste izdvojili kao svoj najveći uspjeh?
-Ponosan sam na svaki od tih projekata jer svaki je bio potreban i svaki je osigurao ili nove investicije ili otvaranje novih radnih mjesta ili bolji standard za građane ili veću učinkovitost u radu, a opet radi naših građana. Teško je stoga nešto posebno izdvojiti jer sve to znači bolji Bjelovar, ugodniji za život. Ipak, ako inzistirate, ponovno izdvajam projekt transparentnosti jer on je prekretnica u politici našega grada i puno znači za budućnost. Nadam se i vjerujem da će to uskoro biti prekretnica i u cijeloj državi.
U zadnju godinu mandata ulazite u znaku korona krize. Koliko je ona poremetila planove i hoćete li morat odustati od nekih projekata i planiranih mjera?
-Korona je svima poremetila planove tako da ni mi u Gradu Bjelovaru nismo izuzetak. Na samom početku, kada je počela izolacija u čitavoj državi, reagirali smo vrlo brzo jer smo znali kakve posljedice mogu biti po naše gospodarstvo. U dogovoru s poduzetnicima, malim obrtima, dakle s ljudima koji su izravno bili pogođeni krizom, donijeli smo niz mjera koje su gradski proračun stajale više od 8 milijuna kuna. Naravno da je to iziskivalo povlačenje ručne na drugoj strani jer taj novac je trebalo i naći. Obustavili smo sve manifestacije i događanja, obustavili neke planove koji nisu bili neophodni u ovoj godini. Ni od čega se nije odustalo, samo je prolongirano. Građani su to uglavnom razumjeli jer u kriznim trenucima važno je spašavati radna mjesta, spašavati gospodarstvo. Od njega sve kreće.
Na koji način pomažete svojim građanima i poduzetnicima u krizi i koliko ste za njih osigurali?
-Kao što sam već rekao, mjere su rađene u dogovoru sa strukom, odnosno predstavnicima poduzetnika i obrtnika koji su upozorili na detalje koji su im najbitniji i koje je Grad usvojio. Dakle, ukinuli smo u potpunosti prirez, oslobodili sve pravne osobe plaćanja komunalne naknade za vrijeme trajanja izolacije, sve poduzetnike i obrtnike u to smo vrijeme oslobodili i plaćanja zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada, odgodili smo plaćanje poreza na javne površine sve dok traju posebne okolnosti što se odnosi na obveznike koji su dobili rješenja o zauzimanju javnih površina.
Svim zatvorenim obrtima koji su tijekom ove krize najviše bili pogođeni, a svjesni smo da obrtnici za razliku od tvrtki odgovaraju za poslovanje svojom vlastitom imovinom njih kao fizičkih osoba, Grad je pomogao financijski svaki mjesec s 1.000 kuna, dok god su bili zatvoreni. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa nismo pokretali ovrhe za pravne i fizičke osobe niti provodili prisilnu naplatu. Također, svi vrtići u Bjelovaru tijekom izolacije, nisu građanima Bjelovara naplaćivali boravak djeteta od 16. ožujka, kada su i zatvoreni, pa do ponovnog početka rada jer roditeljima ta usluga nije bila ni pružena. Sve realne troškove vrtićima je podmirio Grad Bjelovar. Paket mjera za koje je Grad Bjelovar novac izdvojio iz svog proračuna težak je više od 8 milijuna kuna. Da bi on bio realan, morali smo snažnije pristupiti smanjenju rashodovne strane proračuna, a da pritom ne smanjujemo investicijske infrastrukturne projekte, pogotovo EU projekte.
Planirate li neke nove mjere?
-Trenutačno nema potrebe za tim. Mjere su donesene, pomogli smo koliko je to bilo moguće. Što će dalje biti nitko ne zna. Sigurno ćemo osluškivati i dalje naše građane i djelovati u sladu s tim. S obzirom na situaciju, gradski se proračun iznimno dobro puni što nam je i dobar znak da se gospodarstvo drži, oporavlja.
Vratimo se opet na rezultate… Imate li podatke, koliko je u posljednje tri godine ostvareno novih investicija i, posljedično, otvoreno radnih mjesta u Bjelovaru?
-Kada je zaposlenost u pitanju, statistike govore da je zaključno s lipnjem u Bjelovaru zaposleno 15.512 osoba, dok je prošle godine bilo zaposleno 312 osoba više. Ipak, gledamo li nezaposlenost, nezaposlenih je 1.393, što je za 1.180 osoba manje nego prije pet godina. Mislim da je to dobro te da ne smijemo biti nezadovoljni. Naravno da uvijek može bolje, no ne možemo stvari koje su godinama imale negativan trend, promijeniti preko noći. Posljednjih godina, primjerice, prema podacima Udruženja obrtnika Bjelovar imamo stalni porast broja obrta i tvrtki. Čak ni korona kriza nije im pomutila planove pa tako je u prošloj godini bilo aktivno 515 obrtnika, dok ih je danas aktivno 538. Mi možemo govoriti o obrtnicima i poduzetnicima koje sufinanciramo i pomažemo u njihovu radu, teško je reći u ovom trenutku koliko je zaposlenih više upravo radi tih naših potpora, no zasigurno ih ima više. Samim time što imamo upravo mjeru za poticanje radnoga mjesta koja je iznimno popularna. No nije samo ona ta koja je osigurala nova zapošljavanja. Na novim radnim mjestima treba kontinuirano raditi i to nam je prioritet. Povlači to i mnoge druge stvari tako da usporedno treba ulagati i u gospodarstvo i u obrazovanje i predškolski odgoj, a u konačnici i kulturni život grada jer sve se radi s ciljem da ljudi ostanu u gradu. Bez dobrih uvjeta života, nema ni ljudi koji će tu živjeti i raditi.
Kojim mjerama privlačite investitore i podupire poduzetnike i koliko ste za to dosad izdvojili, odnosno koliko godišnje izdvajate?
-Prvenstveno tu je naša Tax free mjera kojom poduzetnike koji žele ulagati u naš grad, oslobađamo svih davanja, od komunalnog doprinosa, besplatnog prostora do zemljišta za kunu po četvornom metru. Dosta nam se tvrtki javlja koji su time potaknuti da bi uložili u razvoj svoga posla u Bjelovaru. Tako su svoje urede otvorile i neke afirmirane, poznate IT tvrtke koje su zaposlile i dvadesetak ljudi, a urede imaju i izvan hrvatskih granica. Također, svake godine imamo i potpore za poduzetnike za koje iz proračuna izdvajamo više od 2 milijuna kuna. Riječ je o mjerama za pomoć u radu, poslovanju malog i srednjeg poduzetništva, a čije gospodarske aktivnosti trebaju doprinositi zadovoljenju javnih potreba te povećanju gospodarske aktivnosti na području grada. Najveći interes je za potporu kojom pomažemo u nabavi i ugradnji strojeva i opreme, no tu su i potpore za poticanje radnoga mjesta, za tradicijske i umjetničke obrte, za stručno osposobljavanje i usavršavanje, ali i za pokretanje gospodarskih aktivnosti poduzetnika početnika. Neovisno o HZZ-u koji potiče poduzetnike početnike kroz mjeru samozapošljavanja, Grad je u 2020. godini izdvojio 200.000,00 kn. Poduzetnik početnik može dobiti 50 % od prihvatljivih troškova, a najviše, primjerice, 7.000,00 kn za nabavu opreme, strojeva i alata te za izradu poslovnog plana.
Planirate li u posljednjoj godini mandata neke promjene na tom planu?
-Što se toga tiče, sve je uhodano, naši poduzetnici već znaju za potpore koje su, kao i sve ostalo, rađene isključivo u dogovoru s njima. Dakle, s onima koji ih i koriste. Na početku i na kraju godine održimo radni sastanak na koji pozovemo sve male i srednje poduzetnike s područja grada, koji su potencijalni korisnici naših potpora. Na temelju razgovora s njima, njihovih prijedloga i kritika, donosimo i prijedlog potpora. U svakom slučaju, način na koji im pomažemo je rezultat isključivo njihovih potreba na čemu ćemo i dalje inzistirati. Sukladno tomu će biti formirane potpore i u sljedećoj godini.
Kako ste zadovoljni demografskom slikom grada i jeste li na tom planu uspjeli postići neke rezultate?
-Demografska slika je ogledalo gospodarstva. Ako nemamo dobro posloženo gospodarstvo, odnosno ne otvaramo radna mjesta, sigurno se ljudi neće odlučivati na osnivanje obitelji. To je jasno. Stoga, na tom polju treba raditi konstantno. No, s obzirom na to da ove godine imamo izuzetno puno djece na listama čekanja svih vrtića, i gradskog i privatnih, što prije nije bio slučaj, vidimo da se nešto događa, da je djece više i zadovoljni smo radi toga.
Koliko izdvajate za demografske mjere na godišnjoj razini i koje su najvažnije mjere?
-Ponavljam, gospodarstvo je iznimno važan segment jer jačanjem gospodarstva otvaraju se i nova radna mjesta, mladi se zapošljavaju i ostaju u gradu u kojemu podižu svoju obitelj. Zato su ulaganja u gospodarstvo ujedno i najbolji demografski potezi. Naravno, jednako je važno i ulaganje u predškolski odgoj kojemu Grad Bjelovar pridaje veliku pažnju. Da je tome tako govori i činjenica da je u proračunu za 2020. godinu planirano 34.309.986,40 kn za tu svrhu, dok je u 2019. godini to bilo 26.198.661,31 kn. Primjerice, Grad daje naknadu za svako novorođeno dijete u iznosu od 1000 kn, no smatramo da je puno važnije ulagati u njihovu budućnost. Tako smo u posljednje tri godine energetski obnovili sve zgrade gradskoga vrtića, čime su ostvarene velike uštede u smislu režijskih troškova te je taj novac preusmjeren u nabavu didaktičke opreme, stručnoga usavršavanja odgajatelja i stručnih suradnika. Ta ušteda, nakon provedenih energetskih obnova objekata, iznosi i više od 30%. U samo godinu dana dva puta smo snizili cijenu vrtića, početkom 2018. i početkom 2019. godine. Time je cijena vrtića po djetetu sa 750 kuna snižena na 500 kuna, što je značajna ušteda za roditelje, a iznosi i do 3000 kuna na godinu po djetetu. Osim gradskoga vrtića, Grad sufinancira boravak djece s njegovog područja i u privatnim vrtićima, ali i u tri obrta za dadilje za oko 30 djece s 500 kuna po djetetu. U četiri privatna vrtića smješteno je oko 540 djece, čiji roditelji plaćaju smještaj u iznosu od 500 kn na mjesec, a Grad sufinancira razliku od 950 do 1150 kn po djetetu. Napravili smo i dvije senzorne sobe za djecu s poteškoćama u razvoju na što smo iznimno ponosni s obzirom da su roditelji djecu na terapije ranije morali svakodnevno voziti do Zagreba, ako ne i dalje. Jedna soba se nalazi u sklopu osnovne škole koja se bavi djecom s poteškoćama u razvoju, no koristiti je mogu i vrtićarci. Druga soba je u sklopu gradskoga vrtića, gdje je napravljeno i senzorno igralište.
Grad Bjelovar već godinu dana uspješno provodi projekt Vrtići po želji roditelja. Riječ je o projektu u potpunosti financiranom iz Europskog socijalnog fonda s 13.879.038,68 kuna. Time je unaprijeđen rad svih pet bjelovarskih vrtića, koji su dobili produženi boravak i poslijepodnevnu smjenu. Valja napomenuti da su programi unutar toga poptuno besplatni za roditelje, a mogu ih koristiti i djeca koja nisu upisana u redovan vrtićki program. Otkako je projekt krenuo, od svibnja 2019., u svim dječjim vrtićima s područja grada upisano je ukupno 158 djece u programe produženoga boravka i poslijepodnevne smjene. A nikako ne možemo izostaviti ni činjenicu da je tako zaposleno 42-je ljudi. Gradimo i novu zgradu gradskoga vrtića u naselju Gudovac. Novi vrtić vrijedan je više od 8 milijuna kuna. Grad je za tu namjenu dobio novac u čak 90%-tnom iznosu sufinanciranja iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Novi vrtić imat će kapacitet za oko 50 djece, a zaposlit će se desetero ljudi. Gledajući trenutačnu situaciju, čini se da će nam i s tim vrtićem biti malo smještajnog kapaciteta. Nadam se da će se s vremenom stvoriti mogućnosti i za još jedan novi vrtić u sjevernom dijelu grada, za koji već postoji projekt. Uglavnom, puno je želja i potreba, a kada su naši najmlađi u pitanju, smatram da smo u tri godine iznimno puno napravili.
Hoće li tu biti nekih novih mjera u posljednjoj godini mandata?
-Ako pokušate samo ove projekte pobrojati i velika sredstva koja smo u sve uložili, a nisam naveo sve dodatno što smo radili za djecu – od besplatne škole klizanja za predškolce i besplatne škole plivanja do različitih radionica u sklopu gradskih manifestacija, vidjet ćete da to nije nimalo lako i da treba puno rada i truda da biste postigli taj standard. Podigli smo ljestvicu i želimo je samo još dodatno dizati u budućnosti kako i priliči Gradu-prijatelju djece, tituli koju Bjelovar nosi od 2016. godine.
Izdvajate se i po velikim ulaganjima u obrazovanje. Koji su glavni projekti i koliko na godišnjoj razini izdvajate za tu stavku?
-Da, obrazovanje je također važna stavka u razvoju grada. Važno je imati obrazovanu djecu, kadrove koji će u budućnosti činiti populaciju našega grada i koji će ga dalje graditi i razvijati. Tu lokalna samouprava treba stvoriti dobre temelje onoga što je u njezinoj moći. I na tom se polju javljamo na sve moguće natječaje putem kojih možemo osigurati sufinanciranja iz europskih i nacionalnih fondova. Primjerice, ostvarili smo financiranje u iznosu od 1.825.000,00 kn za EU projekt Sinergijom do uspješnije zajednice kojim smo osigurali pomoćnike u nastavi za djecu kojima je to potrebno. Tu je i europski projekt Djetinjstvo bez gladi, vrijedan 949.088,00 kn. Zahvaljujući njemu u našim osnovnim školama nema djeteta koje nema osiguran barem jedan topao obrok. U posljednje dvije godine obnavljamo i školske zgrade na području grada, također s pomoću sufinanciranja iz europskih fondova. Projekti energetskih obnova školskih objekata vrijedni su 20.610.114,00 kn i do kraja mandata vjerujem da ćemo završiti s obnovama svih zgrada. Samim time, osim što ćemo dobiti ljepši izgled naših škola, osigurat ćemo učenicima i učiteljima ugodniji boravak na nastavi, topliji prostor, ali i postići brojne uštede kada su režijski troškovi u pitanju. Nakon energetske, u budućnosti je u planu je i unutrašnja obnova škola, koju smo u nekim zgradama već djelomično i napravili.
Kako smo osnivači i našeg Veleučilišta u Bjelovaru, koje taj status nosi od jeseni 2017. te se na njemu školuje gotovo 800 studenata iz čitave Hrvatske, osiguravamo i stipendije za najbolje studente. Mjesečna stipendija iznosi 800 kn te je na godišnjoj razini u tu svrhu planirani iznos od 805.000,00 kn. Kada smo kod studenata, u planu je i studentski dom za koji smo od države u vlasništvo dobili zgradu nekadašnjega Doma učenika srednjih škola koji je prazan već nekoliko godina kako je sagrađen novi dom.
Kada sve zbrojimo, Grad izdvaja 39.011.810,00 kn za redovni rad i projekte u osnovnoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. Ukupan iznos za osnovnoškolsko i visoko obrazovanje u 2020. godini planiran je u iznosu od 98.773.859,50 kn. Razliku od 59.762.049,50 kn čine plaće Ministarstva znanosti i obrazovanja zaposlenima u osnovnim škola te vlastiti i ostali prihodi obrazovnih ustanova.
Jedan ste od gradova s najvećim skokom u korištenju EU fondova. Šta kažu brojke, koliko ste dosad povukli i koji su najvažniji projekti?
-Već sam isticao veliko zadovoljstvo kada govorimo o povlačenju novca iz europskih fondova. Ništa od svega što sam već nabrojao – obnova vrtića, i škola, projekti u vrtićima i školama, ne bi bili mogući bez toga sufinanciranja. U većini slučajeva omjer je takav da Grad daje tek jednu kunu, a iz fondova idu tri ili četiri kune. Tako je u protekle tri godine odobreno sufinanciranje za projekte ukupno vrijedne više od 140 milijuna kuna. Dakle, povučeno je 104 milijuna kuna za 74 projekta. Nedavno smo i javno predstavili rezultate našega rada od početka mandata. Kada uspoređujemo godine, onda se napredak najbolje vidi. Tako je, primjerice, u 2016. godini Gradu iz EU fondova odobreno 2,4 milijuna kuna za projekte, u 2017. 35,6 milijuna kuna, u 2018. 57,6 milijuna, a u 2019. 10,7 milijuna kuna. U 2018., koja je bila i više nego uspješna, prijavljeno je 40 projekata za EU sufinanciranje. Mislim da brojke govore same za sebe. Najviše smo dobili u čitavoj Hrvatskoj za program Zaželi u sklopu kojega upravo završavamo projekt Kotač promjene. Cilj je bio zaposliti 77 dugotrajno nezaposlenih žena starijih od 50 godina, za što smo bespovratno dobili 10 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Prijavljen je i nastavak toga projekta i trenutačno čekamo rezultate. Već sam spomenuo i vrtić koji gradimo u Gudovcu, gdje će biti zaposleno 10 ljudi. Riječ je o projektu za koji je odobreno sufinanciranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a dodijeljeno je 6.308.804,31 kn kuna, dok čitav projekt gradnje i opremanja će stajati oko 8.346.469,98 kn. Tu je i oko 14 milijuna vrijedan projekt popodnevne smjene u vrtićima i produženoga boravka pod nazivom „Vrtići po želji roditelja“, koji izvrsno ide i koji je iz eu fonda financiran u potpunosti. Mogu doista puno nabrajati, no istaknut ću još jedino projekt aglomeracije koji provode Vodne usluge vrijedan više od 250 milijuna kuna i kojim će gotovo 800 kućanstava u gradu i okolici dobiti priključak na vodovodnu mrežu.
Kakvi su planovi za ovu godinu kad su EU projekti u pitanju?
-Mi se prijavljujemo na baš svaki natječaj koji izađe, a na koji kao jedinica lokalne samouprave se uopće možemo prijaviti. Ljudi često misle da se ne želimo javiti na neke natječaje, no nisu informirani o kriterijima i uvjetima koji su propisani. Mi idemo u kategoriju razvijenoga grada prema europskim standardima pa smo samim tim i ograničeni s prijavljivanjem na pojedine projekte. No, sve što možemo i vidimo kao dobru mogućnost sufinanciranja nekoga projekta koji je važan za razvoj grada i osigurava bolji standard naših građana, to i prijavljujemo. EU tim radi svakodnevno punom parom, često i vikendima, kako bi osigurao sve potrebno za prijavu projekata, kao i provedbu projekata koji su u tijeku, što nije nimalo lako. Planova je mnogo, samo čekamo daljnje natječaje i povoljne uvjete za njihovo ostvarenje.
I na kraju, koji su vam još ključni ciljevi i planovi do kraja mandata, što građani mogu očekivati u ovih godinu dana koliko je do izbora? Hoćete li u još nečem biti prvi?
-Već sam rekao, planova je puno. U ovom mandatu smo ostvarili puno više od zamišljenoga i nema razloga da budemo nezadovoljni. Do kraja mandata radit ćemo na postojećim projektima koje treba završiti. Neki su tek u početku, poput toplica za koje se nadamo da će kroz par godina i zaživjeti, a na čemu intenzivno radimo. Dug je put od papira do bazena koje treba sagraditi. Tu je i novi stadion za koji je prije par dana raspisana javna nabava, a već je napravljeno i pomoćno igralište s umjetnom travom. Također, čekamo da krene aglomeracija koja će proći samim središtem grada, nakon čega je plan urediti naš park i šetnicu, poznatiju kao korzo. Planiramo još puno toga, no neke ćemo projekte ostaviti, vjerujem, i za drugi mandat. (Marija Pulić Drljača)
