‘Ženska kvota možda je jedna do najvidljivijih ali svakako nije dostatna mjera za uključivanje što većeg broja žena u politiku. To gledam kako neko prijelazno rješenje. Što znači kvota? Staviti par žena na listu samo da se popuni norma i riješi pitanje kvote? Ženama treba omogućiti da se zaista aktiviraju u politici ili na drugim upravljačkim funkcijama a to znači da je potrebno naći kvalitetna rješenja za bolje obrazovanje djece, bolji i kvalitetniji prijevoz, povećati općenito kvalitetu života.’
Grad Supetar jedini je grad u Hrvatskoj u kojem su sve izvršne funkcije, od gradonačelnice, preko ravnateljica škole i vrtića, policije, pa do šefica podružnica banaka, u rukama žena. U čemu je tajna uspjeha supetarskih žena, s obzirom na izrazito nisku zastupljenost žena u hrvatskoj lokalnoj politici, pitali smo gradonačelnicu Ivanu Marković.
Za razliku od ostatka Hrvatske, u kojoj je zastupljenost žena u politici na vrlo niskoj razini, tek 17,9 posto, u Gradu Supetru žene su na svim važnim funkcijama. Koliko vas je i kako to funkcionira?
– U našem Gradu se zaista složilo da su na svim važnijim funkcijama žene. Na neki način smo i postali poznati po tome. Funkcionira odlično. Posao se obavlja odgovorno i profesionalno a Grad ide naprijed. U zadnjih nekoliko godina Grad Supetar je od grada slučaja postao primjer po ulaganju u predškolski odgoj, povećanju broja zaposlenih, razvoju Grada, realizaciji brojnih projekata, povlačenju EU sredstava.. Znači da svatko od nas odgovorno vodi svoje sektore a koordinacija sa Gradom i mojim uredom je prijateljska, te se međusobno motiviramo i potičemo.
U čemu je tajna uspjeha supetarskih žena? Je li se to posložilo tek u ovom mandatu ili su žene u Supetru i ranije bile tako uspješne i probitačne?
– Jednostavno se posložilo da sam se okružila jakim ženama u okviru gradskih ustanova i tvrtki. Sredina u kojoj smo mi odgojene nije nikada , bar ja nisam to doživjela, bila kritička ili ograničajavajuća za nas žene. Iako je većina od nas rođena i odgojena na otoku, Supetar je oduvijek bio otvorena sredina. Međutim, nije oduvijek u politici u mom gradu bilo žena. Situacija se dosta promijenila mojim dolaskom kada je porastao broj žena vijećnika i kada smo, eto, dobili i prvu ženu predsjednicu vijeća.
Spomenuli smo već nisku zastupljenost žena u hrvatskoj politici. Koliko je ona problem i koji je, po Vama, recept uz pomoć kojeg bi se ta zastupljenost mogla povećati?
– Hrvatska je jedna od zemalja koja ima veoma nisku zastupljenost žena u politici. Na zadnjim parlamentarnim izborima 39,7% je bilo žena a samo 14,7% njih je bilo na prvim mjestima. Zašto je to tako? Pa ja sam i dalje uvjerena da je to tako radi samog društva u kojem živimo a i radi odgovornosti samih političkih stranaka. Što se tiče društva, i dalje su prisutni stereotipi o ” prirodnim” spolnim ulogama koje podrazumijevaju da muškarci trebaju biti na upravljačkim pozicijama a da bi se žene trebali posvetiti kućanstvu.
Jedan od načina za promjenu toga je i paritetna zastupljenost kandidatkinja i kandidata u jednakom omjeru, to bi trebao biti politički cilj tzv. ravnopravna zastupljenost.
Jesu li ženske kvote rješenje problema, treba li na njima inzistirati?
– Ženska kvota možda je jedna do najvidljivijih ali svakako nije dostatna mjera za uključivanje što većeg broja žena u politiku. To gledam kako neko prijelazno rješenje. Što znači kvota? Staviti par žena na listu samo da se popuni norma i riješi pitanje kvote? Ženama treba omogućiti da se zaista aktiviraju u politici ili na drugim upravljačkim funkcijama a to znači da je potrebno naći kvalitetna rješenja za bolje obrazovanje djece, bolji i kvalitetniji prijevoz, povećati općenito kvalitetu života. Žena je danas preopterećena i rastrgana između želje za karijerom, a s druge strane ”odrađivanjem” gotovo cijelog rada u domaćinstvu i odgojem djece. Trebamo stvoriti prepostavke u društvu za uključivanje sve više žena u politički život i u civilnom društvu.
Koji su specifični problemi i izazovi s kojima se susreću žene u politici i na koji način se Vi s njima nosite?
– Postala sam gradonačelnica kao mlada žena bez ikakvog političkog iskustva ali sa obrazovanjem i željom i voljom da mijenjam stvari na bolje. Imala sam sreću da sam bila odgojena u obitelji, ali i sredini koja me nije sputavala pa sam uvijek realizirala ono što sam i postavila kao cilj ispred sebe. Nije mi bio plan da se u životu bavim politikom, nisam nikada mislila da ću postati prva žena gradonačelnica u povijesti otoka Brača ali jedostavno je prevladala ambicija i želja da budem pokretač promjena na bolje.
Međutim, bilo je i nekih loših iskustava radi toga što sam žena, ali jednostavno o tome ne razmišljam puno. Dobro radim svoj posao i kad dođu vidljivi rezultati podrška od mojih građana i kolega je još i veća i onda nije bitno jesi li žena ili muškarac nego kako obavljaš svoj posao.
Zato ja podržavam svaku mladu djevojku, ženu da se uključe u politiku i da budu pokretači promjena na bolje jer žene itekako mogu promijeniti društvo što je na kraju dokazanu i u mom gradu.
Upravo danas u Zagrebu se održava konferencija o ženama u politici i pokreće se inicijativa za formiranje nadstranačke mreže gradonačelnica i načelnica. Što mislite o toj inicijativi i koliko bi takva jedna platforma bila korisna ženama u politici?
– Svaka inicijativa koja za cilj ima povezivanje i razmjenu iskustva je dobrodošla. Mi gradonačelnici ili gradonačelnice dosta međusobno komuniciramo i razgovaramo o zajedničkim i sličnim problemima kojima se susrećemo. Podržavam naravno ovu inicijativu kao jedan možda dobar primjer gdje će se govoriti o pozitivnim iskustvima žena u politici i koji će možda motivirati i druge mlade osobe, djevojke, žene, da se uključe.
Uz Danijelu Kirigin, predsjednicu Gradskog vijeća Grada Supetra i direktoricu gradske tvrtke Komunalno društvo Grad doo, zanimljivo je, a u Hrvatskoj izrazita rijetkost – da je u Supetru žena i na ključnoj policijskoj poziciji – načelnica Policijske postaje je Katica Jelinčić. Osim toga, i svi suci u Općinskom sudu su žene – predsjednica i tri sutkinje, te četiri sudske savjetnice, a na čelu Zemljišnika i Katastra opet su žene.
U obrtništvu dužnost predsjednice obnaša Danica Baričević, a i vodstvo u Poljoprivrednoj zadruzi preuzela je žena. Narodnu knjižnicu i Centar za kulturu isto tako vode žene – Gita Dragičević i Jasna Damjanović, dok su na čelu škole Dubravka Menjak, a vrtića Irena Caglević. U Gradskome vijeću od trinaest vijećnika pet su žene, a žene su i na čelu poslovnica supetarskeSplitske i Zagrebačke banke. (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)