Hrvatska komora arhitekata istaknula je kao primjer dobre prakse projekt prenamjene prostora bivše vojarne Luščić. Za lokaciju nekadašnje vojarne u Karlovcu 2019. godine raspisan je međunarodni natječaj Europan 15: Productive Cities, a prvonagrađen je rad mladih zagrebačkih arhitektica: The Fantastic Forest Phenomenon: Testing a New Narrative. Luščić je natječajnim radom planiran kao novo gradsko naselje hibridne namjene koje obuhvaća javne, komercijalne i istraživačko-proizvodne djelatnosti te stanovanje. Izrazito je bitna tema produktivnosti u naselju, vezana i uz Europanov zadani tematski okvir, a odnosi se u prvom redu na istraživanje i razvoj „zelenih“ industrija i pripadajućih novih tehnologija. Planirano je iskorištavanje geotermalnih izvora energije, održivo gospodarenje vodom te lokalizirana proizvodnja hrane…
Fenomenološki i prostorno gledano, Luščić je planiran kao začudno prirodno-urbano stanište, šumski krajolik koji ima potencijal postati svojevrsna zelena oaza grada. Vrijedna zatečena vegetacija u potpunosti je očuvana, uz planiranu sadnja dodatnih stabala kako bi naselje postalo svojevrstan prostorni prijelaz između Grada i šume Kozjače. Uz središnju zelenu oazu projektirana je sekvenca javnih prostora uz koje se vežu novi gradski sadržaji, poput istraživačko-poduzetničkog huba, gradskog bazenskog kompleksa i ukopanog vanjskog auditorija za događaje na otvorenom.
Središnji, javni dio naselja prstenastom prometnicom odvojen je od obodnog, stambenog dijela. U tom dijelu, stambeni tornjevi tretirani su kao jednakovrijedni gradbeni elementi projektirane šume na Luščiću. Oni dosežu visinu susjednih stabala, zauzimajući minimalan tlocrtni otisak i ostavljajući u parteru slobodan prostor za urbane mikro ambijente poput dječjih igrališta i komunalnih vrtova, koji osiguravaju visoku kvalitetu života u naselju.
Zaključno, bitno je istaknuti kako je Luščić zamišljen i projektiran kao sustav, a ne kao niz fiksnih objekata u prostoru. Upravo ta projektirana fleksibilnost u daljnjim fazama implementacije dopušta naknadna usklađivanja s mijenjajućim potrebama suvremenog grada.
Zatečeni šumoliki krajolik novim arhitektonsko-urbanističkim postavkama naglašava i koristi prirodno, a pažljivo udomaćuje ljudsko, ostvarujući pritom zdrave temelje za buduće generacije. Planirano kružno gospodarenje tvarima i resursima unutar naselja osigurava mu stupanj samoodrživosti i energetske neovisnosti, a ujedno ga čini i svojevrsnom arenom za eksperiment: mogući pilot-projekt za suvremeno, produktivno naselje 21. stoljeća.
Urbanistički plan uređenja Luščić – centar predstavlja ključan korak u implementaciji prvonagrađenog rada i podlogu za razvoj Luščića kao kapitalnog urbanističkog resursa Karlovca. Sama implementacija pažljivo je vođen proces koji je prethodio formalnoj izradi plana, a uključio je i razgovore između dionika (Grada Karlovca, Europan-a i savjetodavnog tijela, autorskog tima, stručnog izrađivača), javnu tribinu (“Plan za Luščić”) koja je prethodila Odluci o izradi, izradu demografsko-sociološke stručne podloge uz interdisciplinarni pristup, te brojne analize i pripremne sastanke u svrhu što kvalitetnijeg razvoja plana. Tako vođen proces pokazao se vrlo uspješnim u savladavanju prepreka i usklađivanju stavova i interesa, a može poslužiti i kao primjer u aktualnoj raspravi o tezama za izmjenu zakonodavnog okvira.
Uz znatno drugačije postavke u smislu obuhvata, demografskih pokazatelja, prometnih uvjeta, kao i nove sadržaje koji su uvedeni u program (osnovna škola, vrtić, dom za starije, hotel), autorski tim i stručni izrađivač su zajedničkim naporima na izradi UPU-a sačuvali osnovnu koncepciju šumskog krajolika, središnjih javnih sadržaja i obodnog stanovanja, te nastojali ostvariti dodatne vrijednosti integriranja u gradsko tkivo i testiranja zadanih tema produktivnosti i održivosti u realnim okolnostima. Kroz blisku suradnju s Gradom Karlovcem, savjetodavnim tijelom i drugim suradnicima, zahtjevna tema implementacije postepeno se savladava te se uskoro očekuje javna rasprava o prijedlogu UPU-a.
Sam rad i proces su u međuvremenu dodatno afirmirani ulaskom u finale za nagradu New European Bauhaus-a, kao jedan od tri rada u kategoriji Solutions for the co-evolution of built environment and nature… Autorski tim natječajnog rada: Hana Dašić, Iva Erić, Jana Horvat, Ria Tursan (Krešimir Renić, ovl. arh.). Stručni izrađivač plana – Urbanistica d.o.o., tim: Nikola Adrović, Luka Krstulović, Jasminka Pilar-Katavić, Vilma Stopfer. Savjetodavno tijelo za implementaciju: Nikša Božić, Irena Kajfeš-Pavlović, Helena Knifić Schaps, Dražen Pejković, Vladimir Petrović. Raspisivač/Nositelj izrade: Grad Karlovac.
-Razvoj grada je izazov, a Karlovac je od svog osnutka planski grad. U drugoj polovici 20. stoljeća razvoj grada u urbanističkom i arhitektonskom smislu bio je sustavan. Nastavljamo isto tako. Poseban je izazov odgovoriti suvremenim potrebama i arhitektonskim trendovima uvažavajući elemente održivosti i isplativosti pogotovo javnih projekata- istaknuo je pak značaj kvalitetnog planskog razvoja, Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca. (Grad Karlovac/PL/HKA)
