Objavljena je Studija i strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Križevaca do 2027. godine koja je izrađivana paralelno s V. Izmjenama i dopunama PPUG-a i GUP-a. Europska komisija je 2013. godine donijela Strategiju zelene infrastrukture, na koju se Studija i Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Križevaca nadovezuje, u svrhu promicanja zelene infrastrukture u urbanim i ruralnim prostorima, povećanja europskih prirodnih resursa te promicanja integracije zelene infrastrukture i u druge zakone i politike EU.
Studija i strategija zelene infrastrukture Križevaca prepoznala je između ostalog kako gradsko naselje Križevaca okružuje zeleni prsten te je potrebno očuvati njegovu cjelovitost i površinu i spriječiti dodatna fragmentiranja. Najvažniji dijelovi zelenog prstena su park-šuma Župetnica s njegove zapadne i Ratarska šuma s istočne strane. Potoci Vrtlin i Koruška predstavljaju zelenu vezu sjevernog i južnog dijela zelenog prstena, kao i vezu vrijednih i prirodnih područja unutar grada. Potoke i prostore uz njih potrebno je očuvati i ojačati njihovu ekološku i socijalnu funkciju.
Grad Križevci je, kroz izradu i provedbu Studije i Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Križevaca, kao odraz svoje opredijeljenosti ka održivom razvoju, dao poseban naglasak na unaprjeđenju planiranja otvorenih prostora Grada i to sa ciljem unaprjeđenja kompozicije urbane matrice, jačanja prepoznatljivosti i privlačnost grada, jačanja otpornosti grada na klimatske promjene, jačanja društvene uloge otvorenih prostora, povećanja energetske učinkovitosti, povećanja bioraznolikosti i sveukupno poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice. Studija i Strategija razvoja ZI predstavlja posebnu stručnu podlogu prostornom planiranju, a rezultati su ugrađeni u V. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Križevaca i V. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Križevaca koje su se izrađivale paralelno sa Studijom i Strategijom razvoja ZI.
Europska komisija je 2013. godine donijela Strategiju zelene infrastrukture, na koju se Studija i Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Križevaca nadovezuje, u svrhu promicanja zelene infrastrukture u urbanim i ruralnim prostorima, povećanja europskih prirodnih resursa te promicanja integracije zelene infrastrukture i u druge zakone i politike EU.
Kao rješanja za povećanje kvalitete života građana navedeni su izrada i implementacija cjelovitog plana za uređenje i održavanje gradskog
zelenila, izrada katastra zelenila Grada Križevaca s kartiranjem svih stabala, obnova postojećih drvoreda (uklanjanje starih i opasnih stabala ili dijelova stabala te sadnja, novih; zamjena neadekvatnih vrsta stabala u drvoredima sa stablima velikih, gustih krošanja), sadnja novih drvoreda (u svrhu sprječavanje stvaranja toplinskih otoka), sadnja srednje visoke vegetacije (grmlje, pokrivači tla) kao podrast drvoredima (u svrhu dodatnog ozelenjavanja i stvaranja jače barijere između pješaka/biciklista i prometnice), prilikom uređenja novih zelenih površina dati prednost drvenastim vrstama pred travom koja zahtijeva veliku potrošnju vode za održavanje, a drveće bolje utječe na smanjenje učinka toplinskog otoka, poduzimanje mjera u svrhu sprječavanja parkiranja vozila na zelenim površinama u Gornjem gradu, uređenje popločenog, sjevernog dijela Trga J. J. Strossmayera sadnjom stabala i postavljanjem klupa s ciljem aktivacije tog prostora.
Također i izrada programa prometnog povezivanja biciklističkih staza i pješačkih staza u svrhu uspostave kontinuiranog održivog prometovanja (u suradnji s Križevačkom udrugom biciklista), povezivanje postojećih biciklističkih staza označavanjem/gradnjom novih biciklističkih staza, povezivanje postojećih pješačkih staza novim pješačkim stazama, strateška sadnja stabala kako bi se ostvarila fizička i/ili funkcionalna povezanost elemenata zelene infrastrukture: potez Ul. Nikole Tesle – Ul. Vjenceslava Novaka (rotor), potez Zagrebačka ulica – Koprivnička ulica, potez Ul. kralja Tomislava (gdje nedostaje) – Ul. Franje Račkog, izrada krajobrazno-arhitektonskih rješenja za uređenje/preuređenje izabranih javnih zelenih površina: dječje igralište na križanju Ul. Josipa Buturca i Crnog puta, novi park na križanju Potočke ulice i Ul. Ivana Zakmardija Dijankovečkog (tema uređenja, povijesni“ park uz zidine nekadašnje utvrde), zelene površina u Gornjem gradu (uz prenamjenu u plansku oznaku Z1), novi park na raskrižju ulica Kosovec (uz zadržavanje postojeće vrijedne visoke vegetacije), zelena površina na raskrižju Ul. Tadije Smičiklasa i Ul. Branitelja Hrvatske (uređenje staza i postavljanje urbane opreme, sadnja djelomične barijere prema prometnici, urediti u prostor u kojem je omogućen boravak i zadržavanje), uređenje područja „Bajera“ u javnu zelenu površinu s jezerom uz koje se odvijaju rekreacijske aktivnosti, izrada prometne analize s ciljem djelomičnog ili potpunog zatvaranja motornog prometa u centru grada (prometnica uz glavni gradski trg – Trg J. J. Strossmayera) i stvaranje pješačke zone, uređenje javnih zelenih površina uz objekte društvene namjene u svakom od većih naselja Grada Križevaca.
Nadalje, osmišljavanje i provedba manifestacija i događaja na otvorenom u svrhu aktiviranja javnih i ostalih zelenih površina (posebice Župetnica i jezero Čabraji), poticanje snažnijeg i jasnijeg uključivanja zelenih površina Grada u turističku ponudu, postavljanje poučnih tabli na lokacijama nepropisnog odlaganja otpada na području park-šume Župetnice, Ratarske šume, vodotocima, izvorištima i vodozaštitnim zonama s ciljem podizanja svijesti o vrijednosti tih ekosustava (sadržaj na tablama: naglašavanje vrijednosti tih lokacija i razloga zbog kojih trebaju ostati čiste i očuvane), a pri izradi novog Plana gospodarenja otpadom Grada Križevaca uključiti aktivnosti usmjerene na sprječavanje nepropisnog odlaganja otpada osiguranje sredstava za odgovarajuće edukacije lokalnog stanovništva i postavljanje edukativno-informativnih tabli, osiguranje potpore lokalnim civilnim organizacijama koje bi bile osnova lokalne mreže dojavljivača onečišćenja, osmišljavanje adekvatnog načina sprječavanja pojave nepropisnog odlaganja otpada (npr. video nadzor, fotozamke i sl.), sadnja visokog zelenila, posebice uz prometnice, na parcelama gospodarske namjene pri izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih objekata i sadnja stabala na parkiralištima većih površina. U strateškim projektima su: revitalizacija park šume Župetnica, Ratarske šume, potoka Koruške i Vrtlina, rijeke Glagovnice, uređenje novog parka kod željezničkog kolodvora i jezera Čabraji sa šumom Kolačka. (PL/Grad Križevci)
