-U prvom kvartalu 2018. Grad je donio Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja mješanog komunalnog otpada (MKO) i BKO. Temeljem te Odluke, izrađen je i cjenik usluge, s primjenom 01.01.2019., a koncem 2018. Eko Moslavina je na cijelom području pružanja usluga provela aktivnost čipiranja spremnika. Paralelno su nabavljena i nova vozila za prikupljanje otpada i implementirana oprema za elektronsku evidenciju preuzimanja otpada kod korisnika. Vrijednost investicije do sada iznosi oko 1,9 milijuna kuna, s tim da je u 2018. uloženo 1,76 milijuna kuna. Izvor sredstava je bio kreditno zaduženje pri poslovnoj banci – kazuje nam Adrijana Cvrtila, direktorica Eko Moslavine, komunalne tvrtke koja gospodari otpadom na prostoru Grada Kutine, ali i Grada Popovače i Općine Velika Ludina.
Prema rasporedu dostavljenom svakom korisniku i objavljenom na mrežnim stranicama, opremljeno komunalno vozilo s posadom vrši pražnjenje spremnika na kućnoj adresi korisnika. Prilikom čipiranja ne preskače se niti jedna adresa, a čipovi se ugrađuju i bar kodovi lijepe na svim kantama i spremnicima.
Djelatnik prinosi kantu/spremnik od vidljivog i dostupnog mjesta do komunalnog vozila i postavlja na „češljeve“ hidraulike koja podiže i prazni spremnik u vozilo. Prilikom pražnjenja spremnika, oprema na vozilu očitava spremnik kroz dvostupanjsku autentifikaciju. Prvi stupanj je prilikom postavljanja spremnika u položaj za pražnjenje, a drugi stupanj prilikom pražnjenja spremnika. Pražnjenje spremnika se registrira i elektronski (bežično) se učitava u centralnu bazu podataka.
Dakle, na svakoj kanti bar kod je oznaka koja povezuje određenu kantu i određenog korisnika, a čip je plastičan dio, koji će povezivati softverski spremnik i kamion za točan broj pražnjenja. Završetkom obračunskog razdoblja (kalendarski mjesec), vrši se obračun i fakturiranje korisnicima. Cijena se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio (tzv.paušal) obuhvaća iznos koji korisnik plaća svaki mjesec i služi za ekonomski održivo poslovanje Davatelja usluge, dok iznos varijabilnog dijela ovisi o tome koliko puta je korisnik predao na pražnjenje svoj spremnik otpada. U prijevodu, ako će korisnici u svoje kante, čiji će volumen moći sami izabrati, odbacivati manje smeća, manje puta će morati prazniti svoju kantu, a to će značiti nižu cijenu odvoza.
-Korisnicima u višestambenim zgradama u Kutini omogućili smo odlaganje miješanog komunalnog otpada u polupodzemne spremnike na kojima se nalazi otpadomjer, ustvari nadogradnja putem kojeg se elektronski evidentira predaja MKO. Korisnici otvaraju otpadomjere pomoću dodijeljenih im kartica. Korisnika s karticama ima trenutno 1.119. Na predmetnih 10 lokacija su također postavljeni PPS za BKO, papir i plastiku, a korist je višestruka. Postavljanjem polupodzemnih spremnika smanjuju se neugodni mirisi, buka, kvadratura neophodnog prostora za pohranu sirovina, vrijeme pražnjenja, kvadratura pristupa, nepotrebna izgradnja nastambi, emisija štetnih plinova, otuđenje i vandalizam, štete uslijed elementarnih nepogoda, prisutnost životinja, rizik od pretrpavanja, rizik od vjetra i vatre i poplava – tvrdi Cvrtila.
Grad Kutina i Eko Moslavina prvi u Sisačko-moslavačkoj županiji sustav zbrinjavanja otpada u zgradama u potpunosti namjeravaju riješiti postavljanjem polupodzemnih spremnika. Proizvođač, finski MOLOK Oy prije 25 godina prvi je postavio temelje polupodzemnom gospodarenju otpadom i reciklažnim sirovinama, a danas je u Hrvatskoj implementirano više od 300 jedinica u preko 30 gradova među kojima se nalazi i Kutina.
Gradonačelnik Zlatko Babić istaknuo je da će se time i napokon omogućiti kvalitetno prikupljanje komunalnog otpada u samom središtu Kutine gdje se nalazi niz stambenih objektima. Tim načinom uvelike se pomaže građanima u razvrstavanju i upravljanju kućnim otpadom, kao i tvrtki Eko Moslavina u kvalitetnom nadzoru prikupljanja, sortiranja i otpremi otpada iz centra grada. Nabava spremnika kompletira se i komunalna infrastruktura vezana za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, a paralelno s tim radi se na kontinuiranoj edukaciji građana, ali i svih ostalih uključenih u cijeli sustav. Čipiranje se vrši zbog novog sustava odvoza otpada na razini Republike Hrvatske kojim se komunalna društva obvezuje na uvođenje digitalnog sustava evidencije, a propisuje ga Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom u RH.
Eko Moslavina i Grad Kutina pokrenuli su i pilot projekt pod nazivom „Kvartovski razgovori“ čiji cilj je bio pridonošenje informiranju i edukaciji korisnika javne usluge kako bi se što bolje upoznali s novim načinom sakupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada.
-Građani su imali pitanja, vezana za što izdvojiti i kuda odložiti, na koja smo im dali usmene i pisane upute putem brošura. Korisnicima je u samom početku provedbe novog sustava bilo potrebno vremena kako bi se priviknuli da ne predaju svaki put spremnik ili kantu na pražnjenje, već samo onda kada im je kanta zaista puna, te da im upravo o broju predavanja i pražnjenja ovisi visina mjesečnog računa koji moraju platiti – ističe Adrijana Cvrtila.
Višak otpada korisnici mogu zbrinuti u reciklažno i mobilno reciklažno dvorište, a nastojalo se približiti mogućnosti korisnicima na jednom mjestu pa tako sada mogu u sklopu reciklažnog dvorišta podići vreće za papir i plastiku, mogu platiti račun pri mobilnom reciklažnom dvorištu i donijeti boce koje su u sustavu povratne naknade na reciklažnom dvorištu. Prikupljanjem miješanog komunalnog otpada po novom sustavu, korisnicima kada izdvoje sve frakcije iz otpada nastalog u kućanstvu, vrlo malo zapravo ostaje mješovitog komunalnog otpada koji se onda predaje u spremnicima i kantama, te tako posljedično smanjuje količina odloženog otpada na odlagalište što su ciljevi Europe i RH.
Podsjetimo kako je početkom lipnja 2020. gradonačelnik Kutine Zlatko Babić predao ključeve Reciklažnog dvorišta direktorici Eko Moslavine, Adrijani Cvrtili, kao odgovornoj pravnoj osobi koja će njime upravljati. U Kutini, u Radićevoj ulici, uz deponij realiziran je projekt Reciklažnog dvorišta vrijedan 3,8 milijuna kuna pri čemu je 2,8 milijuna kuna sufinancirano iz Kohezijskog fonda, 300.000 kn iz sredstava Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a 700.000 kuna iz sredstava Grada. Izgradnja Reciklažnog dvorišta je, također, krupan korak k povećanju postotka izdvajanja otpada, odnosno dostizanja zahtjeva Europske komisije za preko 50 posto odvojenog otpada. Na 2.000 m2 građani mogu odlagati čak 48 vrsta korisnog otpada.
-Nadam se kako ćemo zajedno, odvajajući otpad više doprinijeti očuvanju okoliša i približiti se EU standardima. Trenutno je u izradi i projekt Sortirnice koja je i prije postojala ali nije bila u skladu sa zakonskim propisima – najavio je tom prilikom gradonačelnik novi kvalitetan iskorak u gospodarenju otpadom grada. (Pero Livajić)
