Vijesti

Labin: Jednoglasno usvojena Strategija zelene urbane obnove za razdoblje od 2024. do 2028. godine

Na nedavno održanoj 31. redovnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Labina jednoglasno je usvojena Strategija zelene urbane obnove Grada Labina za razdoblje od 2024. do 2028. godine.

Izrada Strategije zelene urbane obnove Grada Labina financirana je u cjelokupnom iznosu iz Europske unije – NextGenerationEU, odnosno Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., a ukupna vrijednost projekta iznosi 32.998,21 eura.

Strategija zelene urbane obnove predstavlja stratešku podlogu od značaja za jedinice lokalne samouprave, koja se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja, unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. Predmetni dokument obuhvaća opsežnu analizu zelenih i drugih otvorenih prostora na području Grada Labina, odnosno elemenata zelene infrastrukture, ali i analizu objekata, kao potencijalnih elemenata za primjenu načela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Takva analiza predstavlja temelj za donošenje strateških odluka usmjerenih ka njihovom sustavnom unaprjeđenju, zaštiti te daljnjem upravljanju.

Strategija definira srednjoročnu viziju razvoja jedinice lokalne samouprave, koja služi kao jasan vodič za odabir ciljeva i postupaka djelovanja te se u pravilu donosi za razdoblje od 5 do 10 godina te doprinosi razvoju prostora i zajednice u skladu s okruženjem i društvenim potrebama. Razvoj ostvaren na takav način doprinosi štedljivoj upotrebi resursa, što omogućuje dugoročnu održivost, uporabu obnovljivih izvora energije, što rezultira smanjenjem zagađenja, potrošnje prirodnih resursa, poticanje održivih oblika prijevoza, održivih oblika gradnje, što dovodi do održavanja ekosustava, te osiguranja javnog prostora za društveni život unutar zajednice. Strategija zelene urbane obnove dokument je koji potiče planiranje kroz uključivanje šire zajednice u donošenje odluka o razvoju javnog prostora. Razvoj prostora na takav način potiče stvaranje zajednica koje su inkluzivne, pravedne, otporne na promjene, ali isto tako i stvara prostor zelene infrastrukture u potpunosti prilagođen potrebama zajednice čime se stvara zadovoljstvo i sklad unutar iste.

Strategija zelene urbane obnove temelji se na konceptima održivog razvoja, zelene infrastrukture i kružnog gospodarstva, kao i na zakonodavnom okviru koji regulira ove pojmove. Strategija uključuje povezivanje s programima zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja, srednjoročnu viziju razvoja, te definiciju potreba i potencijala za razvoj. Osim toga, obuhvaća osnovne karakteristike područja, analizu podataka o zelenoj urbanoj obnovi, kružnom gospodarenju prostorom i zgradama, kao i identifikaciju područja pogodnih za urbanu transformaciju ili sanaciju. SWOT analiza (snage, slabosti, prilike i prijetnje) pruža uvid u planiranje zelene infrastrukture i neiskorištenih javnih površina. Strategija također predlaže okvir za zelenu urbanu obnovu, horizontalna načela, indikativni financijski plan i raspored provedbe. Kroz ovaj pristup definiraju se osnovni koncepti i analiziraju prirodni i antropogeni čimbenici koji utječu na zelenu infrastrukturu i kružno gospodarstvo, kako bi se dobili ključni podaci za izradu vizije i zaključaka, te definiranje aktivnosti i projekata koji će pridonijeti održivom prostornom planiranju.

Strategija ujedno predstavlja ključnu podlogu za daljnji razvoj zelenih projekata i povlačenje bespovratnih sredstava iz EU i nacionalnih fondova te javnih poziva. Primjer toga je i nedavno aplicirani Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na području Grada Labina kandidiran na natječaj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a za koji je glavni preduvjet bio da JLS ima izrađenu Strategiju ili da je ona u fazi izrade.

Radi se o projektu koji obuhvaća rekonstrukciju i prenamjenu nekadašnje osnovne škole u naselju Ripenda u edukativni Centar za pčelarstvo te razvoj zelene infrastrukture u vidu formiranja Velike urbane mreže Vinež te zasebnih urbanih točaka – Dječje igralište Ripenda, Parkiralište pored groblja te Širi okoliš edukativnog Centra za pčelarstvo. (Grad Labin)

Moglo bi vas zanimati

Pula: Počela gradnja prvog novog vrtića nakon 13 godina – ovako će izgledati...

Pula: Deset autobusnih stanica dobiva zelene krovove  

Varaždin: Intenzivirani radovi na uređenju grada, radi se više nego ikada

Zlatar povećao naknade za bebe: Roditeljima od 400 do 3.000 eura