U Multikulturalnom centru u Lipiku krajem prošloga tjedna održan je prvi radni sastanak predstavnika gradova i općina s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i regionalnim koordinatorima Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, a sve u svrhu izrade intervencijskog plana.
Razgovaralo se i o metodologiji analize područja i prikupljanja podataka o strateškim projektima. Završetak izrade intervencijskog plana predviđa se za kraj ove godine.
Sastanak je otvorio lipički dogradonačelnik Slobodan Katunar koji je istaknuo važnost intervencijskog plana kao alata kojim se ulaže u gospodarsku, komunalnu i socijalnu infrastrukturu slabije razvijenih dijelova zemlje.
Davor Huška, pomoćnik ministra Marka Pavića, podsjetio je na pilot projekt u sklopu kojeg su Lipik i Pakrac trebali ući u provedbu Programa intergrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područja još 2014. godine, no to se tada izjalovilo.
– Situacija, u prvom redu politička, se u međuvremenu promijenila i trenutno je vidljiv jedan drugi odnos prema gradovima i općinama, čemu svjedočimo i danas, između ostalog i prilikom izrade ovog intervencijskog plana – rekao je pomoćnik ministra Davor Huška.
Druga pomoćnica ministra, Katica Mišković, smatra da se važnost pri izrade intervencijskog plana treba staviti na generatore gospodarskog te socijalnog razvitka, ali i na projekte koji se odnose na malo i srednje poduzetništvo te oživljavanje poduzetničkih zona.
Više o samoj izradi projekta rekao je voditelj Odjela za pripremu programa i intervencijske planove u Upravi za potpomognuta područja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Joško Vukušić
– Ona uključuje dvije faze: izradu analize područja (analitička faza planiranja) i pripremu intervencijskog plana (operativno planiranje). Intervencijski planovi se trebaju temeljiti na potrebama stanovništva, pri čemu se posebna pozornost mora posvetiti osiguravanju njihove socijalne uključenosti. Provedba intervencijskih planova treba doprinijeti smanjenju siromaštva, a stvorit će korpus znanja o integriranom pristupu fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj regeneraciji i unaprijediti kapacitete svih uključenih dionika. Intervencijski planovi su istovremeno strateški i operativni planski dokumenti koji ukazuju na jasnu viziju i ciljeve razvoja odabranog područja, a istovremeno sadrže strateški usmjeren skup projekata koji integriraju „infrastrukturne“ aktivnosti sa „soft“ aktivnostima. Intervencijski planovi integriraju različita područja ulaganja (npr. zaštitu okoliša, kulturnu baštinu, promet, poduzetništvo, ruralni razvoj i sl.) – zaključio je Vukušić. (P.B.)
