Na Vladin prijedlog proširenja ovlasti komunalnih redara, koji bi ubuduće mogli i legitimirati građane, Udruga gradova predlaže da se radarima da ovlast zadržavanja građana u prekršaju do dolaska policije, te da im se – sukladno proširenim ovlastima, promijeni i nazi u ‘gradska policija’
Za danas je u Hrvatskom saboru zakazana rasprava o Vladinom prijedlogu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu koji uređuje pitanja važna za svakodnevni život građana – radi se o oblicima, financiranju i samom obavljanju komunalnih djelatnosti. Uz navedeno, najzvučnija novost svakako je povećanje ovlasti komunalnih redara koji bi ubuduće mogli i legitimirati građane. Udruga gradova, koja okuplja 125 od 128 hrvatskih gradova, traži pak još veće ovlasti – da redari, koji bi se trebali zvati ‘gradska policija’, sa pripadajućim uniformama i iskaznicama, mogu i do dolaska policije zadržati sobu koja počini
prekršaj.
Naime, sam Zakon o komunalnom gospodarstvu donesen je još 1995. godine i do danas je mijenjan čak 18 puta. Kako je poznato, ovaj Zakon uređuje vrlo važna pitanja koja se direktno i svakodnevno odnose na građane – od opskrbe pitkom vodom, preko odlaganja i brige o otpadu, održavanje javnih površina i cesta, pa sve do pitanja javne rasvjete.
Isto tako, za gradove i opće iznimno su važni elementi komunalni doprinos i naknada – kao najvažniji izvori financiranja komunalne infrastrukture – a, s obzirom na to da se odustalo od uvođenja poreza na nekretnine kojim bi se direktno utjecalo na komunalnu naknadu kao prihod jedinica lokalne samouprave, trebalo je vratiti komunalnu naknadu. Tako bi komunalna naknada bila nešto viša za one koji žive u novijim i kvalitetnijim nekretninama, a manja za one u nešto starijim.
Međutim, svakako najzanimljivija novost koju predlaže prijedlog novog Zakona odnosi se na povećanje ovlasti komunalnih redara koji bi, usvoji li se prijedlog Udruge gradova, mogli postati tzv. „gradska policija“.
Kako stoji u samom prijedlogu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, komunalni bi redari u provedbi nadzora bili ovlašteni, između dosadašnjih mogućnosti, zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.). Na taj način riješio bi se problem koji je dosad postojao kod naplate kazne za, primjerice, nepropisno vođenje pasa (bez povodca ili brnjice za opasne sorte) i nečišćenje za njima. Naime, komunalni redari dosada su bili ovlašteni izdavati kazne neodgovornim vlasnicima pasa ili vozačima za nepropisno parkiranje, ali je problem bio što nisu imali pravo legitimirati vlasnike bez prisustva policije.
Također, po novom prijedlogu, komunalni redari imali bi pravo ući na okućnicu i dvorište zgrade te ih pregledati, uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza, prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.).
Također, novi Zakon bi donio i novosti po pitanju stručne spreme komunalnih redara – najmanja razina kvalifikacije bila bi gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje te četverogodišnje ili petogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje.
Udruga gradova pak, kako smo već naveli, traži dodatno povećanje ovlasti redara, te sukladno tome i promjenu naziva u ‘gradska policija’ jer, ističu, ‘ naziv ‘komunalno redarstvo“ i „komunalni redar“ kojeg se koristi u okviru gore navedenih propisa nije u potpunosti primjeren s obzirom na poslove stavljene u okvir djelatnosti komunalnog redarstva. ‘Gradska policija’ po njima je naziv primjereniji poslovima koji su redarima stavljeni u nadležnost, a i psihološki bi olakšao provedbu mjera propisanih ovim Prijedlogom zakona.
Udruga gradova predlaže dakle još intenzivnije proširenje ovlasti komunalnih redara, pa tako i da komunalni redari mogu, do dolaska policije, zadržati osobu koja počini neki od prekršaja, ali i direktno izreći novčanu kaznu za počinjen prekršaj.
Za razliku od novopredloženog Zakona koji gradovima i općinama daje prostor da sami odlučuju o službenim odorama i iskaznicama redara, prijedlog Udruge gradova predviđa da, uz suradnju Ministarstva unutarnjih poslova, službene odore te iskaznice budu jednake na području cijele Hrvatske, što bi značilo da bi razlika postojala jedino u obilježjima gradova.
Iako je financijski konstrukt ovakve ideje još nemoguće predvidjeti, iz Udruge su poručili kako najvjerojatnije do novih zapošljavanja ne bi dolazilo, a postojao bi i prostor za prilagodbu jedinica lokalnih samouprava koji bi prvenstveno bio namijenjen za prilagođavanje po pitanju stručne spreme komunalnih redara.
Hoće li i u kojoj mjeri Vlada prihvatiti prijedloge Udruge gradova i ugraditi ih u konačni prijedlog zakona, te hoćemo li doista dobiti gradsku policiju, tek ćemo vidjeti. No, iz Udruge gradova poručuju kako ovakav način djelovanja komunalnih redara ne predstavlja novost u mnogim europskim gradovima, a ne treba ići dalje od susjedne Slovenije koja već niz godina „mestnom redarstvu“ omogućuje ovakve, povećane ovlasti. Ako se krene malo dalje, svakako se izdvajaju austrijski Beč i Graz, ali i nizozemski Rotterdam te niz ostalih europskih gradova primjera dobre prakse.
(gradonačelnik.hr)
