Od 128 gradova u zemlji, njih 110 u 2025. je povećalo izdvajanja, uglavnom zbog velikih EU projekata gradnje i dogradnje škola i sportskih dvorana, a rekorder je zagorsko Oroslavje koje je stavku za obrazovanje upeterostručio te za njega izdvojio preko 60 posto ukupnog proračuna.
Ulaganja u obrazovanje posljednjih su godina prerasla u jedan od ključnih razvojnih prioriteta Hrvatske, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Država je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala sredstva za povijesni investicijski ciklus vrijedan gotovo tri milijarde eura, usmjeren ponajprije na širenje školskih kapaciteta, modernizaciju sustava i uvođenje jednosmjenske nastave, a jedinice lokalne i regionalne samouprave – gradovi, općine i županije – postale su operativni nositelji tog procesa kroz konkretne projekte izgradnje i dogradnje škola i vrtića i školskih sportskih dvorana te financiranja brojnih obrazovnih nadstandarda koji izravno podižu kvalitetu života djece, roditelja i nastavnika.
Iako većina gradova, županija i općina iz godine u godinu povećava iznose i za učeničke i studentske stipendije, pomoćnike u nastavi, radne materijale učenicima na početku godine, sufinanciranje dnevnog boravka, prijevoza, školske prehrane, nagrada za učenike i profesore…, ključni udio ukupnih izdvajanja odnosi se, naravno, na kapitalna ulaganja – gradnju i proširenje škola i školskih sportskih dvorana.
Analiza proračunskih izdvajanja (izvor: Ministarstvo financija, konsolidirani izvještaj o rashodima po funkciji JLS-a – konto 09 obrazovanje) pokazuje da su ulaganja, upravo zahvaljujući dostupnim bespovratnim sredstvima iz EU fondova, snažno rasla na svim razinama. Županije su tako samo u prošloj godini izdvajanja za obrazovanje u prosjeku povećale za 17,1 posto, gradovi za 25 posto, a općine za čak 68 posto! Njihova ukupna izdvajanja za stavku obrazovanje u 2025. popela su se tako na rekordnih 4,3 milijardi eura.
Rast se najbolje očituje u strukturi proračuna, odnosno udjelu izdvajanja za obrazovanje. Sa prosječnih 24,3 posto udjela u proračunu u razdoblju od 2021.-2024., prosječni udio izdvajanja gradova za obrazovanje u proračunu u prošloj godini penje se na 28,33 posto. Rekorder je zagorski gradić Oroslavje, ujedno i jedini grad u Hrvatskoj koji je u prošloj godini za obrazovanje izdvojio preko 60 posto proračuna. Još osam gradova – Vrbovec, Koprivnica, Pazin, Labin, Čakovec, Krapina, Križevci i Garešnica može se pohvaliti da je za obrazovanje izdvojila preko polovice proračuna, a čak 22 preko 40 posto… Za usporedbu, u 2024. također je samo jedan grad, tada Pazin, u obrazovanje usmjerio preko 60 posto proračuna, a tek tri preko 50 posto.
Što se iznosa tiče, gradovi su u prošloj godini za obrazovanje ukupno izdvojili više od 2,3 milijarde eura, preko 400 milijuna više nego u 2024. godini. Od 128 gradova u zemlji, njih 110 povećalo je izdvajanja, uglavnom zbog velikih EU projekata gradnje i dogradnje škola i sportskih dvorana. Izuzmemo li Zagreb kojeg zbog specifičnog statusa i veličine proračuna uspoređujemo sa županijama, u 2025. godini uvjerljivi prvak među gradovima u apsolutnim iznosima je Split – glavni grad Dalmacije za obrazovanje je izdvojio preko 130 milijuna eura. Slijede, naravno, veliki gradovi – Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Pula, Karlovac, Samobor, Slavonski Brod i Sisak.
Gledano u odnosu na broj stanovnika, najjači je Pazin sa čak 1.639 eura izdvajanja po stanovniku. Slijedi Rovinj sa 1.449 eura, Koprivnica sa 1.430 eura, Krk sa 1.395 eura te Poreč sa 1.368 eura po stanovniku. U top 10 još su Labin, Makarska, Vrbovec, Samobor i Krapina.
Posebno se ističu gradovi koji bilježe višestruki rast izdvajanja – čak 13 ih je udvostručilo i utrostručilo izdvajanja, a uvjerljivi rekorder je zagorsko Oroslavje u kojem je stavka obrazovanje u prošloj godini gotovo upeterostručena u odnosu na godinu ranije te je prešla 60 posto ukupnog gradskog proračuna. U Top 10 gradova koji su najviše povećali izdvajanja za obrazovanje su Otok, Glina, Sveti Ivan Zelina, Valpovo, Našice, Slatina, Ogulin, Krk i Novska. (m.p.d.)
