Polako se, ali sigurno, kraju primiče uređenje Moho centra.
Druga je to faza uređenja Interpretacijskog centra, u kojemu će, što je posebno nažalost kod nas aktualno u posljednjih godinu dana, biti montiran i seizmograf, uređaj za mjerenje jačine potresa tako da će se moći pratiti i najmanja podrhtavanja tla.
-Uskoro završavamo i drugu fazu uređenja Moho centra, a evo i male ekskluzive, u centru će biti montiran seizmograf. Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima u iznosu od 480.000 kuna – izvijestio nas je u FB objavi Emil Priskić, opatijski zamjenik gradonačelnika.
U listopadu 2019., zamjenica gradonačelnika Vera Aničić je s tadašnjim ministrom turizma,Garijem Cappellijem, potpisala je Ugovor o sufinanciranju uređenja druge faze Interpretacijskog centra dr. Andrija Mohorovičić – MOHO centra.
Interpretacijski centar smješten je u prizemlju Doma Liburnija u Voloskom. Prva faza, završena prije dvije godine, prikazuje životni put slavnog Vološćana, jednog od najznamenitijih hrvatskih znanstvenika uopće, u drugoj fazi projekta bit će uređena dodatna prostorija s interaktivnim prikazom eksperimenata koje je dr. Mohorovičić izvodio i znanstvenih spoznaja do kojih je došao slavni znanstvenik, geofizičar svjetskog glasa.
Predviđeno je da se u centru priređuju popularno-znanstvena predavanja. Moho centar u središte svog budućeg djelovanja stavlja interakciju turističkih, znanstvenih i kulturnih aktera, organizacija i udruga, s korisnicima poput djece, mladih, posjetitelja, turista i slučajnih prolaznika, s ciljem kontekstualiziranja i približavanja povijesnih činjenica vezanih uz rodno mjesto znanstvenika Andrije Mohorovičića.
Potresi koji su zadesili Hrvatsku itekako su zanimljiva tema, a upravo su njegova znanstvena istraživanja i radovi na području meteorologije i seizmologije planetarne važnosti. Mohorovičićevim imenom nazvan je diskontinuitet između Zemljine kore i plašta – najveća prirodna tvorevina na Zemlji – MOHO sloj, koji je otkrio 1909.
Izučavajući potrese otkrio je da na dubini od oko 50 km dolazi do skokovitog porasta brzine valova potresa i nagle i znatne promjene građe stijena. To je najvažnije znanstveno otkriće koje je ikada postignuto u Hrvatskoj, otkriće s najvećim odjekom u međunarodnoj znanstvenoj zajednici i najvažnije otkriće ikada objavljeno u nekom hrvatskom časopisu. U svijetu je obilježeno uvođenjem termina Mohorovičićev diskontinuitet ili skraćeno Moho, po čemu i nosi naziv Interpretacijski centar.
Andrija Mohorovičić (Volosko,1857.- Zagreb,1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti znanstvenik na područjima meteorologije i seizmologije, nakon studija matematike i fizike u Pragu,radio je kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku, potom kao profesor na Nautičkoj školi u Bakru, predaje meteorologiju i 1887. osniva meteorološku postaju. Od 1892. bio je upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, koji je preuzeo nadzor i upravu nad svim meteorološkim postajama u tadašnjoj Banovini Hrvatskoj, doktorirao je u Zagrebu 1893.
Godine 1898. je postao član JAZU, a 1910. izvanredni sveučilišni profesor geofizike i astronomije, uspostavio je i prvi u ovim krajevima službu točnog vremena. Po njemu je nazvan i jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu i gimnazija u Rijeci. Smatra se jednim od utemeljitelja moderne seizmologije, ističu iz Moho centra. (PL)
