Poduzetnici Primorsko-goranske županije u prošloj su godini ostvarili konsolidiranu neto dobit u iznosu od milijardu kuna, što je povećanje za čak 75,5 posto, a povećali su i bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu za 55,7 posto, na 1,8 milijardi kuna, objavila je nedavno Fina.
Među pet najuspješnijih gradova tri su s područja Liburnije, prema rezultatima poduzetnika. Rijeka je na prvom mjestu po broju poduzetnika, 5020, po broju zaposlenih – 30.651, po ukupnom prihodu- 20.3 milijarde kuna, a iskazali su i najveću neto dobit – 641.8 milijun kuna. Iza nje slijedi Bakar, koji zahvaljujući prvenstveno Kukuljenovu, ima 239 poduzetnika s ostvarenih 2.9 milijarde kuna prihoda, a na sjajnom trećem mjestu u konkurenciji 36 gradova i općina PGŽ nalazi se Opatija, čijih 762 poduzetnika ima 2.4 milijarde kuna prihoda, ispred Kastava s 461 poduzetnikom i 2.2 milijuna kuna prihoda, dok „Top 5“ zatvaraju Matulji s 533 poduzetnika i 1.55 milijuna ostvarenih prihoda.
-Ponosan sam što je Grad Opatija treći u Primorsko-goranskoj županiji po prihodu poduzetnika. Bravo!- komentirao je podatke Fine na svom Facebook profilu opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić pod čijom se upravom osim kao jedan u redu najljepših turističkih bisera, Opatija proteklih godina etablirala kao jedan i za život kod nas najprivlačnijih i najpoželjnijih gradova. Tome značajno doprinosi čitav niz mjera i programa kojima Grad unatoč nimalo zavidnim aktualnim pandemijskim okolnostima podiže standard i olakšava život svojim građanima.
Opatija je, podsjetimo pobjednik naše top 10 od top 10 analize – šest puta su bili među deset najboljih gradova u našim top 10 analizama hrvatskih gradova. Tako su, spomenimo, u samom vrhu, drugi grad po izdvajanju za unaprjeđenje stanovanja i zajednice, triput su bili na trećem mjestu – po izdvajanju za vatrogastvo, kulturu i za zaštitu okoliša, i dvaput na osmoj poziciji – u izdvajanju za poduzetnike i za socijalnu politiku. Naravno kako rezultat nije došao slučajno već je plod dugogodišnjeg promišljanja i planiranja. Kao i svi drugi gradovi u Opatiji su također suočeni s velikim izazovima uslijed korona krize, a štoviše, gradski proračun je još više bio izložen opasnosti s obzirom da gospodarstvo Opatije počiva gotovo pa isključivo na turizmu i srodnim djelatnostima.
-Svi proračunski korisnici nose svoj dio tereta krize, a ono što mogu zajamčiti je da se stečena prava naših građana od poticaja za novorođene, djecu i učenike do pomoći građanima treće dobi i poticaja poduzetništvu i zapošljavanju neće dirati- kazao je ljetos u razgovoru povodom tri godine mandata gradonačelnik u razgovoru za naš portal. Bez obzira na vrijedne investicije u infrastrukturu, smatra da je najveći uspjeh pomoć građanima kroz mjere za poticanje demografske obnove, pomoć starijima, ali i naročito i očuvanje otvaranje novih radnih mjesta kroz izdašne poticaje poduzetništva. Naše analize pokazale su da je Opatija među vodećim gradovima upravo po izdvajanju za poduzetnike ponajprije putem poticajnih mjera i projekta.
Za potpore poduzetnicima Proračunom za 2020. osigurali su milijun i 600 tisuća kuna za zapošljavanja, samozapošljavanja, otvaranja obrta, OPG-ova kroz Program poticanja zapošljavanja i poduzetništva te razvoja zaleđa u 2020. godini. Isto tako, poduzetnicima su ponudili subvencije kamata na kredite po Programima kreditiranja poduzetništva i obrta koje raspisuje Primorsko-goranska županija ili ministarstva Republike Hrvatske, zaživjela je od prošle godine i mjera subvencije troškova prijave na natječaje za bespovratna sredstva iz fondova EU ili nacionalnih fondova te poticanje obavljanja određenih djelatnosti u zaleđu grada.
Poticaji za zapošljavanja građana u Proračunu su povećani s 1.400.000,00 na 1.600.000,00 kuna. Konkretnije, radi se o povećanju iznosa unutar Programa poticanja zapošljavanja i poduzetništva te razvoja zaleđa. Cilj programa je zaposliti nezaposlene osobe, otvoriti obrte i slobodna zanimanja te dati potpore za određene djelatnosti koje se obavljaju u specifičnim uvjetima i prostorima. Prva kategorija poticaja za zapošljavanje nezaposlenih osoba podijeljena je na tri potkategorije koje specificiraju na koga se odnosi koji poticaj. Tako svakoj novozaposlenoj osobi iznad 30 godina Grad daje jednokratni poticaj od 10.000,00 kuna i 12 mjesečnih poticaja u visini od 20 posto bruto plaće, a mjesečno najviše do 2.500,00 kuna. Novozaposlenima ispod 30 godina daje se jednokratni poticaj od 11.000,00 kuna i 12 poticaja mjesečno u visini 25 posto bruto plaće, a najviše do 3.000,00 kuna mjesečno, a novozaposlenim osobama s invaliditetom poticaj se penje na 15.000,00 kuna i 12 mjesečnih poticaja u visini od 30 posto bruto plaće, najviše do mjesečnih 4.000,00 kuna.
Poticajima za početak obavljanja registrirane djelatnosti fokus se stavlja na obrte, slobodna zanimanja i OPG-ove. Pa su za obrte i slobodna zanimanja jednokratni poticaji 10.000,00 kuna I 12 mjesečnih poticaja u iznosu od 2.000,00 kuna. Poticaji za otvaranje OPG-a iznose 6.000,00 kuna. Grad Opatija potiče i subvencijom kamata na kredite u obliku dva postotna poena u sklopu Programa kreditiranja poduzetnika koja raspisuje i ugovara Primorsko-goranska županija ili pojedino Ministarstvo RH ili kod prijava na različite EU fondove do iznosa od 20.000,00 kuna na godišnjoj razini. Pored toga, poticaje dobivaju i mali i mikro poduzetnici koji posluju u zaleđu Opatije, najviše se cilja na poduzetnike koji se bave ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima, koji zbog otežanih uvjeta rada, na godišnjoj razini mogu dobiti financijski poticaj.
Tako se ističe podatak kako je tijekom 2019. u Opatiji otvoreno 57 obrta, većina je koristila gradske poticaje, a kroz poticaje je i zaposleno 15 novih djelatnika. Gospodarski su subjekti tijekom ožujka, travnja i svibnja bili oslobođeni obveze plaćanja komunalne naknade za poslovne prostore i hotele, plaćanja mjesečne zakupnine poslovnih prostora u vlasništvu Grada, plaćanja spomeničke rente, plaćanja poreza za korištenje javnih površina. Za mjere potpore građanima i gospodarstvu pogođenom epidemijom COVID-19 gradskim su proračunom u Opatiji izdvojiti cca 6 milijuna kuna. Prema podacima FINE u Opatiji je proljetos poslovalo 730 trgovačkih društava sa 3283 zaposlenih, dok je broj obrta trenutno bio 353, pritom zabilježen je trend porasta obrta na godišnjoj razini oko 8 posto posljednjih nekoliko godina. U Gradu su uvjereni kako je i to dobrim dijelom zasluga paketa poticaja poduzetnicima za otvaranje novih poslovnih subjekata i zapošljavanja. U 2020. godini za te su poticaje namijenili 1,6 milijuna kuna.
Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Primorsko-goranskoj županiji je, inače, u 2019. godini sjedište imao 11.261 poduzetnik, kod kojih je bilo 64.568 zaposlenih, što je u odnosu na godinu prije povećanje broja zaposlenih za 2.598 ili za 4,2 posto, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina). Poduzetnici Primorsko-goranske županije u prošloj su godini ostvarili ukupne prihode u iznosu od 41 milijardu kuna, što je za 7,3 više u odnosu na 2018. godinu, dok su im ukupni rashodi rasli za 6,1 posto, na 39,6 milijardi kuna, javlja Hina.
Po podacima Fine, poduzetnici Primorsko-goranske županije u prošloj su godini ostvarili dobit razdoblja u iznosu od 2,2 milijarde kuna, što je u odnosu na godinu ranije porast za 4,1 posto, dok su gubitak razdoblja smanjili za 23,5 posto, na 1,2 milijarde kuna. Tako je konsolidirani financijski rezultat neto dobit od milijardu kuna, što je na godišnjoj razini porast za 75,5 posto. Podaci Fine pokazuju i da su poduzetnici iz PGŽ lani povećali izvoz za za 9,6 posto, na 8,5 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 12,4 posto, na 4,9 milijardi kuna. Tako je ostvaren pozitivan trgovinski saldo od 3,6 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto obračunata plaća iznosila je 5.595 kuna, što je 3,5 posto više u odnosu na 2018. godinu, ali i 3,8 posto manje od prosječne plaće na razini zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj, koja je lani iznosila 5.815 kuna. (P.L.)
