U Gradskoj knjižnici u Oroslavju održana je konstituirajuća sjednica koordinacijskog odbora Oroslavje – grad prijatelj djece. Sjednicu je otvorio gradonačelnik Emil Gredičak zahvalivši se svim članicama i članovima na odazivu ovoj hvalevrijednoj inicijativi, osobito ravnateljici Dječjeg vrtića Cvrkutić, Silviji Čičko, koja je ponovo pokrenula program i koja je jednoglasno izabrana za predsjednicu odbora. Za koordinatoricu je izabrana Ana Beg.
Gradonačelnik Gredičak istaknuo je kako Oroslavje već sada zadovoljava skoro sve kriterije koji su potrebni da bi se pridružili kao 63. jedinica lokalne samouprave koja je zaslužila i ovu prestižnu titulu.
Naime, Grad Oroslavje je, pokazale su naše analize, među gradovima s najvećim izdvajanjima za vrtiće i obrazovanje, a tijekom 2018. izdvajanja za obrazovanje povećali su sa 700 tisuća kuna na 1.1 milijun kuna. U to je uključeno sufinanciranje knjiga i školskog pribora, prehrana za učenike osnovnih škola kojima se u potpunosti financira i prijevoz te asistencija u nastavi za djecu s posebnim potrebama, a za srednjoškolce je prijevoz sufinanciran. Grad također izdvaja sredstva za produženi boravak u školi, a povećali su i broj učeničkih i studentskih stipendija.
Tijekom 2019. godine rođeno je 18-ero djece više nego godinu ranije, Grad se taj trend trudi održati i pronatalitetnim mjerama pa se za prvo i drugo dijete dodjeljuje naknada od 1,5 tisuću kuna, a za treće i svako sljedeće tri tisuće kuna. Dolaskom Gredičaka na čelo grada, povećano je i sufinanciranje cijene vrtića zbog čega roditelji mjesečno plaćaju 160 kuna manje nego u ranijem razdoblju. Upravo je dogradnja dječjeg vrtića “Cvrkutić” jedan od važnijih projekata za koji su odobrena sredstva iz EU fondova, a ukupna vrijednost investicije iznosi oko 5,5 milijuna kuna. Realizacijom projekta povećat će se smještajni kapaciteti, opremiti prostor, urediti sobe za jasličku dob te urediti dječje igralište i dvorana.
Gradovi – prijatelji djece izvorno je hrvatska akcija potaknuta idejama i iskustvima koja su se krajem 20. stoljeća poduzimala u svijetu za dobrobit djece. Na međunarodnoj konferenciji u Dakaru (Senegal) 1992. istaknuta je ideja o gradonačelnicima-zaštitnicima djece kao jednim od načina da se gradske vlasti više uključe u ostvarivanje prava djece. Ta se ideja u Hrvatskoj u ratnim godinama počela provoditi pod nazivom Gradonačelnici-branitelji djece, a njenom realizacijom brojnoj djeci prognanicima i izbjeglicama pružena je značajna pomoć. Na UN-ovoj konferenciji o naseljima i stanovanju, u Istanbulu, Habitat II (1996.) prvi je put predstavljen koncept gradova-prijatelja djece. Imajući u vidu ove inicijative na sastanku u Savezu društava Naša djeca Hrvatske, u siječnju 1999. pedijatar prof. dr. sc. Josip Grgurić iznio je inicijativu da se uspostavi akcija Gradovi-prijatelji djece, dok je tadašnji tajnik Saveza dr. sc. Emil Paravina predložio da se u Akciju uključe i općine.
Tako je Akcija u Hrvatskoj započela krajem 1999. godine, a nju od tada vode Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Ovom akcijom lokalne zajednice ostvaruju dječja prava iz Konvencije UN-a. Zadovoljavanjem kriterija iz programa gradovi i općine stječu počasni naziv „Grad/Općina – prijatelj djece“.
Trenutno je u Akciju uključeno 113 gradova/općina (rujan 2017.), a počasni naziv dostigla su 62 grada i općine, s trendom rasta. Akcija potiče lokalne zajednice na ulaganje u usluge za djecu, sigurno i zdravo okruženje, zdravlje, obrazovanje, kulturu, sport, slobodno vrijeme te daju podršku roditeljima u odgojnom procesu (v.h., zagorje.com)
