Grad Pazin se na razini Hrvatske rangirao među 10 gradova koji najviše izdvajaju za socijalne programe, odnosno, među gradove koji se najviše ističu po izdvajanju za socijalnu zaštitu prema udjelu u proračunu, izdvajanju per capita (po glavi stanovnika), trendu povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim – postotnim iznosima.
Kako donosi gradonačelnik.hr – u analiziranoj 2022. godini, posljednjoj sa zasad obrađenim i dostupnim podacima dobivenim od FINE, od 128 gradova u hrvatskoj, više od 10 posto proračuna za socijalnu zaštitu izdvojilo je 11 gradova, a dva najbolje rangirana dali su u te svrhe 25,63 odnosno 21,93 posto gradskog budžeta. Riječ je o Buzetu i Vrlici. Slijedi ih Vis s izdvojenih 19,44 posto, Grad Labin četvrti je s 15,96 posto proračuna, potom Sinj s 13,70, Obrovac s 13,47 posto i Pazin s 13,10 posto. Listu deset najbolje rangiranih čine još Ogulin s 11,74 posto, Oroslavje s 10,82 posto i Imotski s 10,19 posto proračuna usmjerenog najranjivijim skupinama građana.
Socijalna zaštita građana ključni je element brige o dobrobiti i osiguranju kvalitete života stanovništva, naročito onog u ranjivim skupinama. Ulaganje hrvatskih gradskih uprava u ovaj segment ne samo da pokazuje odgovornost već stavlja naglasak i na socijalnu pravdu, odnosno, solidarnost u društvu. Izdvajanje za socijalnu zaštitu u ovom kontekstu podrazumijeva davanje podrške osobama koje se suočavaju s različitim izazovima poput siromaštva, nezaposlenosti, bolesti ili invaliditeta, a gradovi kroz raznovrsne programe pružaju pomoć u vidu financijske potpore, pristupa zdravstvenoj skrbi, smještaja, obrazovanja i zapošljavanja. Uz to, neki od njih razvijaju dodatne ili nove socijalne usluge te izdvajaju značajna sredstva za projekte poput gradnje, izgradnje ili adaptacije različitih ustanova socijalnog tipa.
Ulaganje u socijalnu zaštitu dugoročno ima koristi za cijelu zajednicu, jer ono ne znači samo poboljšanje životnih okolnosti pojedinaca već doprinosi i razvoju društva kao cjeline; smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti rezultira stabilnijim i otpornijim zajednicama koje mogu ostvarivati veći društveni i gospodarski napredak. Ono je važno i za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, kako lokalno tako i globalno.
Što se tiče izdvajanja po stanovniku, ukupno 19 gradova u analiziranoj je godini izdvojilo više od 500 kuna, a prvi je Vis koji je za ovu namjenu dao 3,559,04 kune per capita. U rasponu od 1.125,75 do 1.994,91 kunu kreću se potom davanja Pazina, Labina, Vrlike, Obrovca i Varaždina. Umag je izdvojio 970,32, Ogulin 712,11 i Poreč 707,22 kune.
Promatramo li trend povećanja izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu, izražen u apsolutnim brojkama, prvi je Varaždin s 31,7 milijuna više u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi Labin koji je izdvojio 10,2 milijuna kuna više, treći Pazin s povećanjem od 8,6 milijuna kuna, Ogulin je davanja povećao za 7,08 milijuna kuna, a niz od deset najbolje rangiranih čine još Pula, Buzet, Sinj, Vis, Solin i Rijeka koji su izdvojene iznose povećali u rasponu od 2,2 do 5,06 milijuna kuna. Značajnija povećanja izdvojenih sredstava najčešće su povezana s realizacijom većih projekata poput izgradnji, dogradnji, obnova ili adaptacija ustanova socijalnog tipa.
Sredstva je, u odnosu na godinu koja je prethodila, povećalo ukupno 67 gradova, njih sedam za više od 100 posto, a s 431,33 posto više sredstava vodeći je Ogulin. Na drugom mjestu je Varaždin sa 179,78 posto više sredstava u odnosu na godinu ranije, a slijede gradovi koji su davanja uvećali u rasponu od 100 do 108,51 posto; to su Pazin, Oroslavje, Labin, Ploče i Zlatar. Listu zatvaraju Popovača s uvećanjem od 86,62 posto, Buzet s 82,10 posto i Biograd na Moru sa 77,06 posto više sredstava namijenjenih socijalnoj zaštiti stanovništva. (Grad Pazin, gradonačelnik.hr)