Pazin, Pula, Mali Lošinj, Karlovac i Rijeka gradovi su u kojima već nekoliko godina, na različite načine, funkcionira participativno budžetiranje. No najdalje je, prošle godine, otišao Grad Sisak koji je  izradio posebnu, prvu i jedinstvenu u Hrvatskoj, aplikaciju putem koje građani s nekoliko klikova predlažu raspodjelu proračunskih stavki i sredstava, a s participativnim budžetiranjem ove je godine, kao prvi dalmatinski grad, krenuo i Grad Trogir, čiji su građani direktno odlučili o raspodjeli 1,2 milijun kuna

Nakon što je proteklih godina nekoliko gradova, prije svega Pula, Mali Lošinj, Karlovac, Pazin i Rijeka napravilo iskorake u uključivanje građana u sudjelovanje u odlukama o trošenju lokalnih budžeta, krug gradova koji na ovaj ili onaj način osluškuju želje i potrebe građana iz godine u godinu se širi, pa sve više Gradova tijekom pripreme Proračuna poziva građane da svojim prijedlozima i primjedbama uključe u njegovo kreiranje. No, najveći i najkonkretniji iskorak u participativnom budžetiranju još je prošle godine napravio Grad Sisak, koji je krenuo s posebnom aplikacijom „MojProračun“ putem koje građani mogu s nekoliko klikova predlagati raspodjelu proračunskih stavki i sredstava. Odaziv je već prve godine bio velik – s aplikacijom se upoznalo preko 10 tisuća građana a njih 346 je poslalo svoje prijedloge koje je gradonačelnica kroz amandmane ugradila u proračun. Ove godine putem aplikacije je stiglo gotovo čak 569 prijedloga građana koji su rekli jasno i nedvosmisleno koje stavke u proračunu žele povećati a koje smanjiti.

Posebnost ovog aplikativnog rješenja je preglednost proračunskih stavki i interaktivnost s građanima. Naime, umjesto da su objavili proračun u integralnom obliku, kakav se usvaja na Gradskom vijeću, on je pojednostavljen i prezentiran kroz projekte koji se planiraju financirati sljedeće godine. Umjesto nerazumljivih stavki koje se u originalu zovu “potrošni materijal” ili npr. “ostalo” iza svake stavke je naveden konkretan projekt na koji se odnosi ili je stavka objašnjena s par popratnih riječi. Druga posebnost je što se na ovaj način korisnike aplikacije navikava na odgovorno planiranje. Dakle, umjesto da oni mogu reći što bi povećali ili smanjili oni su, da bi njihov prijedlog mogao biti poslan, morali za točan iznos za koji stavke povećavaju neke druge stavke smanjiti.

No participativno budžetiranje, dakle izravno sudjelovanje građana u odlučivanja o trošenju barem dijela sredstava gradova, još je novost u velikom dijelu zemlje. Ove godine niz je gradova ipak svoje građane putem svojih internetskih stranica, društvenih mreža, ali i radijskih emisija pozivao da sudjeluju u kreiranju dijela budžeta svojih zajednica, a odaziv je veći u onim gradovima koji su odlučili više novca i odluka prepustiti samim građanima, jer su, kako nam je primjerice kazala gradonačelnica Pleternice „ohrabreni time da ih se sluša“. U mnogim gradovima su održani sastanci s građanima u mjesnim odborima gdje su prihvaćane komunalne akcije i zahvati koje će biti uvršteni u proračune za iduću godinu. Ovdje donosimo neke od tih rezultata prema podacima koje smo dobili iz ankete provedene među gradovima.

Trogir: Građani odlučili o 1,2 milijun kuna

Grad Trogir je tako, primjerice, ove godine prvi puta uveo participativno budžetiranje i održao osam tribina po mjesnim odborima na kojima su građani prijavili čak 293 prijedloga.

„Prezadovoljni smo odazivom i reakcijama na projekt „I tebe se pita!“. Ovo nam je tek prva godina da smo krenuli s njim, i to kao prvi grad u Dalmaciji koji je uveo participativno budžetiranje, a već se pokazao uspješnim i interesantnim našim građanima. Mi smo se obavezali da ćemo izvršiti sve što su izglasali i u to krećemo s prvim danom 2019., a veselimo se još većem odazivu sljedeće godine“, rekao je gradonačelnik Ante Bilić i dodao kako se drugi gradovi iz okruženja već raspituju za trogirska iskustva s projektom koji uključuje građane u planiranje proračuna. Inicijalno predviđeni budžet od 1,2 milijuna kuna, odlukom Grada ‘probijen’ je za stotinjak tisuća kuna s obzirom na kvalitetu pojedinih prijedloga za koje su se građani založili.

Među projektima koje su građani izglasali su, primjerice, sanacija oborinskog kanala na Pantanu, sanacija dotrajalog asfalta na više lokacija, uređenje igrališta za pse, postavljanje zaštitnih ograda uz nogostup, iscrtavanje horizontalne i postavljanje vertikalne prometne signalizacije, postavljanje prometnih ogledala, kamera za nadzor brzine, dodatnih kanti, uređenje plaža, obnova dječjih igrališta, postavljanje vatrogasnih hidranata, novih autobusnih stanica i drugo. „Grad će svakako raditi na velikim strateškim projektima, a na ovaj način htjeli smo da nas građani upute što treba popraviti i urediti u njihovom kvartu. Participativno budžetiranje jako je transparentan proces i način kako možemo ostvariti bolju komunikaciju i suradnju s građanima što vjerujem da smo i uspjeli“, kazao nam je gradonačelnik Ante Bilić.

Rijeka: Četiri modela uključivanja građana u izradu proračuna

Grad Rijeka ima četiri modela za uključivanje građana u planiranje i donošenje proračuna: Male komunalne akcije, Riječki program lokalnog partnerstva, participativna proračunska online igra Proračunajme i obrasci za sudjelovanje u okviru Proračuna u malom (uključivo i obrazac na stranicama E-konzultacija s građanima), odgovorili su nam iz tog grada i pojasnili da modelom Male komunalne akcije građani Rijeke direktno utječu na raspodjelu 10 milijuna kuna proračunskih sredstava godišnje. Modelom Riječki program lokalnog partnerstva direktno utječu na raspodjelu 200.000 kn godišnje. A u modelu Proračunske online igre, koja u Hrvatskoj predstavlja jedinstveni primjer lokalne participacije i informiranja o lokalnom proračunu, te modelom prijedloga koje šalju putem obrazaca iz Proračuna u malom utječu na generalno planiranje projekata i programa koji će se naći u proračunu za iduću godinu.

Okvirna godišnja statistika uključivanja građana ukupno kroz sve navedene modele pokazuje da se u planiranje proračuna godišnje uključi oko 1000 građana na različite načine.

Pazi(n) proračun!

Pazin, kao što smo već kazali, već petu godinu za redom, kroz projekt „Pazi(n) proračun!“ svojim građanima daje mogućnost sudjelovanja u procesu donošenju odluka o raspodjeli sredstava iz gradskog proračuna, tj. provedbi komunalnih akcija na području njihovog mjesnog odbora. Pazin je uključivanje građana u proces odlučivanja o potrošnji 600.000 kuna mještane šest od 12 mjesnih odbora započeo još u svibnju, a drugi je krug održan u rujnu. Mještani drugih šest mjesnih odbora sudjelovat će u odlučivanju o budžetu za 2020. godinu. U rujnu se na rasprave odazvalo stotinjak mještana, te su izglasane ukupno 23 komunalne akcije koje zadovoljavaju u tehničkom i financijskom smislu, primjerice: uređenje i opremanje (dječjih) igrališta, sanacija nerazvrstanih cesta, postavljanje autobusnih čekaonica, postavljanje rasvjetnih tijela, uređenje poljskih puteva i dr. Sve će se one uvrstiti u prijedlog proračuna za narednu godinu, odgovoreno nam je iz Grada Pazina iz kojeg napominju i da su sve izglasane komunalne akcije iz prethodnih godina, ukupno njih 124 u vrijednosti većoj od 1,7 mil. kn, provedene ili je njihova provedba u tijeku.

Mali Lošinj: Dobra iskustva projekta Građani nadziru proračun

Od 2015-2016 Grad Mali Lošinj provodio je projekt „Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun” koji su u svojim lokalnim zajednicama provodili Zelena Istra iz Pule, Eko Pan iz Karlovca te IDEM i ja iz Malog Lošinja. Partner na projektu bila je i islandska udruga Citizens Foundation, dok su suradnici bili Institut za javne financije i GONG. Provedbu projekta financirala je Europska unija. Kroz projekt je realizirano uređenje vježbališta na otvorenom s nabavkom sprava, ali i niz manjih investicija. Godišnji iznos koji je Grad imao za projekt bio je 180 tisuća kuna.

„Interes građana nije bio prevelik, međutim smatramo da to nešto na čemu treba raditi. Stoga smo prošle, ali i ove godine, iako je projekt Participativnog budžetiranja završio, objavili na našim službenim stranicama prijedlog proračuna sa pozivom građanima na javno predstavljanje istog, te sa molbom za dostavom ideja i sugestija koje bismo kasnije uvrstili u proračun prije njegova donošenja“, kazali su nam iz Grada Malog Lošinja.

Pleternica: Građani ohrabreni time da ih se sluša

Grad Pleternica i prošle je godine uključio građane u planiranje proračuna, a s time je nastavio i ove godine, kazala nam je gradonačelnica toga grada Antonija Jozić.

„Izuzetno sam zadovoljna odazivom koji je daleko veći nego prošle godine, a vjerujem da je razlog to što smo prošle godine sve prijedloge građana uvrstili u proračun. Čini mi se da su građani time ohrabreni i svjesni da njihove prijedloge netko čuje i uvažava“, kazala nam je. Osim prijedloga građana, u proračun će se uvrstiti i prijedlozi mjesnih odbora, dodaje Jozić. „Jako puno prijedloga dobila sam komunicirajući s građanima putem Facebook profila, a obzirom da sam dosta vani na terenu i u neposrednom kontaktu s građanima. Pleternica je mala sredina, svi se poznajemo, svakodnevno susrećemo pa tako i rješavamo probleme koji muče građane. Osobno mi je želja da od sljedeće godine idemo još korak dalje i da u okviru proračuna osiguramo npr. 1% iz općih prihoda i primitaka te prepustimo građanima da oni raspodjele taj novac za male akcije i projekte npr. uređenje dječjih igrališta i sl. Takvu praksu ima, koliko mi je poznato, svega nekoliko gradova u Hrvatskoj, a Pleternica bi bila prva u Slavoniji“, zaključila je gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić u razgovoru za gradonacelnik.hr.

Grad Lepoglava također je učinila iskorak – osim konvencionalnih metoda poput redovitih sastanaka s mjesnim odborima prilikom početka izrade nacrta prijedloga Proračuna za narednu godinu i javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Grad Lepoglava postavio je i on-line obrazac ne bi li potaknuo građane na prijavu komunalnih akcija u svojim naseljima. „Nije puno, ali činimo prve korake ka većoj participaciji građana u kreiranju najvažnijeg dokumenta u lokalnoj zajednici“, kazao nam je zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač.

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić odgovorio nam je pak da su ove godine prvi put pozvali građane da dostave prijedloge za komunalnu infrastrukturu. Dostavljena su 4 prijedloga. „U proračunu planiramo osigurati 150.000 kn za navedene projekte koje su prijavili građani“, kazao nam je Pranić.

Grad Stari Grad na Hvaru ove je godine također prvi put uputio javni poziv građanima za podnošenje prijedloga komunalnih prioriteta za izradu proračuna za 2019. godinu. „Također smo uputili poziv za dostavu prijedloga svim aktivnim udrugama na području Grada da dostave svoje prijedloge za unaprjeđenje kvalitete života u našemu Gradu. Održani su i sastanci po mjesnim odborima kako bi što bolje rasporedili proračunska sredstva. Odaziv građana za prvu godinu je dobar, zahtjevi koje smo do sada zaprimili su realni i izvedivi, naša procjena je da bi mogli realizirati 70% zaprimljenih zahtjeva“, kazao nam je Antonio Škarpa, gradonačelnik Starog Grada.

Svoje je građane da sudjeluju u planiranju i donošenju proračuna pozvao i Grad Kraljevica. Svoje prijedloge mogli su poslati putem obrasca objavljenog na internetskim stranicama grada. „Sudjelovanje je važno kako bi se sredstva proračunskih rashoda već u fazi planiranja usmjerila na projekte i programe koji su u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni s potrebama i iskazanim stavovima građana“, odgovorili su nam iz tog grada.

Dubrovnik i Bjelovar pripremaju aplikacije

U sklopu digitalizacije Bjelovara, gradonačelnik Dario Hrebak najavio je da će raspisati javnu nabavu za softver koji bi trebao služiti za kontrolu financija grada, ali će imati i aplikaciju za participativno budžetiranje. Dakle, uz to što će građani moći pratiti proračun i njegovo izvršenje, moći će putem aplikacije online sudjelovati u kreiranju proračuna i predlagati točne iznose za pojedine stavke i projekte.

Dubrovnik je, pak, ljetos već krenuo u predstavljanje koncepta participativnog budžetiranja kao demokratskog alata putem kojeg se odluke o raspodjeli dijela javnih sredstava donose u izravnoj suradnji s građanima, no u ono će se u Dubrovniku u cijelosti implementirati tek 2020. godine. Zasad u kreiranju proračuna sudjeluju vijeća kotareva i mjesni odbori čije će prijedloge i sugestije uvrstiti u proračun. ”Postojeći modeli participativnog budžetiranja u Hrvatskoj uglavnom nisu na onoj razini na kojoj je to u europskim gradovima. Želimo samo najbolje za naš Grad i zato smo se odlučili ići u ovom smjeru. Cilj je da građani u budućnosti u svojim kotarevima predlažu projekte, da se o njima glasa i da oni postanu sastavni dio Proračuna Grada te da se kao takvi izvršavaju”, kazao je gradonačelnik Mato Franković na predstavljanju.

Jastrebarsko: Vodiči kroz proračun za građane

Jastrebarsko svake godine na kućne adrese sugrađanima šalje brošuru „Proračun u malome“, što je slikovit i razumljiv vodič koji na jednostavan način svakome predoči kako i u što se sve planiraju utrošiti proračunska sredstva svih građana Jastrebarskog. „Tim putem, građane ujedno i pozovemo da se idejama i sugestijama što više uključe u razvoj našeg grada, a kako bi nam naredne godine bile čim uspješnije. Uz to, ključne proračunske dokumente transparentno i u zakonskom roku javno objavljujemo na web stranicama grada, za što smo ove godine nagrađeni peticom od strane Instituta za javne financije. Dodatno, za sljedeću godinu pripremamo strategiju konkretnog uključivanja građana u izradu budućih proračuna, a sve s ciljem da zajedničkom suradnjom ostavimo što dublje tragove u stvaranju kvalitetnijeg života i boljeg sutra naše Jaske“, odgovorio nam je Ivan Batušić iz uprave Grada Jastrebarsko.

Labin: Građani predlažu komunalne akcije

Grad Labin još od srpnja najavljuje termine savjetovanja s građanima na kojima oni daju svoje prijedloge, a održavaju se u organizaciji mjesnih odbora i dobar su, kažu u tom gradu, pokazatelj dosad učinjenog, ali i mjesto na kojem neposredno s građanima razmjenjuju informacije i sugestije o potrebama građana. Grad u pravilu raspodjeljuje određena sredstva svakome mjesnom odboru za iduću godinu, nakon čega se od strane mjesnih odbora određuju prioriteti ulaganja usuglašeni u neposrednoj komunikaciji s građanima. „Uključivanje građana u kreiranje proračuna pokazalo se izuzetno efikasnim i korisnim, a najčešće predlagana ulaganja su iz područja komunalne infrastrukture“, kazali su nam u tom gradu.

U kreiranju proračuna Grada Pregrade njeni građani mogu sudjelovati kroz javne tribine i javno savjetovanje. „Grad Pregrada započeo je sa podizanjem transparentnosti u radu i aktivnim uključivanjem građana u proces donošenja odluka prije nekoliko godina. Svi opći akti redovito prolaze kroz postupak javnog savjetovanja, a oko najvažnijih tema i kompleksnijih regulativa redovito se održavaju i javne tribine. Proračun Grada kao najvažniji financijski dokument jedinice lokalne samouprave, temelj je i smjernica rada gradske uprave za svaku pojedinu godinu. S obzirom na njegovu važnost, a i važnost zadovoljenja interesa i potreba građana, 2016. godine Grad Pregrada započeo je sa javnim tribinama o Proračunu, te izradom Proračuna u malom, dokumenta koji proračun Grada prikazuje na jednostavan i razumljiv način“, odgovorili su nam iz tog grada.

I Delnice su na svojim stranicama objavile dokument koji na jednostavan i razumljiv način pojašnjava građanima proračun, a pozvali su građane i na sudjelovanje u javnom savjetovanju.

Male sredine i dostupnost za prijedloge

Grad Cres svake godine poziva građane da se uključe u izradu proračuna svojim primjedbama i prijedlozima, što je napravio i ove godine, no odaziv je, kažu nam u tom gradu mali. „Pretpostavljamo da građani ne šalju svoje primjedbe Gradu pisanim putem zbog toga što smo mala zajednica i lakše im je sve što žele predložiti preko svojih predstavnika u gradskom vijeću ili gradonačelnika i njegovog zamjenika koji su im uvijek na raspolaganju i lako dostupni. Osim toga, gradska vlast ima jako dobru suradnju s mjesnom samoupravom. Na području Grada Cresa djeluje pet mjesnih odbora koji redovito obavještavaju Grad o svemu što smatraju da je potrebno realizirati na području kojeg obuhvaćaju. Njihovi se prijedlozi uvijek uzimaju u obzir“, odgovorili su nam iz Grada Cresa.

Iz Zaboka smo također dobili odgovor da najviše prijedloga građana zaprimaju izravno od građana na terenu. „Zaposlenici gradske uprave koji pripremaju nacrte programa gradnje i održavanja, redovito obilaze teren, razgovaraju s građanima, uvažavaju njihove primjedbe, prijedloge i zahtjeve, te nije problem utvrditi prioritete jer vrlo dobro poznaju situaciju na cijelom području Grada Zaboka. Mišljenja smo da komunikacija s građanima i njihovim predstavnicima u manjim sredinama jako dobro funkcionira jer se svi dobro poznaju i kako je komunikacija neposredna i kontinuirana nije problem na vrijeme uočavati potrebe, probleme i udovoljavati zahtjevima građana i poslovnim subjektima. Bitno je stalno biti prisutan na terenu i razgovarati i slušati građane, te što prije rješavati probleme i zahtjeve građana, a to je u Zaboku svakodnevna praksa“, kažu u tom gradu.

I u Kninu su se većinom oslonili na individualne razgovore s građanima na terenu, sastanke u gradskoj upravi, kroz provođenje različitih projekata kao i kroz suradnju s udrugama, poduzetnicima, školama i ostalim ustanovama na području grada. „Na temelju njihovih prijedloga i sugestija, osluškujući njihove potrebe i probleme s kojima se susreću te uvažavajući iste, sukladno mogućnostima, uskladili smo novi gradski proračun“, kazala nam je Kristina Perić, zamjenica gradonačelnika grada Knina.

Slab odaziv, gubitak vjere da stvari mogu biti bolje?

Dalibor Bišćan, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, inače najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj, kaže kako su građani uključeni u izradu proračuna u svakodnevnoj komunikaciji, a svi se njihovi prijedlozi bilježe u poseban predmet. Ponuđeno im je i da preko udruga prijedloge šalju elektroničkom poštom, a Bišćan je obišao i sve mjesne odbore. Međutim, iskreno kaže da odaziv nije najbolji jer su svi malo izgubili vjeru da stvari mogu biti bolje, te da treba vratiti zajedništvo. „Svi će se prijedlozi uvažiti, realizacija ideja će ovisiti o tome koliko ćemo biti primorani i kojim tempom vraćati dug iz prijašnjih godina“, zaključuje.

I u drugim gradovima koji su pozvali građane i zainteresiranu javnost, udruge, građanske inicijative, javne i privatne ustanove da pošalju svoje prijedloge, odaziv varira. Valpovo je primjerice, kao i neki drugi, pripremilo online elektronički obrazac na službenim stranicama grada kojim su svi zainteresirani elektroničkom poštom ili putem obične pošte mogli poslati svoje prijedloge. Javno savjetovanje o nacrtu proračuna putem kojeg građani mogu poslati svoje prijedloge objavio je i grad Vrbovsko na svojim stranicama. Iako se građani mogu uključiti i preko svojih mjesnih odbora, odaziv je, kako nam je kazala Marina Tonković iz Uprave grada, slab. Takav je odaziv i u Kutjevu, koje je uputilo Javni poziv za dostavu prijedloga za izradu Proračuna, no na početku savjetovanja dobili su tek jedan prijedlog za uređenje jedne ulice.

Savjetovanje je otvorila i Virovitica, Čazma je objavila poziv građanima putem svojih internetskih stranica, na društvenim mrežama i putem javnih glasila, a prijedloge je zatražila i od mjesnih odbora. Ilok je održao savjetovanja s mjesnim odborima kako bi došao do prioriteta koje građani žele da se riješe. Iz toga grada su nam odgovorili i da na sugestije građana reagiraju tijekom cijele godine. Kontaktiranje mjesnih odbora te savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem svoje internetske stranice otvorio je i grad Đakovo, a i Grad Đurđevac je Nacrt proračuna predstavio mjesnim odborima i gradskim vijećnicima te je na gradskim stranicama objavljen nacrt i javno savjetovanje.

Isto su napravili i u Murskom Središću. Gradonačelnik Dražen Srpak održao je sastanke sa svim mjesnim odborima s područja Grada te je prisustvovao skupštinama udruga da bi stekao uvid u sve njihove potrebe i želje.

U Svetoj Nedelji su tijekom 2017. godine provedeni Zborovi građana u naseljima na području grada, na kojima je prikupljen dovoljan broj zahtjeva građana, te je dio zahtjeva realiziran u 2018. godini, dok će preostali biti realizirani u 2019. godini. Uz navedene zahtjeve, ove godine građani su uključeni i posredstvom Mjesnih odbora, odgovorili su nam iz tog grada u Zagrebačkoj županiji.

Mjesnim odborima po 50.000 kuna za komunalne akcije

Kao i u nekim drugim gradovima i u Opatiji kažu da je odaziv građana na poziv za sudjelovanje u Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću oko proračuna bio vrlo slab, dapače, svoje je prijedloge prošle godine uputio samo jedan građanin. No, u Opatiji građani participiraju putem mjesne Mjesnih odbora.

„Svakom je Mjesnom odboru na raspolaganju godišnje proračunom osigurano 50.000 kuna za male komunalne akcije koje bi trebali utrošiti prema potrebama i prijedlozima svojih sumještana. Dakle građani mogu direktno utjecati na utrošak dijela proračuna namijenjen prvenstveno uređenju mjesta. Građani tu mogućnost i koriste te preko izabranih članova Vijeća MO predlažu koje su potrebe u uređenju njihovih mjesta“, kazali su nam u odgovoru iz Opatije.

Građani Križevaca mogli su upravi svoga grada e-mailom dostavljati svoje prijedloge projekata koje bi htjeli da se realiziraju sljedeće godine, no odaziv je na početku, kazali su nam, bio dosta mali. Koliko će se primljenih prijedloga uvrstiti u proračun gradska uprava će tek objaviti.

Grad Glina imao je nešto drugačiji pristup – gradonačelnik je pisanim putem zatražio od povjerenika naselja, predsjednika Udruga, zajednice sportskih udruga, vatrogasne zajednice, Gradskog društva crvenog križa, ravnatelja ustanova i direktora trgovačkih društava u vlasništvu Grada Gline, ravnatelja osnovne i srednje škole dostavu prijedloga i potreba za proračun 2019. godine, te je s njima održao sastanke, a građani su do početka studenog mogli e-mailom slati svoje prijedloge i pitanja na prijedlog proračuna koji je objavljen na internetskim stranicama grada.

Grad Beli Manastir konzultacije oko proračuna provodi kontaktiranjem mjesnih odbora, koje dostavljaju gradskoj upravi prijedloge oko potreba pojedinih naselja. „U praksi se ovaj način uključivanja građana u izradu prijedloga Proračuna pokazao vrlo uspješnim. Povratnim informacijama s terena građani nam javljaju da su njihove potrebe zadovoljene a nama kao gradskoj upravi ovaj oblik sudjelovanja građana u odlučivanju značajno olakšava postupak kreiranja Proračuna i brige o svim stanovnicima našeg Grada“, kazala nam je Ivana Bandov Paulić, zamjenica gradonačelnika Belog Manastira dodajući da zbog toga taj model planiraju koristiti i nadalje. (gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)