Grad Slatina je, pokazala je naša nedavna analiza proračunskih izdvajanja gradova, u samom vrhu po izdvajanju za zaštitu okoliša u 2020. godini. Sa izdvojenih 21,24 posto pozicionirali su se kao četvrti grad u zemlji, a gleda li se trend i razlika izdvojenih sredstava u posljednje četiri godine, Slatina je uvjerljivi prvak sa povećanjem od preko 150 puta. U 2017. godini za zaštitu okoliša izdvojili su naime, prema podacima o konsolidiranim proračunima, 79.311 kuna, a u 2020. 12.247.924 kuna.
Za rangiranje Slatine među deset gradova koji su najviše izdvojili za zaštitu okoliša zaslužna je provedba europskih projekata namijenjenih energetskoj obnovi zgrade Gradske uprave i zgrade Pučkog otvorenog učilišta te gradske knjižnice i čitaonice, kojima je grad pridonio zaštiti okoliša na lokalnom području, ali i poboljšao estetsku vizuru grada.
Osim toga Grad Slatina uložio je 577.915,50 kn u obnovu javne rasvjete kojom su pojedine ulice već dobile novo osvjetljenje, a planiran je i nastavak obnove javne rasvjete u cijelom gradu u narednom razdoblju.
Projektni prijedlog za energetsku obnovu Upravne zgrade, Grad Slatina je prijavio na Javni poziv „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora” kojeg je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Ukupna vrijednost projekta je 6.232.904,25 kn, dok su Eu sredstva iznosila 2.655.067,18 kn a ostatak troškova podmirio je Grad. Projekt je trajao dvije godine, a obuhvatio je građevinske zahvate, odnosno zamjenu vanjske stolarije i postavljanje toplinske izolacije vanjskih zidova, stropova i podova prema negrijanom prostoru, te strojarske zahvate u sklopu kojih će se obaviti rekonstrukcija sustava grijanja, uvesti sustav hlađenja zgrade dizalicom topline i ugraditi termostatski ventili. Završetkom radova postignuta je ušteda toplinske energije od 63,67%, ušteda primarne toplinske energije od 44,93 % te ušteda u emisiji CO2 48,78%, što je bio i cilj same energetske obnove zgrade.
Na Javni poziv „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora” kojeg je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Grad je prijavio i Projektni prijedlog za energetsku obnovu. Ukupna vrijednost projekta je 5.459.931,88 kn, iznos prihvatljiv za financiranje je 6.537.008,25 kn iznos sufinanciran od strane europske unije iznosio je 3.130.381,68 kn dok je preostali financiran iz vlastitih sredstava. Projekt je trajao dvije godine i obuhvaćao je građevinske zahvate, odnosno zamjenu krovišta i vanjske stolarije, te postavljanje toplinske izolacije vanjskih zidova, stropova i podova prema negrijanom prostoru kao i strojarske zahvate u sklopu kojih će se obaviti rekonstrukcija ventilacije s rekuperatorima zraka i djelomična rekonstrukcija plinskog sustava grijanja i hlađenja zgrade. Završetkom projekta pridonijelo se uštedi toplinske energije od 80,97 % i toplinske primarne energije od 61,56 % te ušteda u emisiji CO² od 60,83%.
Osim velikih projekata energetske obnove dviju zgrada u vlasništvu grada te obnove javne rasvjete, Grad je u prigradskim naseljima financiranjem iz europskih i nacionalnih fondova napravio rekonstrukciju društvenih domova u prigradskim naseljima Radosavci, Donji Meljani i Novi Senkovac te su ujedno provedeni i radovi na energetskoj obnovi zgrada.
Rekonstrukcijom društvenog doma Donji Meljani provedena je i energetska obnova zgrade, što uključuje toplinsku izolaciju pročelja i krovišta te podova, ugradnju novih prozora i vrata, novi sustav grijanja, ventilacije i hlađenja uz primjenu dizalica topline i solarnog sustava. Nadalje, energetski je obnovljen društveni dom u prigradskom naselju Radosavci Radovi su obuhvaćali ugradnju toplinski izolirane fasade, zamjenu vanjske stolarije, izolaciju stropa prema negrijanom prostoru te instalacije grijanja. Zatim, tu je i obnova Doma u prigradskom naselju Novi Šenkovec, a koja je sufinancirana sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i projekta europske unije. U sklopu ovoga projekta prva faza radova obuhvaćala je ugradnju toplinski izolirane fasade, kompletne hidroizolaciju podne ploče u prizemlju, zamjenu postojeće i ugradnju nove stolarije.
Grad Slatina je u razdoblju od 2015. do 2020. godine investirao ukupno 18,8 milijuna kuna u projekte energetske obnove javnih zgrada u svom vlasništvu. (m.p.d.)
