Za gradske uprave koje žele svoje gradove pozicionirati kao pametne, ključno je usmjeriti ulaganja u tehnološku infrastrukturu, promicati održive prakse i aktivno uključiti građane kako bi se razumjele njihove potrebe. Suradnja s privatnim sektorom i akademskom zajednicom također može donijeti inovativna rješenja i dodatno pogurati pametni razvoj gradova.
U Zagrebu će se 8. svibnja održati Future Tense powered by Lürssen, prva hrvatska poslovna konferencija usmjerena prema budućnosti poslovanja. Među vodećim svjetskim stručnjacima iz područja futurologije koji će sudjelovati na konferenciji nama je posebno zanimljiv dr. sc. Samir Kazi, autor više od 100 recenziranih publikacija, uključujući deset knjiga na teme pametnih gradova, upravljanja znanjem, sustavnih inovacija i energetski učinkovitih zgrada. Prof. dr. Sami Kazi vodi istraživanje o pametnim gradovima i inteligentnim zgradama pri VTT-u, Tehničkom istraživačkom centru Finske. Također je izvanredni profesor na kolegiju upravljanje projektima na Hanken School of Economics te počasni izvanredni profesor na Azijskom institutu za tehnologiju. Dr. Kazija smo pitali što to grad mora imati i raditi da bi bio pametan i kako tu, s njegovog gledišta, stoje hrvatski gradovi…
Koje su, po vašem mišljenju, ključne odlike pametnog grada i što sve grad mora imati da bi mogao nositi epitet pametnog?
Pametan grad definira se kroz nekoliko ključnih obilježja. Ona uključuju naprednu infrastrukturu, održive prakse, učinkovite javne usluge i snažnu uključenost zajednice. Da bi se neki grad smatrao pametnim, mora integrirati tehnologiju kako bi poboljšao kvalitetu života svojih stanovnika, povećao ukupnu učinkovitost i promicao ekološku održivost. To podrazumijeva primjenu inteligentnih prometnih sustava, pametnih energetskih mreža i sveobuhvatnih rješenja za gospodarenje otpadom, kao i poticanje inovacija i donošenje odluka temeljenih na podacima. Najvažnije je da grad pruža svojim pametnim stanovnicima korisne informacije koje im omogućuju donošenje informiranih odluka.
Mora li grad biti bogat da bi bio pametan?
Grad ne mora biti bogat da bi postao pametan. Ključ leži u strateškom planiranju, iskorištavanju dostupne tehnologije i angažmanu zajednice. Evo nekoliko važnih elemenata koje valja uzeti u obzir:
Strateško planiranje: Gradovi mogu započeti s manjim, skalabilnim projektima koji donose neposredne koristi te ih s vremenom nadograđivati. Ovakav pristup omogućuje gradovima da postepeno ulažu u tehnološku infrastrukturu i promiču održive prakse bez potrebe za velikim početnim ulaganjima.
Iskorištavanje tehnologije: Općine mogu koristiti postojeće tehnologije i platforme za implementaciju pametnih rješenja. Primjerice, analitika podataka može se koristiti za optimizaciju upravljanja prometom, poboljšanje prikupljanja otpada i povećanje energetske učinkovitosti. Suradnja s privatnim sektorom i akademskom zajednicom može dodatno potaknuti inovacije i ubrzati razvoj pametnog grada.
Angažman zajednice: Uključivanje građana u razumijevanje njihovih potreba i preferencija od ključne je važnosti. Gradovi mogu uključiti stanovnike u planiranje i provedbu pametnih inicijativa, osiguravajući da su rješenja prilagođena stvarnim potrebama zajednice. Ovakav angažman potiče osjećaj vlasništva i motivira građane da aktivno sudjeluju u razvoju grada.
Proveli ste niz istraživanja i projekata na temu pametnog grada – koje biste svjetske gradove istaknuli kao najbolje primjere i zbog čega?
Kada govorimo o najboljim primjerima pametnih gradova u svijetu, nekoliko ih se posebno ističe zbog svojih inovativnih pristupa i održivih praksi. Gradovi poput Singapura, Barcelone, Kopenhagena, Espooa, Helsinkija i Tamperea predvode u integraciji tehnologije kojima unaprjeđuju urbani život.
Singapur se ističe korištenjem analitike podataka za učinkovit javni prijevoz i pametne zdravstvene sustave. Barcelona je poznata po svojoj opsežnoj mreži senzora koji prate kvalitetu zraka, promet i gospodarenje otpadom, čime se osigurava čišći i učinkovitiji grad. Kopenhagen postavlja standarde u rješenjima za zelenu energiju i pametnim ekološkim politikama, što ga čini predvodnikom u održivosti.
Espoo, koji je dio metropolitanskog područja Helsinkija, usmjeren je na inovacije i suradnju s građanima i poduzećima u stvaranju životopisnog i održivog urbanog okruženja. Sam Helsinki poznat je po pametnim rješenjima za mobilnost i naprednim digitalnim uslugama koje poboljšavaju kvalitetu života njegovih stanovnika. Tampere je prepoznat po svojim sustavima za pametno upravljanje prometom i naporima u digitalizaciji javnih usluga, što doprinosi učinkovitijem i boljom povezanošću u gradu.
Kao što sam već naveo, grad ne mora biti bogat kako bi bio pametan. Ključ leži u strateškom planiranju, iskorištavanju dostupne tehnologije i poticanju angažmana zajednice. Općine mogu započeti s malim, skalabilnim projektima koji donose neposredne koristi, a zatim postupno širiti svoje pametne inicijative.
Za gradske uprave koje žele svoje gradove pozicionirati kao pametne, ključno je usmjeriti ulaganja u tehnološku infrastrukturu, promicati održive prakse i aktivno uključiti građane kako bi se razumjele njihove potrebe. Suradnja s privatnim sektorom i akademskom zajednicom također može donijeti inovativna rješenja i dodatno pogurati pametni razvoj gradova.
Kakva je po vama uloga umjetne inteligencije u razvoju pametnih gradova? Gdje je ona najkorisnija i koliko je već sad zastupljena u upravljanju gradovima na globalnoj razini?
Umjetna inteligencija igra ključnu ulogu u razvoju pametnih gradova. Posebno je korisna u područjima kao što su održavanje infrastrukture, optimizacija prometa i unaprjeđenje javne sigurnosti putem inteligentnih sustava nadzora.
Globalno gledano, gradovi poput Tokija i New Yorka već su počeli primjenjivati napredne AI algoritme, čime postižu veću učinkovitost i značajno poboljšavaju kvalitetu života svojih stanovnika. Ova integracija umjetne inteligencije u upravljanje gradovima odražava sve izraženiji trend prema pametnijem urbanom okruženju.
Umjetna inteligencija, angažman zajednice i strateško planiranje neizostavni su elementi na putu prema stvaranju pametnijih gradova, poboljšanju urbanog života i osiguravanju održivog razvoja.
Koliko ste upoznati sa praksama i dostignućima hrvatskih gradova i možete li istaknuti neke koji su, po vašem mišljenju, najdalje odmaknuli na smart-city planu?
Upoznat sam s praksama i postignućima hrvatskih pametnih gradova. Aktivno sudjeluju u različitim smart city inicijativama, osobito kroz program HORIZON 2020, u okviru kojeg je razvijen niz pokazatelja za ocjenu pametnih inicijativa koristeći CITYkeys metodologiju.
Jedno od značajnijih postignuća je Strategija održivog urbanog razvoja definirana u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030. godine. Ova strategija naglašava učinkovitost, inovativnost i inkluzivnost, s ciljem korištenja velikih količina podataka za brže i prilagodljivo funkcioniranje gradova, u skladu s potrebama građana.
Nekoliko hrvatskih općina i gradova analizirano je i uspoređeno na temelju odabranih pokazatelja iz CITYkeys metodologije, a ostvarili su značajan napredak u implementaciji pametnih rješenja koja unaprjeđuju kvalitetu urbanog života i promiču održivi razvoj.
Evo nekoliko hrvatskih gradova koji su se posebno istaknuli u području pametnih gradova:
Zagreb: Kao glavni grad, Zagreb prednjači u primjeni smart city rješenja. Fokusiran je na poboljšanje urbane mobilnosti, energetsku učinkovitost i digitalnu infrastrukturu kako bi unaprijedio kvalitetu života svojih stanovnika.
Rijeka: Ovaj primorski grad aktivan je u projektima pametnog grada, osobito u području održivog urbanog razvoja i očuvanja okoliša. Rijeka je uvela razne pametne tehnologije za poticanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO₂.
Split: Grad bogate povijesti, ali i snažnog fokusa na inovacije. Split je radio na poboljšanju javnih usluga, prometnih sustava i gospodarenja otpadom putem naprednih tehnologija.
Osijek: Osijek se usmjerio na integraciju pametnih tehnologija u urbanističko planiranje i razvoj. Grad je ostvario napredak u području inteligentnih prometnih sustava i pametnih energetskih mreža.
I na kraju, koji su vaši savjeti i preporuke za gradske uprave koje žele svoje gradove pozicionirati kao pametne?
Za gradske uprave koje žele svoje gradove pozicionirati kao pametne gradove, sljedeće preporuke mogu poslužiti kao temelj za uspješan i održiv razvoj:
- Strateško planiranje
Razvijte jasnu viziju i plan provedbe pametnih inicijativa. To uključuje postavljanje konkretnih ciljeva, identifikaciju ključnih područja za poboljšanje te prioritetizaciju projekata koji će imati najveći utjecaj na kvalitetu života i održivost grada.
- Uključenost zajednice
Aktivno uključite građane u planiranje i provedbu pametnih projekata. Angažiranjem stanovnika osigurava se da rješenja odgovaraju stvarnim potrebama zajednice, a istovremeno se jača osjećaj pripadnosti i sudjelovanja.
- Iskorištavanje tehnologije
Koristite postojeće tehnologije i digitalne platforme za implementaciju pametnih rješenja. Primjeri uključuju:
- analitiku podataka za optimizaciju prometa,
- poboljšano prikupljanje otpada,
- povećanje energetske učinkovitosti.
- Suradnje i partnerstva
Ostvarite suradnju s privatnim sektorom, akademskom zajednicom i drugim relevantnim dionicima. Takva partnerstva donose stručnost, resurse i inovativna rješenja te znatno ubrzavaju realizaciju smart city vizije.
- Financijsko planiranje
Osigurajte financiranje putem različitih izvora, uključujući državne potpore, privatna ulaganja i EU fondove. Razvijanje inovativnih financijskih mehanizama poput javno-privatnih partnerstava može biti ključno za učinkovito upravljanje ulaganjima.
- Politike i upravljanje
Uspostavite stabilan regulatorni okvir i upravljačku strukturu koja osigurava transparentnost, odgovornost i uključivanje svih dionika. To uključuje:
- definiranje zakonskog okvira,
- usklađenost s propisima,
- strukturiranje pravila za nabavu i upravljanje fondovima.
- Praćenje i evaluacija:
Uvedite pokazatelje uspješnosti kako biste mogli procijeniti uspješnost projekata pametnog grada. Kontinuirano unaprjeđenje putem mehanizama povratnih informacija i redovitih evaluacija pomaže osigurati da inicijative ostvaruju svoje zacrtane ciljeve.
- Učenje iz primjera dobre prakse:
Proučite uspješne projekte pametnih gradova i primijenite njihove najbolje prakse. (m.p.d.)
