Rijeka brani dvostruku titulu najpametnijeg velikog grada u zemlji, u finalu ponovo Dubrovnik, Karlovac i Zagreb, po prvi put u pet najboljih i Sisak

Proglašenjem gradova dobitnika nagrada Smart i Eco City u zagrebačkom hotelu Westin 14.prosinca ove godine biti će zaključen ovogodišnji, četvrti po redu izbor najboljih hrvatskih gradova u pametnim i ‘zelenim’ rješenjima koji organiziraju Hanza Media i portal Gradonačelnik.hr uz suradnju s agencijom Apsolon.

Grad Rijeka ove godine u našem velikom izboru za Najbolji grad ide po svoju treću titulu najpametnijeg velikog grada u zemlji. Rijeka je naslov najboljeg Smart-city grada osvojila u  našem prvom izboru za Najbolji grad, 2018. godine, godinu poslije ‘preoteo’ ju je Dubrovnik, a Rijeka se na prijestolje vratila prošle godine kada smo prvi put nagradu za Smart-city dodjeljivali temeljem posebne Apsolonove metodologije temeljene na analizi digitalne spremnosti gradova.

Nagrada Smart City izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr u suradnji s agencijom Apsolon i ove će godine biti dodijeljena u tri konkurencije, malih, srednjih i velikih gradova.

Uz Rijeku, svojim su se rješenjima i rezultatima za finale izbora u kategoriji velikih gradova ove godine ponovo izborili Dubrovnik, Karlovac i Zagreb, a prvi put među pet najboljih našao se i Sisak.

Grad Dubrovnik već je godinama etabliran kao jedan od najnaprednijih hrvatskih gradova kada su u pitanju pametna rješenja i projekti. Među tridesetak kriterija koji se u ovom izboru uzimaju u obzir, Dubrovnik je u čitavom nizu u samom vrhu, pa tako i po broju potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upi, inovacije i održivi razvoj u kategoriji velikih gradova – imaju ih četiri. Nadalje, u top tri su po udjelu visokoobrazovanog stanovništva – 21,69 posto Dubrovčana imaju završenu višu ili visoku stručnu spremu ili su, pak, doktori znanosti.

Gotovo 76 posto dubrovačkih kućanstava ima brzi Internet, preko trećine mjernih mjesta u sustavu vodoopskrbe opremljeno je senzorima za prikupljanje podataka, a u top 3 su i prema udjelu spremnika sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika za otpad.

Karlovac je svoj drugi ulazak u finale izbora za najpametniji grad izborio, među ostalim, jednim od najvećih proračunskih ulaganja u obrazovanje za koje izdvajaju 40,94 posto godišnjeg proračuna. Nadalje, u samom su vrhu prema broju stručnih učitelja informatike zaposlenih u OŠ  na području grada na svakih 1.000 stanovnika u kategoriji velikih gradova (0,41 na 1.000 stanovnika). Sva parkirna mjesta pokrili su mobilnom naplatom, među tri su grada koja godišnje proizvode najviše energije iz obnovljivih izvora (iz postrojenja i izvora kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije) u kategoriji velikih gradova, kao i po broju mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka u kategoriji velikih gradova (3 mjerna mjesta).

 

Rijeka svoju titulu najboljeg Smart-city grada u Hrvatskoj brani nizom pametnih rješenja i dostignuća, pa su tako i među tri najnaprednija grada kad je u pitanju digitalna spremnost gradske uprave. Imaju pet potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upove, inovacije i održivi razvoj i čak 17 različitih programa visokog obrazovanja u području IKT-a.  U top 3 su prema udjelu spremnika sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika za otpad u kategoriji velikih gradova (40 %), a čak 90 posto stanovništva povezano je na sustav pročišćavanja odvodnih voda.

Sisak se ove godine po prvi put našao u finalu izbora za najbolji grad u Smart-city kategoriji među ostalim i zato što su u samom vrhu, među tri velika grada s najvećim izdvajanjima za potpore  za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upe i inovacije, te za  obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje. U vrhu su i po udjelu energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima u kategoriji velikih gradova (80 %), kao i po stopi  odvojeno prikupljenog otpada u kategoriji velikih gradova.

 

Grad Zagreb drugu je godinu zaredom u najužem izboru ove nagrade zahvaljujući, među ostalim, jednim od najvećih udjela zaposlenih u kreativnim industrijama, istraživanju i razvoju, te broju putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu (231,65 po stanovniku). Zagreb je i u top 3 prema količini energije koju godišnje proizvede iz obnovljivih izvora (iz postrojenja i izvora kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije), kao i prema udjelu mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta u kategoriji velikih gradova (31 %). Sa sedam mjernih mjesta su u top 3 i prema broju mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka u kategoriji velikih gradova.

Čiji će argumenti za pobjedu u Smart City u konkurenciji velikih gradova biti najjači, saznat ćemo 14.prosinca kada će biti proglašeni gradovi dobitnici nagrade. (Marija Pulić Drljača)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Moglo bi vas zanimati

Virovitica: Počela gradnja punionica za električne gradske autobuse

Dubrovnik: Počeli radovi na izgradnji Park & Ride sustava na Pobrežju – izgradit...

Varaždinski Tehnološki park dobiva Inovacijski centar – pogledajte kako će izgledati!

Makarska među prvima u Hrvatskoj dobiva Plan upravljanja destinacijom