Gradovi mogu učiniti mnogo u elektrifikaciji javnog prijevoza jer je u tom slučaju infrastruktura smještena točkasto, odnosno nije potrebno pokriti cijeli grad mrežom punionica za električne autobuse, već se može izgraditi infrastruktura na kolodvorima.
– Cijela se paradigma promijenila jer sada postoji mnogo malih proizvođača, mreža je opterećena i tu leže izazovi za gradove – pojasnio je Šteko.
Dodao je kako je niz gradova poput Zagreba, Pule, Šibenika i Zadra ušao u tendere i donio odluku o odabiru Končara za izgradnju punionica te ostale infrastrukture za elektrifikaciju prometa.
Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, potvrdio je da je ta odluka donesena jer su osigurana sredstva iz EU fondova. Istaknuo je da je nabava električnih autobusa i punionica dio šireg nacionalnog projekta tranzicije javnog prijevoza u svim većim hrvatskim gradovima. Erlić se osvrnuo i na specifične probleme dalmatinskih gradova, poput prometnih gužvi i skučene povijesne gradske jezgre koju je teško prilagoditi modernim potrebama.
Nadovezujući se na rješenja za energetsku stabilnost, Šteko je naglasio važnost ne samo diskusije, nego konkretne izrade dokumentacije te uvođenja koncepta mikromreža.
– Uz ovakve projekte može se izbjeći dizanje cijena karata i postići veća stabilnost. Gradovi mogu izgraditi mikromreže na lokalnoj razini gdje netko proizvodi, netko troši, a netko skladišti energiju. Time postaju potpuno neovisni o energentu i dobivaju održivi javni prijevoz – dodao je Šteko.
No, u uvođenju bilo kakvih inovacija u promet gradova trebalo bi angažirati i bihevioralne znanstvenike, odnosno urbane psihologije, napomenula je Antonija Eremut Erceg, pročelnica Službe za razvoj Grada Splita.
– Na taj bi način saznali kako će krajnji korisnici prihvatiti i koristiti pametna rješenja u gradovima – dodala je Eremut Erceg.
Ispričala je i kako je Split još 2018. godine započeo s projektom inteligentnog transportnog sustava zahvaljujući kojemu trenutno imaju poboljšan promet na svim semaforiziranim raskrižjima u gradu. Međutim, istaknula je da ITS nije ‘čudesno rješenje’ zbog kojega će gužve u gradu nestati, ali će ih sigurno biti manje.
– Osim toga, velika vrjednost ITS sustava su i podaci, jer više nećemo imati pretpostavke nego konkretne podatke o svim prometnim tokovima u gradu tijekom i izvan sezone, tijekom školske godine i izvan nje, ujutro i navečer – objasnila je Eremut Erceg.
A da su za bilo kakvo prikupljanje podataka neophodni tehnologija i razvoj mreže istaknula je Marina Blažević, izvršna direktorica za poslovne korisnike Telemacha. Naglasila je da je Telemach, kao ‘najfriškiji’ telekom od dolaska na hrvatsko tržište čak šest puta povećao kapacitet mobilne mreže te postigao 99 posto populacijske pokrivenosti u urbanim i ruralnim područjima.
– Ako želimo razvoj pametnih gradova, sinergija gradova i teleoperatera je neophodna jer ne možemo bez tehnologije – rekla je Blažević, priznajući pritom da nije lako dobiti dozvolu za, recimo, 5G mrežu, no i ta se situacija polako mijenja.
Digitalizacija i podatkovni suverenitet
AI i digitalni blizanci mogu puno brže predočiti promjene u urbanim sustavima, ali bez obzira na to, masovna digitalizacija gradova mogla bi postati rizik u upravljanju gradovima jer su oni pravi nositelji digitalnog podatkovnog suvereniteta.
O tome je bilo riječi na panelu ‘Disruptivne tehnologije i AI: novi motor razvoja pametnih gradova’ na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2026., na kojoj su, uz moderiranje Mislava Togonala, govorili gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, Danijel Antonić, pomoćnik pročelnika za informatiku i informacijsku sigurnost grada Rijeke te Slavko Vidović, osnivač Infodoma.
– Nismo svjesni koliko je bitan digitalni suverenitet, a posebno podatkovni, koji se spušta do razine gradova. Slabo koristimo europska iskustva. Reuse and share: to su dvije riječi koje su dovoljne da se u digitalnom svijetu bude smart – napomenuo je Slavko Vidović.
– Obnovit ćemo Gradsku šumu, napraviti šetališta, ali i napraviti platformu preko koje će se moći dobiti sve informacije iz senzorike kojom ćemo opremiti šumu. Sve smo povezali s AI, tako da ćemo imati AI agenta, chatbota koji će davati osnovne informacije o Gradskoj šumi. U sklopu toga smo napravili i platformu s kojom ćemo povezati sve ostale senzore koji u gradu prate kvalitetu zraka, buku i slične pokazatelje. Postoje lakši i teži novci, neki su po babi i po stričevima, a neki su iz Bruxellesa – poentirao je Bosilj.
Izazov je da digitalizacija gradova ne dovede do rizika upravljanja
Danijel Antonić potvrdio je da Rijeka priprema AI agenta za gradsku web stranicu, svojevrsnog asistenta za pristup servisima gradske uprave. A također je ustvrdio da Rijeka koristi AI u praćenju internetskog prometa kako bi se zaštitila od zlonamjernih napada.
– Gradovi su izloženi napadima iz cijelog svijeta, samo u sat vremena phishing napada imate 360 tisuća poruka. U pripremi napada napadač je 200 dana unutar vašeg sustava. Zato morate mjeriti i detektirati anomalije. Zato koristimo elemente umjetne inteligencije. Svi gradovi masovno idu u digitalizaciju, ali nisu svi spremni za to. Bit će izazov da digitalizacija ne postane rizik u upravljanju gradova – kazao je Antonić.
– Large language models uče interneta, podaci kojima pristupaju su jednaki i njihovi će doprinosi s vremenom konvergirati, bit će slični. Digitalni podaci, vlastiti podaci i vlastito znanje su temelj. U budućnosti će se bitka voditi tko ima vlastite podatke u većoj količini. To će značiti koja će poduzeća biti bolja, a isto tako i gradova, a i država. U središtu digitalnog suvereniteta je podatkovni suverenitet, koji se spušta na razinu gradova – kazao je Vidović.
Digitalni blizanci GDI-ja
Prije ovog panela, direktor u tvrtki GDi Vojkan Gavrilović predstavio je okupljenima na konferenciji prednosti digitalnih blizanaca gradova koje producira njegova tvrtka, a kakve koriste Zagreb i Varaždin.
– Puno je prednosti korištenja digitalnih blizanaca gradova, a najveći je povezivanje podataka i integrirani pregled. Za 3d model grada Zagreba uspostavili 59 visokomodeliranih mostova i nadvožnjaka, a možemo izrađivati i vodene površine i sve drugo, što omogućuje analitiku. U pozadini su matematički modeli koji mogu analizirati vidno polje, kreirati uzdužne i poprečne profile što inače zahtjeva komplicirane inženjerske alate, a sustav možemo raditi informativne dashboardekoji prikazuju nekretnine i imovinu, ciljanu infrastrukturu i slično. U gradu Varaždinu, kroz dostupne službene registre u nekoliko tjedana možemo potpuno ažurirati komunalne ugovore grada i strukturu korisnika, što gradu omogućuje sustavno planiranje prihoda – rekao je Gavrilović.
Umjetna inteligencija kao najveći ‘game changer’ u gradovima
Prema UN-ovim projekcijama, do 2050. godine dvije trećine čovječanstva živjet će u gradovima, što pred urbanu infrastrukturu stavlja neodržive zahtjeve. Na to je tijekom svog predavanja na konferenciji upozorio Matija Mandić, direktor Sektora integrirane sigurnosti i pametnih sustava u King ICT-ju.
Osvrnuvši se na situaciju u Zagrebu i procjene daljnjih migracija stanovništva, Mandić je istaknuo kako infrastrukturno više nije moguće graditi nove ceste u mjeri koja bi riješila probleme, čak i kada bi se one izgradile. Naglasio je da rješenje leži isključivo u oslanjanju na tehnologiju.
– Moramo znati kako nam diše promet u gradu, gdje su točke zagušenja te kako se promet ponaša ujutro kada se ide na posao, u sredini dana, navečer ili vikendom. To su podaci koji su izuzetno važni kako bismo uopće mogli planirati, a senzorska tehnologija i kamere omogućuju nam da te odluke donosimo u realnom vremenu i rješavamo kolizije u trenutku – izjavio je Mandić.
– Ako ne prioritiziramo promet tramvaja, ne možemo natjerati ljude da ga koriste – poručio je Mandić, dodajući da je upravo umjetna inteligencija onaj ključni game changer.
– Umjetna inteligencija omogućuje da senzori vide i razumiju to što vide, a to već koristimo u Hrvatskoj. Primjena AI-ja je u svim područjima u gradovima nevjerojatna, primjerice za sigurnost prometa. Također, AI ne samo da detektira odlaganje otpada, nego može detektirati čak i zagrebačke plave vrećice – zaključio je Mandić uz prikaz stvarnih snimki prometnih incidenata koje je detektirao AI sustav.
Kao primjer dobre prakse na konferenciji je predstavljen Grad Samobor, o čijim je pametnim projektima po mjeri čovjeka govorila gradonačelnica Petra Škrobot. Opisala je kako je po dolasku na funkciju gradonačelnice iz privatnog sektora ostala iznenađena tromošću sustava te se odmah fokusirala na povećanje učinkovitosti gradske uprave.
Škrobot je naglasila da početna analiza zatečenog stanja nije bila zadovoljavajuća u kontekstu pametnog grada, zbog čega su morali ‘ubaciti u višu brzinu’ da bi nadoknadili propušteno. Pojasnila je i da brzi razvoj tehnologije često stvara jaz i frustraciju u javnom sektoru koji te promjene teško prati, no Samobor je taj izazov odlučio riješiti sustavnim pristupom. Naime, u proces transformacije krenuli su postavljajući temelje, odnosno prikupljajući podatke.
– Krenuli smo stvarati dobre baze podataka koje su postale temelj za sva daljnja pametna rješenja – istaknula je Škrobot.
Među ključnim projektima navela je digitalizaciju prostornih planova (ePlanovi i eGUP), ugradnju solara u javne zgrade, studiju geotermalnog potencijala te potpunu transparentnost javne uprave kroz uvid građana u trošenje proračunskog novca.
Kao najzahtjevniji dio procesa izdvojila je balansiranje između modernizacije i očuvanja baštine.
– Najveći izazov koji vidim kao gradonačelnica jest želja da razvijamo grad, ali da istovremeno zadržimo svoj identitet. Samobor ima dugu povijest i tradiciju arhitekture; cilj nam je graditi dalje i osigurati održiv razvoj, a da istovremeno uspješno implementiramo nove tehnologije – zaključila je Škrobot.
Energetska učinkovitost kao pitanje opstanka
Ako se mali i srednji poduzetnici ne okrenu energetskoj učinkovitosti, neće moći opstati, poručila je Suzana Laušin Katanec, direktorica sektora financiranja HBOR-a, na panel-raspravi ‘Održivi gradovi temeljeni na zelenoj tehnologiji i energiji’, održanoj u sklopu Liderove konferencije Smart Cities.
Laušin Katanec je istaknula da je izuzetno važno da se i privatni sektor, uz jedinice lokalne samouprave, aktivnije uključi u ulaganja u projekte zelene tranzicije. Naglasila je da su mali i srednji poduzetnici srž hrvatskog gospodarstva, ali su ujedno i najranjiviji zbog visokih troškova energenata.
– Mali i srednji poduzetnici najvećim dijelom doprinose zaposlenosti i gospodarstvu, a upravo je njima najteže jer su troškovi energije u Hrvatskoj 20 posto skuplji nego u ostatku Europe. Ako se ne okrenu energetskoj učinkovitosti, neće moći opstati, a upravo će im modernizacija smanjiti troškove kako bi bili konkurentniji na tržištu – izjavila je Laušin Katanec.
Tijekom rasprave o financiranju kapitalno intenzivne održive infrastrukture, direktorica iz HBOR-a pojasnila je da se gradovi ne mogu osloniti isključivo na bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Budući da se time obično sufinancira samo 60 do 70 posto projekata, ostatak se mora namiriti iz proračuna ili putem dugoročnih kredita poput onih koje nudi HBOR.
Također, naglasila je važnost novog urbanog razvojnog fonda koji donosi zaokret prema komercijalizaciji projekata koji se mogu samostalno otplatiti, čime se ne opterećuje gradski proračun.
– Urbani razvojni fond sa sobom prvi put donosi komercijalizaciju i drugačiji pristup projektu jer iz te komercijalizacije se moraju vraćati kreditna sredstva, što znači da taj kredit ne opterećuje proračun grada. Po prvi puta su to projekti gdje ne trebamo dokazati da projekt bez granta ne bi funkcionirao, nego upravo obrnuto – da projekt može sam sebe financirati i već je bilo uspješnih primjera – objasnila je Laušin Katanec, priznajući ipak da bi voljela da se promjene događaju i brže.
– Nastojimo biti ne samo financijer nego imati i savjetodavnu ulogu jer zajedno možemo najbolje napraviti projekte – dodala je.
Filip Sušac, zamjenik gradonačelnika Vukovara, istaknuo je Vukovar kao primjer grada koji prednjači u korištenju obnovljivih izvora energije. Kroz sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada, ali i privatnih kuća, Vukovar je uspio energetski obnoviti 10 posto stambenog fonda.
Filip Sušac
– Projektom iz 2022. godine prijavili smo 12 solarnih elektrana ukupne vrijednosti 712 tisuća eura, čime smo dobili 860 kW solara na javnim zgradama. S obzirom na udio koji je Grad platio, investicija nam se isplatila kroz svega 30 do 40 dana. Tim smo projektom smanjili potrebu za kupnjom električne energije za 40 do 60 posto, što nam je omogućilo da, unatoč inflaciji i poskupljenjima, Vukovar bude grad s najmanjim povećanjem cijene vode, čija proizvodnja zahtijeva ogromne količine energije – objasnio je Sušac.
Tomislav Katanović, gradonačelnik Križevaca, predstavio je iskustva s prvom građanskom solarnom elektranom. Iako su Križevci pioniri u smart city rješenjima, Katanović je upozorio na zakonodavne prepreke koje još uvijek usporavaju ovakve modele udruživanja građana.
– Pokušavamo biti pioniri u tehnologijama, a kroz crowdinvesting kampanju osnovali smo zadrugu građana koji su investirali u elektranu snage 200 kWh. Projekt je financijski održiv s očekivanim povratom investicije kroz 12 godina. Međutim, hrvatsko zakonodavstvo još uvijek ne prepoznaje takvo udruživanje u smislu dijeljenja energije među građanima, pa se trenutno radi na podjeli dobiti. Interes je bio velik, no u sredini od 19 tisuća stanovnika kapacitet lokalnih investitora je ograničen – istaknuo je Katanović.
Sudionici panela složili su se da su javno-privatna partnerstva ključna za daljnji razvoj gradova prema održivosti, ali i da je potrebna sustavna promjena načina razmišljanja svih ljudi.
– Koji god projekt uvodite, spremite se i na edukaciju građana, jer je najteže promijeniti način razmišljanja i navike. Ne možete nametati rješenja ako ona neće biti prihvaćena – zaključio je gradonačelnik Križevaca Katanović.
– Razumjeti kako prostor utječe na ljude i obrnuti je najveći izazov urbanog planiranja. Mjerač buke lako izmeri decibele, ali ne može reći koji je izvor i kako to utječe na nas. Slično je i s mjeračima temperature ili vlage, ne mogu nam reći koje ulice postaju toplinski otoci. Platforma City Layers olakšava prikupljanje, mapiranje i intergaciju iskustava ljudi u prostoru – rekao je Končar Gamulin.
Ante Gustin iz Nextbikea, europske platforme za javne bicikle, predstavio je kako teče njihovo širenje u Hrvatskoj. Danas su prisutni u 45 gradova i općina u Hrvatskoj.
– Većina općina i gradova nas je gledala kao još jednu rent-a-bike kompaniju i trebalo je vremena da shvate naš cilj i svrhu. U Splitu je komentar bio: „Tko će to voziti?“, a danas su naši korisnici u tom gradu 85 posto njegovi stanovnici – kazao je Gustin.
(Lider/Sergej Abramov i Donatella Pauković, foto/Ratko Mavar)
