Slobodna Dalmacija donosi fantastičnu priču iz Solina koja je, kažu, osvojila svijet. Prenosimo je u cjelosti:
Kada je prije pola godine pod motom “Odgovorno poslovanje za čisti svijet“ u Solinu otvoren mali pogon za reciklažu upotrijebljenih sapuna od kojih temeljitom preradom i obradom nastaju novi, a cijeli taj posao samozatajno obavljaju osobe s invaliditetom, malo je tko mogao pretpostaviti da će projekt, koji je inicirao splitski hotel “Park“, u svijetu turističkog biznisa odjeknuti tako snažno da je njegove inicijatore vinuo u najužu konkurenciju za prestižnu turističku nagradu “Worldwide Hospitality Awards 2016.“.
Radi se o priznanju svjetske turističke industrije čijih 40-ak renomiranih managera i stručnjaka iz oblasti marketinga sa svih kontinenata biraju one koji će se naći na pijedestalu kao predstavnici turističke struke koji njeguju uzorne uspjehe u području brige za okoliš i ljude.
A do njih je došla lijepa priča s Jadra, gdje u skromnim uvjetima, u prizemlju obiteljske kuće, od proljeća nastaje pogon u kojemu posao treba naći 46 educiranih osoba s invaliditetom u jedinstvenom modelu radnog centra za reciklažu sapuna.
A kakve to veze ima s turizmom?
Direktor “Parka” Joze Tomaš svoju je želju da se okoliš sačuva od tona otpada nastalog tek nekoliko puta upotrijebljenim hotelskim sapunima koji se bacaju, pretvorio u ideju stvaranja malog pogona u kojemu bi radile osobe s invaliditetom.
U Mreži udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, Udrugom za rehabilitaciju i edukaciju “Visoki jablini“, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Kemijsko-tehnološkim fakultetom, Umjetničkom akademijom, Centrom za kulturu Zlatna vrata… pronašao je “Park“ partnere za projekt “Odgovorno poslovanje za čisti svijet“.
tako je jedna humana turistička ideja uz potporu lokalne zajednice zaživjela u pogonu koji čeka prve certifikate o ispravnosti proizvedenih sapuna po procedurama EU-a kako bi mirisni paketići krenuli na tržište. Cijela priča iznimno se svidjela svjetskim turističkim managerima “Hospitality ON“, koji traže primjere društvene i ekološke odgovornosti.
Tako je “Park“ kao inicijator ušao među 10 finalista prestižnog turističkog priznanja u kategoriji “Najbolje inicijative u održivom razvoju i društvenoj odgovornosti“. Na web-stranicama “Hospitality ON“ do polovice studenoga može se glasati za najbolje projekte, a svečana dodjela nagrada bit će upriličena u Parizu.
Što je svjetske turističke managere među tisućama inicijativa i projekata sa svih kontinenata privuklo baš ovom solinskom?
– Sigurno se radi o prepoznavanju naše želje da se pokuša povezati ekološka osviještenost, koja je apsolutni trend u turističkom poslovanju, s društvenom odgovornosti prema ranjivim skupinama. Uvidjeli smo da godišnje samo šest hotela koje smo kontaktirali kako bismo zajedno krenuli u projekt, baci oko pet tona jedva korištenih sapuna.
Budući da “Park“ prati trendove zelenog poslovanja, obratili smo se Mreži udruga osoba s invaliditetom i to je prepoznato kao prilika za samozapošljavanje tih osoba. Našli smo se u konkurenciji svjetskih hotelskih i korporacijskih divova i zaista smo ponosni da smo finalisti – kaže nam Tomaš.
Vrlo brzo u akciju su se uključili i drugi gradski hoteli (Luxe, Vestibul Palace, Radisson Blu, Atrium…) čije domaćice svakodnevno sakupljaju korištene sapune i ustupaju ih Udruzi za pogon u Solinu. Tamo zaposlenici Udruge proizvode potpuno novi mirisni paketić – reciklirani sapun “Sapo“.
U solinskom pogonu vrijednom oko 180 tisuća eura, a koji je veći dio sredstava dobio iz Europskog socijalnog fonda za razvoj ljudskih potencijala, smanjuje se štetan utjecaj na okoliš, a hotelijerima omogućuje nabava proizvoda jeftinijih 15-ak posto. I eto razloga za visoku turističku nominaciju.
– Sapuni nam stižu i s dubrovačkog područja i već imamo veliku zalihu. Prokuhavaju se, stavljaju se boje i mirisi, pa nastaju obični sapuni za kućanstva, ali i mirisni sapuni za hotele. Stari sapuni se stružu na pari, kuhaju, suše, melju i idu u stroj iz kojega izlazi mekana smjesa koja se oblikuje u kalupima.
Ovdje su sapuni koje smo mi proizveli, rade se veći za domaćinstvo od 80 grama, ali i oni od 15 ili 50 grama. Sada se analizira njihova trajnost od šest mjeseci i u tijeku je procedura kojom se ispituju tvrdoća i kemikalije, sastav i kvaliteta po pravilima EU-a. Rekli su nam da su nalazi jako dobri i očekujemo uskoro certifikate, jer smo sve procedure uspješno prošli – veli Ante Raos, predsjednik Mreže udruga osoba s invaliditetom, u pogonu u Solinu.
Dizajn i logo sapunčića je napravila Likovna akademija. Ideja s recikliranjem sapuna stvorila je niz novih prilika, naglašava Raos, jer planiraju mirise i arome proizvoditi prirodnim putem. U partnerstvu s Hrvatskim šumama kane zasaditi lavandu i smilje na dijelu njihovih terena i pretvoriti to u korisnu površinu na kojoj bi se zapošljavale osobe s intelektualnim invaliditetom, a bilje bi se koristilo u kozmetičkim preparatima koje će proizvoditi solinski pogon.
– Ovdje je edukaciju za izradu sapuna prošlo 26 osoba s invaliditetom, a prostora za rast ima jako puno. U Hrvatskoj je oko 640 hotela, koji godišnje bace 60 tona sapuna. Sada nam njih 30 šalje sapune, a vjerujemo da ćemo za godinu dana raditi s oko 200-300 hotela u Hrvatskoj.
Ovo je prvi takav projekt u Europi. Zato je Tomaš ovom idejom pružio priliku osobama s invaliditetom da pokažu svoje vrijednosti i potencijale. Otkupljivanjem sapuna stvorio je ideju da se vrhunskim proizvodom pokaže kako osobe s invaliditetom mogu biti korisne – ističe Raos.
Pojašnjava kako bi se s novim automatskim postrojenjem, vrijednim 300 tisuća kuna, moglo dnevno proizvoditi tisuću sapuna, čime bi se zaposlilo još 20-30 ljudi i svi hrvatski hoteli bi mogli slati svoje sapune u Solin. Plemeniti pothvat otišao je tako daleko izvan Hrvatske i već pobijedio u humanoj poruci koju šalje.
Među turistima je 300 milijuna osoba s invaliditetom
U svijetu danas oko 300 milijuna osoba s invaliditetom putuje u svojstvu turista, a samo Velika Britanija ima oko dvije milijarde eura potrošenih u turizmu od strane osoba s invaliditetom, pokazalo je istraživanje Ante Raosa. Ni najmanji dio takve zarade ne završava u Hrvatskoj, jer naša ponuda u turizmu nije prilagođena osobama s invaliditetom.
Država sve uzela sebi
Od kazni za gospodarstvenike koji nisu zaposlili osobe s invaliditetom prikupljeno je lanjske godine 163 milijuna kuna, a ništa od toga nije plasirano u zapošljavanje osoba s invaliditetom, pa je tužno da država puni proračun na račun takvih osoba. Mi od toga nismo imali niti lipe! – kaže Raos. (Izvor: Slobodna Dalmacija/Ružica Mikačić)
