U posljednjih nekoliko godina Grad Šibenik za svoje je projekte povukao preko 115 milijuna kuna EU sredstva, a samo ove godine zajedno sa svojim poduzećima provode projekte vrijedne 700 milijuna kuna
Ovih je dana u Šibeniku potpisan Ugovor o gradnji Studentskog doma Palacin, projekta vrijednog 85 milijuna kuna za kojeg je Veleučilište u Šibeniku, uz pomoć Grada Šibenika, osiguralo čak 80 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Gradnjom modernog kampusa u kojeg će već za dvije godine useliti preko 300 studenata šibenskog Veleučilišta, a koji će se ljeti pretvarati u najveći hostel u zemlji, Grad Šibenik nastavlja svoju preobrazbu u studentski grad kojeg je započeo pokretanjem Veleučilišta i prvog sveučilišnog studija posvećenog energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije.
Etabliranje Šibenika kao grada znanja i novih tehnologija samo je dio vizije gradonačelnika Željka Burića i gradske uprave koji su u proteklih nekoliko godina dali jedan od najboljih primjera u zemlji i demonstrirali kako se pametnim planiranjem i upravljanjem može napraviti ogroman strateški zaokret i napredak u razvoju grada.
Na vrijeme su prepoznali potencijal i važnost EU fondova u financiranju velikih gradskih projekata, te su njime u samo šest godina od grada koji se teško oporavlja od ratnih šteta i propasti industrije, a turistički je unatoč svojim ljepotama i potencijalima relativno nezanimljiv, Šibenik etablirali kao svjetski turistički biser, grad koji ulaže u obrazovanje i znanje, te moderne tehnologije i poduzetništvo. U posljednjih su nekoliko godina povukli 115 milijuna bespovratnih kuna, a samo ove godine zajedno sa svojim poduzećima provode projekte vrijedne čak 700 milijuna kuna.
Tvrđave kao prekretnica
Ključna prekretnica bila je obnova šibenskih tvrđava, za koju su osigurali 56 milijuna kuna iz Eu fondova i koje su svojom ljepotom i atraktivnim kulturnim i turističkim sadržajem postale svjetska atrakcija. Dosad su u cijelosti obnovili tvrđave sv. Mihovil i Barone, a ove su godine krenuli s revitalizacijom tvrđave sv. Ivana, projekt vrijedan 49 milijuna kuna, za kojeg su pak osigurali 41 milijun kuna sufinanciranja iz EU fondova. O efektima najbolje govore brojke – prošle su godine tvrđave privukle 200 tisuća posjetitelja, i tako se svrstale uz bok dubrovačkim zidinama, a Šibenik je ovo ljeto, koje je brojnim turističkim destinacijama donijelo negativne brojke i sudar s realnošću kada je kvaliteta ponude u pitanju, ostvario čak 10 posto više turističkih dolazaka nego lani. Atraktivnost tvrđava planiraju, pak, povećati novim projektom – gradnjom žičare koja bi ih međusobno povezivala.
Jedan od važnijih projekata za grad te ujedno najveći projekt uređenja sustava odvodnje i kanalizacije je projekt „Aglomeracija Šibenik“, vrijedan 397 milijuna kuna od čega je iz EU fondova osigurano 272 milijuna. Projektom će se urediti 23 ulice te će Šibenik tako postati jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji u potpunosti pokriva stanovništvo vodovodnom mrežom.
Nadalje, Šibenik će među prvima u zemlji dobiti cjelovit sustav gospodarenja otpadom, ponovo zahvaljujući EU sredstvima kojih je, za projekt vrijedan preko 196 milijuna kuna, osigurano 128,5 milijuna kuna.
„Gospodarenje otpadom puno je više od komunalne usluge – to je pitanje kvalitete života. Stoga daljnja ulaganja u Bikarac te izgradnja postrojenja za obradu otpada predstavljaju značajan doprinos u uspostavi zdravstveno prihvatljivijeg i ekološki učinkovitijeg sustava zbrinjavanja otpada. Šibenik će tako postati jedan od prvih gradova u Hrvatskoj s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom, a sve u skladu s načelima održivog razvoja“, kaže gradonačelnik Burić.
Jedno od do sada najvećih gradskih ulaganja u njegove otoke je projekt izgradnje Hrvatskog centra koraljarstva na Zlarinu vrijedno 24 milijuna kuna, za što je osigurano 13,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Digitalni grad i centar poduzetnika
Strateški zaokret od grada teške industrije prema gradu okrenutom malom i srednjem poduzetništvu najbolje, pak, ilustrira podatak da Grad Šibenik danas više od trećine svojih prihoda generira upravo od gospodarskih djelatnosti usmjerenih na malo i srednje poduzetništvo.
Poduzetnička zona Podi najveća je u zemlji, a proglašena je i najperspektivnijom. U Zoni je u posljednjih nekoliko godina otvoreno 400 novih radnih mjesta, a danas je u njoj 37 poduzeća s ukupno oko 1.300 zaposlenih radnika. S obzirom na interes investitora, te prostorne kapacitete zone koja ukupno obuhvaća 5,5 milijuna četvornih metara prostora, od čega je 2,2 u vlasništvu Grada Šibenika, a izgrađeno je 1,2 milijuna četvornih metara, u Gradu očekuju njezino daljnje širenje i otvaranje novih radnih mjesta. U Gradu također ističu kako se uvjeti ulaska u zonu, kao što su cijena terena, uvjeti korištenja zemljišta, gradnje, natječaji za prodaju, elementi kupoprodajnog ugovora i slično, nisu mijenjali od njezina osnivanja 2007. godine, što je iznimno važno u poslovnom svijetu.
Ono što je izuzetno bitno za daljnje širenje zone je ulaganje u infrastrukturu, za što je Grad povukao preko sedam milijuna kuna iz EU fondova, te skoro spajanje s autocestom što će zasigurno obogatiti ponudu i privlačnost same poduzetničke zone te dodatno pridonijeti gospodarskom razvoju Šibenika i Šibensko-kninske županije.
Nova vizura grada – projekt Batižele
Jedan od ključnih projekata koji će potpuno promijeniti vizuru grada definitivno je projekt Batižele, kojim će se zapušteni prostor bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) smještene na jednom od najatraktivnijih prostora na Jadranu pretvoriti u urbano središte stambeno-poslovnih, kulturnih, obrazovnih te ugostiteljsko-turističkih kapaciteta. Nakon što su konačno uspjeli riješiti imovinsko-pravne odnose sa državom, Grad je, sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj, angažirao konzultante koji će osmisliti prostor i najbolji način za njegovo oživljavanje.
Iduće godine otvara se i dugo očekivani Centar za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“ za koji je Grad osigurao 20 milijuna bespovratnih kuna. Centar će biti namijenjen djeci, poduzetnicima i „milenijalcima“, a cilj je Šibenik unaprijediti kao digitalni grad. Uz to što će pružiti prostor i podršku svojim poduzetnicima, te edukacije o ICT tehnologijama za djecu i mlade, Trokut će biti i prvi centar u zemlji koji će globalno orijentiranim i visokotehnološki obrazovanim pojedincima iz cijeloga svijeta koji žele poslovno aktivan odmor omogućiti svu potrebnu infrastrukturu za to.
Od kapitalnih gradskih projekata treba izdvojiti i gradnju podzemne garaže na Poljani, čime se rješava prometna zagušenost i problem s parkiranjem, a prostor Poljane ponovo pretvara u centralni gradski trg. U protekle dvije godine, također, uređena je plaža Brodarica, rekonstruiran sjeverni ulaz u grad, izgrađen kolektorski sustav za istočne gradske četvrti, sagrađeno još 148 POS stanova za mlade obitelji, itd…
„Sredstva Europske unije jesu dostupna, ali treba ih znati povući i upotrijebiti. Šibeniku je upravo europski novac omogućio brži razvoj i ponosan sam što mogu reći da smo od planiranog realizirali svih 100 posto te smo jedan od uspješnijih hrvatskih gradova po pitanju povlačenja EU sredstava. Tu ne stajemo, već smo u planovima za razdoblje do 2027. godine, posredstvom ITU mehanizma ‘zacrtali’ niz projekata koje će mijenjati vizuru Šibenika- obnovu kazališta, izmještanje vatrogasnog doma, izgradnju novog dječjeg vrtića, …“, kazao je gradonačelnik Burić. (Marija Pulić Drljača)
