Dok pratimo izvješća o broju turista i noćenja koji u predsezoni ispunjavaju, pa i nadmašuju, naša nadanja i očekivanja u konačnom povratku na „staro normalno“, mi smo analizirali podatke Državnog zavoda za statistiku o prošloj, sezoni 2021., koja je polako i pomalo, ali sigurno, navijestila novi turistički zamah kakvom uvelike svjedočimo posljednjih mjeseci, naročito tjedana…
U očekivanju ljeta pred nama, i sezone koja bi prema svim najavama, ali i aktualnim pokazateljima s terena, mogla biti ako ne rekordna, onda vrlo blizu rekorda, bacili smo nakratko pogled unatrag, iza nas je već druga pandemijska godina u kojoj je Hrvatska na Mediteranu, usprkos i unatoč svim izazovima, ostvarila najbolji turistički rezultat.
Brojčano, u Hrvatskoj je tijekom 2021. ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja, odnosno 77 posto više dolazaka i 55 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2020. Pritom su strani turisti ostvarili 71,9 milijuna, a domaći 12,3 milijuna noćenja. Podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru, ipak ističu da je u usporedbi s rezultatima 2019. godine, u 2021. godini, sasvim razumljivo, ostvareno 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, u 2021. prihodi od stranih turista iznosili su devet milijardi i 121 milijun eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. čak 89 posto više (u 2020. – 4 milijarde i 813 milijuna eura). U 2021. ostvareno je 87 posto prihoda iz predpandemijske 2019, navode iz HNB-a.
Posljedica je to kvalitetnog rada turističkih djelatnika i turistički usmjerenih sredina koji su svojim zajedništvom, brzim reakcijama i koordiniranim djelovanjem zemlji osigurali status kvalitetne, sigurne i dobro pripremljene destinacije, a što se definitivno prenosi i na veliki optimizam za 2022. i plan koji uključuje realizaciju 90 posto prometa iz rekordne 2019. godine te daljnje pozicioniranje naše zemlje kao održivog i sigurnog odredišta naročito za goste s europskog kontinenta. Gledano prema tržištima, u 2021. godini najviše su dolazaka, naime, ostvarili Nijemci (2,9 milijuna, rast od 84 posto u odnosu na 2020.), domaći turisti (2,3 milijuna, rast od 41 posto u odnosu na 2020.), Slovenci (1,2 milijuna, rast od 18 posto u odnosu na 2020.), Austrijanci (1,1 milijun, rast od 180 posto u odnosu na 2020.), Poljaci (1 milijun, rast od 50 posto u odnosu na 2020.) i Česi (775.000, rast od 50 posto u odnosu na 2020.). Također, u odnosu na 2020. godinu došlo je i 78 posto više Talijana, 100 posto više Mađara, 168 posto više Francuza te čak 324 posto više Nizozemaca. Dodajmo kako su, u usporedbi s 2019., Poljaci ostvarili 8 posto više noćenja, Nijemci su izjednačili noćenja iz rekordne godine, Česi su ostvarili 97 posto noćenja, a Slovenci i Austrijanci ostvarili oko 82 posto noćenja.
Dodajmo kako je prema vrsti smještaja najviše noćenja bilo u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna), kampovima (17,4 milijuna) i hotelima (15,7 milijuna). U nautici, odnosno charter segmentu nautike, ostvareno je 3,1 milijuna noćenja. U odnosu na 2020. godinu, najveći rast prometa zabilježen je u hotelima (+124 posto), kampovima (+92 posto), nautici (+87 posto) te objektima u domaćinstvu (+45 posto).
Kako bi dodatno istaknuli novi strateški smjer hrvatskog turizma, Ministarstvo je pokrenulo i sveobuhvatni web portal za održivi turizam na hrvatskom i engleskom jeziku, na kojem će biti dostupne informacije o važnijim dokumentima, izvorima financiranja, projektima, održivim praksama i eko-certificiranju, kao i o edukacijama, seminarima, konferencijama i događanjima te akcijama u području održivog turizma. Na platformi će imati i javno dostupan prikaz Indikatora održivog turizma. U okviru projekta kreirana je i oznaka održivosti hrvatskog turizma, ‘Hrvatska prirodno tvoja’, odnosno ‘Croatia naturally yours’, koja će biti posebno prepoznatljiva turistima.
Ministarstvo turizma i sporta provelo je i proces e-savjetovanja uoči Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojima će se u razvijenim turističkim područjima podržati projekti usmjereni na prilagodbu, odnosno zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture s ciljem povećanja kvalitete, smanjenja utjecaja na okoliš i održivog upravljanja destinacijom. Istovremeno, poticat će se stvaranje novih kvalitetnih ponuda i razvoj postojeće turističke infrastrukture u slabije razvijenim destinacijama. Za ovaj javni poziv osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od 930 milijuna kuna, kod čega je za infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma predviđena polovica iznosa, dok se druga polovica odnosi na posjetiteljsku infrastrukturu i infrastrukturu aktivnog turizma.
Ubrzo će uslijediti i javno savjetovanje za drugi javni poziv predviđen NPOO-om za privatne poduzetnike u turizmu vrijednosti 1,2 milijarde kuna…
Prije početka glavnog dijela turističke godine ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je održala sastanak s predstavnicima turističkog sektora među kojima su bili članovi Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice i Savjeta za oporavak i razvoj turizma, predstavnici hotelskih grupacija i strukovnih udruženja, naglašavajući kako dosadašnji rezultati svjedoče da smo se i ove godine kvalitetno pripremili i poduzeli sve potrebne aktivnosti kako bi učvrstili i nadogradili poziciju Hrvatske kao poželjne turističke destinacije visoke kvalitete i raznolike ponude, a još je bitnije da naša emitivna tržišta sve više Hrvatsku prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju, što nam je važna komponenta u razvoju održivosti hrvatskog turizma. Kada govorimo o vrijednosti fiskaliziranih računa za prva četiri mjeseca, možemo itekako biti zadovoljni jer je u prosjeku svaki mjesec imao povećanje od 10 posto u odnosu na iste mjesece rekordne predpandemijske 2019., poručila je ministrica i dodala da vjeruje kako će se ovako dobri rezultati nastaviti i u ljetnoj sezoni kada ostvarujemo 70 posto ukupnog turističkog prometa i 63 posto ukupnih prihoda. U Hrvatskoj je do sada izbrojano više od 1,9 milijuna dolazaka i 6,3 milijuna noćenja, odnosno 172 posto više dolazaka i 154 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2021.
Ti rezultati ostvareni su čak mjesec dana ranije nego li protekle godine, dok je u usporedbi s istim razdobljem 2019. bilo 71 posto dolazaka i 83 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju. Prema podacima Porezne uprave u prvih pet mjeseci 2022. u turističkim djelatnostima ukupno je fiskalizirano računa u vrijednosti 8 milijardi i 169 milijuna kuna, ili 155 posto više nego li istom razdoblju protekle godine, a u usporedbi s prvih pet mjeseci 2019. fiskalizirano je 17 posto više vrijednosti računa.
-Dosadašnji rezultati u predsezoni odličan su pokazatelj interesa za Hrvatskom što nam je iznimno važno za daljnje poticanje cjelogodišnjeg poslovanja. Od početka godine do danas ostvarili smo 10 milijuna noćenja što je i to gotovo mjesec dana ranije nego li protekle godine, a pri tome je u prvih pet mjeseci fiskalizirano računa u vrijednosti većoj za milijardu i 179 milijuna kuna nego li u istom razdoblju rekordne 2019., istaknula je ministrica turizma i sporta. Bilježimo 340 tisuća turista i na razini smo 2019., u prvih nekoliko dana lipnja.
Upravo traje i poziv za program ‘Konkurentnost turističkog gospodarstva’, za koji je osigurano 13 milijuna kuna. U središte pozornosti stavlja povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata za smještaj, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj turizma na turistički slabije razvijenim područjima i dodatnih sadržaja s ciljem razvijanja cjelogodišnjeg turizma te zelenu i digitalnu tranziciju poduzetnika u sektoru turizma.
Kako su u tome svemu prošli i prolaze, ali i kako su se pripremili za aktualnu sezonu, našli turistički centri, ili oni koji barem to pretendiraju postati, provjerili smo pregledavajući i pomno analizirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o turističkim brojkama za 2021. koji su u odnosu na 2020., makar je obje godine i na lokalnoj turističkoj razini opteretila globalna pandemija, ipak pokazali pozitivan trend dolazaka i noćenja…
Grad Pleternica zauzeo je, tako, prvo mjesto u kategoriji postotnog povećanja broja dolazaka. Lani je ugostio 568 turista, što je čak 420 njih ili 283.78 posto više u odnosu na godinu prije, kada je to gradsko središte posjetilo 148 turista. I drugu poziciju u porastu broja dolazaka zauzima kopneni grad, u Zagrebačkoj županiji, Sveta Nedelja (plus 10.980, ili 229.85 posto, 4.777-15.757), a treću Lipik u Požeško-slavonskoj županiji, sa 184.38 postotnim povećanjem dolazaka (384-1.092), odnosno u 2021. plus 708 prijava dolaska u odnosu na 2020. Na 4. poziciji smjestio se Sveti Ivan Zelina uz 169.02 posto više dolazaka nego li preklani (594-1.598), a među 10 koji su upisali najveći porast u dolascima turista bili su i: Stari Grad, Split, Dubrovnik, Labin, Slunj i Hvar. Usput, da je protekla godina, unatoč i usprkos okolnostima, ugodno iznenadila i premašila najoptimističnija očekivanja potvrđuje i stopostotni i veći porast dolazak kod čak 23 grada, 64 su imali povećanje dolazaka između 50 i 100 posto, u „pozitivi“ su bila 104 gradska središta, a „negativan“ rezultat prijavilo je tek njih osam.
Kada se radi o apsolutnom brojčanom povećanju dolazaka, tu je lidersku poziciju imao Dubrovnik s 298.419 više dolazaka turista u 2021. (518.102) prema 2020. (219.683), ispred Zagreba (634.795-342.472, plus 292.323) i Splita (478.040-201.860, +276.180), a slijedili su plusom u poretku Top 10: Rovinj (252.755), Poreč (226.295), Zadar (182.589), Umag (174.796), Pula (135.598), Šibenik (116.795) i Opatija (115.880 dolazaka).
Trend je sličan i kada su u pitanju noćenja. I tu je u postotnom izračunu „naslov“ ponio grad u Požeško-slavonskoj županiji, Lipik, potvrđujući svoju turističku atraktivnost i orijentaciju, s 305.71 posto više noćenja lani u odnosu na preklani (1.928-7.822), ispred Slunja, u Karlovačkoj županiji, s plus 217.46 posto noćenja (16.530-52.476), Svete Nedelje, u Zagrebačkoj županiji, sa 149.87 posto povećanja (10.157-25.379), Popovače, u Sisačko-moslavačkoj županiji, sa 141.18 posto više noćenja (612-1.476) i Dubrovnika sa 140.46 posto porasta (775.954-1.865.885) u broju noćenja turista. Na listi 10 najboljih u tom segmentu su se u 2021. našli i: Pleternica, Labin, Stari Grad, Buje i Split, svi preko 100 posto povećanja. Dvostruko i više noćenja u odnosu na 2020. imalo je 13 gradova, porast od 50-100 posto – 61 grad, „pozitivu“ su u brojci turističkih noćenja iskazala 104 gradska središta, a „negativu“ samo -sedam.
Rovinj bilježi najveće povećanje noćenja u apsolutnim brojkama, plus 1.631.576 (1.747.362-3.378.938), ostavljajući iza sebe, također izvrsne, Poreč (1.208.852-2.441.529, +1.232.677), Dubrovnik (plus 1.089.931), Umag (+993.528), Split (plus 903.637), Mali Lošinj (+700.145), Zadar (plus 695.659), Pulu (+ 668.804), Zagreb (plus 595.171), Novalju (+575.157)…
I kada se gledaju ukupne apsolutne brojke, turistički “number one”, apsolutni hit u 2021. baš kao u 2020. bio je Rovinj, čija je privlačnost lani privukla 541.295 turista. A isto tako, kao i godinu ranije, iako iz poznatih razloga cestovno dodatno izdvojen u epidemijskim uvjetima, na drugom mjestu prema broju dolazaka, jedini uz prvaka „prebacivši“ pola milijuna, našao se Dubrovnik s 518.102 turista. Mjesto u blizini trona su zauzeli i Split (478.040), Poreč (415.510), Zadar (360.508), Umag (334.283), Pula (281.253), Opatija (258.721), a Top 10 zaključuju Crikvenica (256.788) i Mali Lošinj sa 230.402 turističkih dolazaka. Iznad 100 tisuća dolazaka turista imalo je 25 gradova, između 10 i 100 tisuća -32 gradska središta, 1.000-10.000 dolazaka – 43 grada.
Najviše noćenja ostvarili su i lani gradovi u Istarskoj županiji: Rovinj – Rovigno s 3.4 milijuna noćenja, Poreč – Parenzo, s 2.4 milijuna i Umag – 1.9 milijun noćenja. Na četvrtom mjestu se našao Dubrovnik s 1.9 milijuna noćenja, peti je Split – 1.7 milijuna, a iza su u Top 10 poredani: Mali Lošinj, Zadar, Novalja, Pula i Crikvenica. Milijun i više noćenja ostvarilo je 15 gradova, 500.000-1.000.000 njih ravno 10, a 12 gradova uknjižilo je 100.000-500.000 noćenja.
Novalja se i protekle godine pokazala najuspješnijim domaćinom prema broju dolazaka i noćenja na 1.000 stanovnika. Lani je na tu brojku domicilnih građana ta otočna destinacija uknjižila 60.714 dolazaka, odnosno 398.367 noćenja. U oba kriterija „za petama“ mu je drugoplasirani nedaleki Nin (44.158 dolazaka i 334.438 noćenja na tisuću stanovnika). U 10 najboljih po dolascima na 1.000 stanovnika poziciju su redom zauzeli i Rovinj, Novigrad, Cres, Pag, Mali Lošinj, Hvar, Krk i Umag, dok su u Top 10 prema noćenjima u sličnom redoslijedu na 1.000 stanovnika i: Cres, Rovinj, Novigrad, Pag, Mali Lošinj, Krk, Rab i Umag…
Rovinj: I ove godine nadmašili sva predviđanja
Najuspješnija hrvatska turistička destinacija, prepoznat kao jadranski biser turizma, Rovinj-Rovigno, uvjerljivo je i prema statističkim podacima DZS-a ponio naslov najboljeg turističkog grada u 2021. Imali su najviše dolazaka – 541.295, najviše noćenja – 3.378.938. Nadalje, 3. su po izračunu „per capita“ u dolascima turista (41.514), 4. su prema broju noćenja na 1.000 stanovnika – 259.141, u Top 20 su po porastu noćenja u odnosu na 2020. (18.- 93.37 posto povećanja)…
Rovinj je i ove predsezone nadmašio sva predviđanja približivši se brojkama iz rekordne 2019. Od 1.01. do 19.04.2022. na području grada Rovinja ostvareno je 215.461 noćenja što je 6 posto više u odnosu na isti period u – rekordnoj 2019. godini. Ova su noćenja ostvarena s ukupno 68.675 dolazaka, što je 1 posto više u odnosu na 2019. U odnosu na isti period u 2021. godini, ove je godine ostvareno 123 posto noćenja i 153 posto više dolazaka. Najviše noćenja ostvareno je u hotelima (71 posto), u privatnom smještaju (19 posto) i kampovima (7 posto). Za vrijeme uskrsnih blagdana, u periodu od 15. do 18. travnja, ostvareno je 33.214 noćenja, a dnevno je boravilo preko 10.000 gostiju, što je 3 posto više u odnosu na Uskrs u 2019. godini i 200 posto više u odnosu na lanjski Uskrs, upoznali su iz Grada.
A osim brojnih građana, ugostitelja i turističkih djelatnika oduševljenje proteklom sezonom nije krio ni gradonačelnik Marko Paliaga koji je u više navrata istaknuo zaslugu svih uključenih, od javnih službi do privatnog sektora i samih stanovnika, kao i međusobnu sinergiju kod ostvarenja zavidnog rezultata. Prema njegovim riječima Rovinj-Rovigno i Istra općenito istaknuli su se na karti najpoželjnijih odredišta, između ostalog, i zbog sigurnosti destinacije, budući su se strogo pridržavali propisanih mjera. Poznati američki portal Travel&Leisure, specijaliziran za teme vezane uz turizam, nedavno je Rovinj-Rovigno svrstao među najboljim malim gradovima u Europi, a popularnosti destinacije su svakako doprinijele i brojne preporuke stranih magazina i portala. Unatoč Covid restrikcijama kulturna i zabavna ponuda je bila itekako atraktivna te iako je organiziran daleko manji broj događaja nego prethodnih godina manjak u kvantiteti kompenziran je kvalitetom sadržaja. Atmosferi i ugođaju u gradu pridonio je i glazbeni program organiziran na tri najposjećenije lokacije u centru grada. Osim raznih izložbi održana je i Grisia Youth, manifestacija posvećena mladim suvremenim i multimedijskim umjetnicima, a vrstan su program predstavili i festivali Rovinj Art/More, BaRoMus i Ljetni Festival Rovinj-Rovigno. Putem besplatnog programa Turističke zajednice „Feel the breeze of Rovinj“ koji se održava dva puta tjedno gosti su imali priliku uz stručno vođenje i biciklističke ture upoznati grad i okolicu Rovinja.
Nova sezona se pripremala i priprema uz niz projekata. Uz više komunalnih i eko-akcija, ali i sportsko-rekreativnih manifestacija, jedan je od najvećih projekata svakako izgradnja novog bazenskog kompleksa. Radi se o investiciji od oko 60 milijuna kuna kojoj je cilj osiguravanje adekvatnog prostora za trening sportašima i to izgradnjom bazena veličine 33,33 x 25 metara. U suradnji s gradskim poduzećem “Valbruna sport” započela je i izgradnja kompleksa nove civilne streljane “Turnina”, a planira se također realizacija projekta atletskog poligona u predjelu Sveti Vid s vanjskim sportskim višenamjenskim igralištem u čijem su sustavu planirana igrališta za nogomet dimenzija 65×103 m, atletske staze dužine 400 metara s četiri trake, atletske staze dužine 110 metara s osam traka te rezervacije prostora za bacališta i skakališta. Kako bi sa što više sadržaja dodatno oplemenili svoja naselja, u sklopu uređenja parka na Lamanovi, u planu je izgradnja jednog multifunkcionalnog igrališta, zone sa stolovima za stolni tenis te zone s vanjskim fitness spravama…
U Rovinju se velika pažnja pridaje i kulturi te očuvanju povijesnih građevina. Tako su u zadnje četiri godine uložili više od dva milijuna kuna u projekt obnove kazališta „Antonio Gandusio“, u tijeku je i kompletna obnova i adaptacija Muzeja Grada Rovinja kako bi se očuvala i valorizirala stara Palača Califfi. Tijekom 2020. dovršeno je proširenje Multimedijalnog centra i uređena fasada Gradskog sata na glavnom trgu, dovršene su i prve dvije faze parternog uređenja trga i okolnog prostora Crkve sv. Eufemije te se uskoro planira započeti i treća faza. Ukupna je vrijednost investicije 7,5 milijuna kuna. Ove će godine započeti i radovi jednog od najzahtjevnijih projekata, odnosno, uređenje partera Trga maršala Tita i okolnih trgova prema projektu istaknutog hrvatskog arhitekta Nenada Fabijanića.
Rovinj je prepoznat i po svojim prirodnim bogatstvima. Kako bi se do sada zanemarena prirodna baština stavila u funkciju s ciljem da generira nove sadržaje i doživljaje, u tijeku su radovi na izgradnji geološkog parka Cava di Monfiorenzo ii Kamenolom Fantazija. Lokacija je zaštićena kao geološki spomenik prirode još 1986. te predstavlja jedinstven primjer sedimentologije vapnenca, a jedan je od najvažnijih i najinteresantnijih kamenoloma svijeta. U suradnji s Općinom Kanfanar i Turističkom zajednicom Grada rovinja, ulaganjem sredstava u iznosu od milijun kuna, očišćena je i obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar koja je tako pretvorena u atraktivnu biciklističku stazu koja spaja područje Rovinja s područjem Kanfanara.
Dugogodišnjim trudom i upornošću postignuto je da grad bude 98 posto pokriven sustavom odvodnje, projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Rovinj predstavlja do sada najveću investiciju usmjerenu na učinkovito upravljanje sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Ukupna vrijednost projekta provedenog od strane gradskog poduzeća Odvodnja Rovinj d.o.o. je 223,8 milijuna kuna. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u iznosu od 160,5 milijuna kuna te je proglašen Strateškim projektom RH.
Tu su i radovi na obnovi i revitalizaciji dijela parka bolnice „Martin Horvat“ – Punta Muccia, atraktivnog poluotoka rovinjskog priobalja koje provodi Javna ustanova Natura Histrica. Riječ je o park – šumi u sklopu kompleksa Specijalne bolnice „Martin Horvat“ koji ima status preventivno zaštićenog kulturnog dobra, a projektom je planirano uređenje postojećih staza i šetnica, te rekonstrukcija izvornih staza i šetnica, niveliranje tla u dijelovima koji to zahtijevaju, te minimalno proširivanje radi usklađivanja sa suvremenim standardima i prilagodbe potrebama ciljanih korisnika. Također, izvršiti će se i obnova ograde na stazi oko poluotoka, te postavljanje urbane opreme duž staze, a projekt predviđa i izradu edukativno – informativnih tabli s ciljem pružanja informacija o predmetnom području. Prostor će imati zdravstvenu, rekreacijsku i turističku funkciju, te će novo uređeni dio osim pacijentima i posjetiteljima bolnice koji će se lakše moći kretati stazom, biti javno dostupan svim stanovnicima i gostima. Idealna je to lokacija za boravak u prirodi, sportsku rekreaciju i provođenje obrazovnih aktivnosti domaćih i posjetitelja.
Gradonačelnik Marko Paliaga te načelnici Općina Bale-Valle Edi Pastrovicchio, Kanfanar Sandro Jurman i Žminj Željko Plavčić, potpisali su prije neki dan i Ugovor o financiranju dodatnog zapošljavanja radnika Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije raspoređenih u ispostavi Rovinj-Rovigno, čime će se omogućiti rad dodatnog tima T2 kroz 24 sata u ljetnim mjesecima. Turistička zajednica Grada pokrenula je i proces izrade Strateškog plana razvoja turizma Rovinja-Rovigno za period 2022.-2030. U tu svrhu provodi i istraživanja stavova i mišljenja lokalnog stanovništva vezano za daljnji razvoj turizma u destinaciji, kao i utjecaj na svakodnevicu i kvalitetu života.
Rovinj je na svjetskoj karti prepoznat kao jedna od najljepših turističkih destinacija na Jadranu, no kako se ne bi sveo isključivo na ponudu i sadržaje namijenjene gostima, aktualna gradska administracija odlučila se fokusirati na podizanje kvalitete života svojih stanovnika. Kako je to pokazala naša analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2020. godinu, a za stavku “usluge unapređenja stanovanja i zajednice”, što prevodimo kao kvaliteta života, Grad Rovinj uvrstio se među deset najbolje rangiranih gradova prema izdvajanju „per capita“. Visok plasman nimalo ne čudi budući da je Rovinj i na našem prošlogodišnjem izboru za najbolji grad izašao kao pobjednik među srednjim gradovima baš u kategoriji -kvaliteta života.
Dubrovnik: Krupnim koracima se vraćaju na turističku kartu svijeta, podupiru filmski turizam, okreću se i digitalnim nomadima
Predpandemijska hrvatska perjanica turizma, krupnim se koracima vraća na turističku mapu svijeta. U 2021. Dubrovnik se našao na samom vrhu, s najvećim povećanjem broja dolazaka turista u odnosu na 2020., s 298.419 više dolazaka (219.-683-518.102). Mjesto u Top 10 su zauzeli i brojem dolazaka (2.- 518.102) i brojem noćenja (4.– 1.865.885, u 2020. su bili 10.), u Top 10 su i prema postotnom porastu noćenja (5.– 140.46 posto) i dolazaka (7.- 135.84 posto) turista u gradu podno Srđa…
Od početka korona-krize upravljaju destinacijom i svim procesima, i to je razlog zbog kojeg je i sezona 2021. bila uspješna. To se nije slučajno dogodilo, iza njih je već bila jedna uspješna pandemijska sezona, a 2021. godina je donijela reaktivaciju gospodarskih aktivnosti, uspostavljen je veliki broj novih i „starih“ direktnih letova, zabilježen je djelomičan povratak cruise turizma i općenito sezonu je obilježio povratak turizma.
Na tome se itekako radilo, od uspostave zrakoplovnih linija do promidžbe na važnim tržištima. Cijelo vrijeme, prilagođavajući ga okolnostima poput pandemijskog izazova, provodili su mjere strateškog projekta ”Poštujmo Grad! – Respect the City”. Također, u svjetlu novih okolnosti, radili su i na diversificiranim oblicima turizma, poput ponude za digitalne nomade i – filmskog turizma. Posebno je za vrijeme pandemije fokus bio na radu od kuće, pa su upravo u digitalnim nomadima, odnosno osobama koje imaju takve poslove da mogu raditi na daljinu, a pri tom vole putovati i boraviti duže vrijeme u nekoj destinaciji, vidjeli potencijal za Dubrovnik. S tom su pričom krenuli prije dvije godine, kao prvi u Hrvatskoj, kada su organizirali konferenciju za digitalne nomade, potom je uslijedilo još nekoliko događanja i pokrenutih inicijativa da bi prije par dana bili uvršteni na listu TOP 10 Savills Real Estate Executive Nomad List.
Još jedan vid turizma pokazao se kao dobar i u vremenu pandemije – screen turizam. U jeku korona krize, u rujnu i listopadu 2020., u Dubrovniku su snimale tri filmske produkcijske kuće, samo u 2021. godini tu je boravilo preko 25 snimateljskih ekipa, većina njih inozemnih, a među njima i ekipa TV emisije „Quest’s World of Wonder“ CNN Travela. U njoj je svjetski poznati novinar Richard Quest, Dubrovnik prikazao kao turističku, a dijelom i filmsku destinaciju, kroz priču s ljudima.
Grad Dubrovnik s partnerima napravio je sve predradnje kako bi se sezona 2022. ostvarila u punom obimu, napominju iz Grada. Iznimno su dobro zračno povezani, marketinške aktivnosti na ključnim tržištima su pravovremeno odrađene, epidemiološka situacije je dobra, a zanimanje za Dubrovnikom je snažno i postojano. Odlično je krenulo i smatraju da se može očekivati jedna uistinu dobra sezona koja će donijeti nastavak gospodarskog oporavka započetog prošle godine i omogućiti predah gospodarstvu, ali i gradskom proračunu koji je u protekle dvije godine pretrpio značajne gubitke, dodaju iz Grada Dubrovnika.
Trenutačne brojke su odlične, sada smo na 60 posto i više noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a najave za nastavak sezone su u svim segmentima i više nego dobre, ističu. Avioni dolaze, povezani su s desecima svjetskih odredišta, očekuju 345 dolazaka cuisera. Imat će kvalitetnu sezonu, a Grad i TZ su napravili sve potrebno kako bi sezona bila uspješna.
Ulaganje u turizam, kada je riječ o sredstvima gradske Turističke zajednice, u 2021. iznosila su 12 milijuna kuna, dok je plan za 2022. godinu 19 milijuna kuna. Navedena sredstva TZ grada Dubrovnika usmjerava u brojne aktivnosti za unapređenje turizma, od uređenja mjesta i rada mjesnih TIC-eva, potporu manifestacija do promidžbe, a ove se godine planiraju i brojna događanja, uz najstariji festival Dubrovačke ljetne igre, tu su i brojni drugi festivali i događanja na otocima i u manjim mjestima. Što se promidžbe tiče ona uključuje također brojne aktivnosti poput ugošćavanja stranih novinara, tv kuća i produkcija, nastupe na najznačajnijim turističkim sajmovima, ali i promociju na za Dubrovnik najvažnijim emitivnim tržištima, poput američkoga.
U aktivnostima je naglasak svakako na predsezonskim i posezonskim mjesecima. Radi se na obogaćivanu sadržaja i ponude za proljeće, jesen i zimu te se kreiraju nova i unapređuju postojeća događanja, čime obogaćuju ponudu u vrijeme izvan središnje sezone i time podižu kvalitetu destinacije i Grada.
Turizam je od iznimnog značaja za Dubrovnik. Kolika je njegova važnost najbolje se moglo vidjeti u protekle dvije pandemijske godine, u kojima je samo Grad Dubrovnik zabilježio gubitak od 450 milijuna kuna zbog izostanka turističke aktivnosti. Pred svima je vrijeme oporavka, a Dubrovčani nastavljaju putem održivosti i odgovornog upravljanja destinacijom, što su zacrtali kao svoj cilj i što je sastavna odrednica spomenutog strateškog projekta Respect the City…
Počeli su projekt razvijati 2017. godine kada je Dubrovnik bio suočen s velikim izazovom prekomjernog turizma, a prvi koraci bile su različite mjere ublažavanja prometnih gužvi i implementacije rješenja pametnog grada. Uz poduzete kratkoročne mjere, akcijski plan projekta Respect the City uključuje i srednjoročne mjere poput planova održive urbane mobilnosti i studije urbanog razvoja, dubrovačkih električnih brodova, kao i dugoročne planovi kao što su policentrični urbani razvoj, nove ceste i ulaganja u infrastrukturu. Sve to trebalo bi doprinijeti održivom turizmu Dubrovnika koji u svom središtu ima građane jer, kako kažu, žele postići takav turizam koji će biti ugodan i za stanovnike i za posjetitelje, ali i prihvatljiv za okoliš i kulturno nasljeđe kraja. Jasno je da nije moguće ostvariti značajne gospodarske prihode od turizma i u isto vrijeme imati prazne gradske ulice, ali se može i radi na tome da protok ljudi i vozila bude takav da što manje ometa normalni život grada. U tom smjeru razvili su i primjenjuju brojna Smart City rješenja poput smart parkinga, car sharinga, aplikacije Dubrovnik Visitors, koja uz pomoć umjetne inteligencije predviđa gužvu u povijesnoj jezgri, web kamera na gradskim prometnicama, internetske trgovine za kupnju online vaučera za zaustavljanje u zoni posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre i mnoge druge, dok se istovremeno radi na razvoju novih rješenja poput projekta Park & Ride sustava na Pobrežju sa 624 parkirna mjesta za osobna i taksi vozila te autobuse, koji bi promet dnevnih izletnika izmjestio izvan centra grada, kao i neka nova prometna rješenja za rasterećenje najfrekventnijih prometnica i zaštitu povijesne jezgre, koja je već 43 godine pod zaštitom UNESCO-a.
Također, suradnja s CLIA-om, najvećim svjetskom trgovačkim udruženjem cruise kompanija, navodi se kao primjer dobre prakse na svjetskoj razini. Budući da je značajan dio problema s prekomjernim turizmom u Dubrovniku vezan uz brodove na kružnim putovanjima i dnevne posjetitelje, Grad se obratio CLIA-i kako bi zajedno radili na rješavanju problema. Bili su i prva jedinica lokalne samouprave koja je napravila takvo što, ali su imali jako dobar odaziv od CLIA-e i u dosta kratkom vremenu razradili smjernice za suradnju. Shvatili su da je to zajednički interes jer ni gosti s cruisera nisu bili zadovoljni prepunim ulicama što im je umanjilo doživljaj Dubrovnika. Grad je uspio kratkoročno napraviti prilagodbe različitim mjerama ublažavanja gužvi u prometu i u samoj povijesnoj jezgri te krenuti s radom na dugoročnom rješenju koje u osnovi znači pomno planiranje dolazaka/odlazaka cruisera dnevno, tjedno i kroz čitavu godinu. U tom je smislu jako važna suradnja s Lučkom upravom Dubrovnik, koja je cijelo vrijeme partner u provedbi mjera. Rezultati su izvrsni.
-Budućnost vidimo i u diversificiranim oblicima turizma, posebice, to naglašavamo, digitalnim nomadima, za koje smo prije neki tjedan predstavili i novu internetsku stranicu www.dubroviklongstay.com, namijenjenu i svima onima koji planiraju duži boravak u Dubrovniku. Svrha ove stanice je imati sve informacije na jednom mjestu, poput onih gdje pronaći smještaj, kako dobiti vizu i radnu dozvolu te ostalu važnu papirologiju i ostalu proceduru. Također, u TIC Pile TZ grada Dubrovnika planira se Digital Nomad Check point na kojemu bi digitalni nomadi putem registracije ostvarili mogućnost kupnje posebne Digital Nomad Card koja uključuje niz pogodnosti za boravak, te sve informacije koje im mogu olakšati snalaženje i organizaciju duljeg boravka u Dubrovniku. Od prošle godine TZ također aktivno radi i na animiranju dionika turističkog sektora na uključenje u projekte povezane s digitalnim nomadima – od privatnog smještaja do ugostiteljskih objekata i trgovina, te prijevoza, čime se kreira registar ponude namijenjen upravo ovoj specifičnoj skupini posjetitelja, koje vidimo i kao naše važne goste ubuduće- tvrde nam iz Grada.
Umag: Punim pogotkom pokazala se PR kampanja na glavnim emitivnim tržištima, kao domaćini sportskih turnira postaju cjelogodišnja destinacija…
Grad Umag nastavlja s konstantom u Top 10 naših turističkih analiza. U 2021. bili su 3. brojem noćenja – 1.887.636, 6. po dolascima (334.283) turista. I prema „per capita“ izračunu su među najboljima, 10. po dolascima na 1.000 stanovnika – 26.183, 10. i po noćenjima na broj stanovnika – 147.853, u Top 20 su prema postotnom povećanju noćenja -11. – 11.12 posto, kao i porastom dolazaka (13.- 109.60 posto) turista.
Ključnim potezima prošle godine su se pokazale PR kampanje na glavnim emitivnim tržištima kojima su komunicirali dobru epidemiološku situaciju u destinaciji kao i ogroman trud turističkih djelatnika u pridržavanju svih potrebnih epidemioloških mjera koje su bile na snazi te su stavili naglasak na kampove i kuće za odmor u kojima gosti lakše mogu održavati socijalnu distancu. To se pokazalo kao pun pogodak, a tome svjedoče i tablično prikazani prošlogodišnji ostvareni rezultati koji se u pozitivnom trendu nastavljaju i sada.
Na području destinacije Umag od početka godine do 18.05. ostvareno je 70.000 dolazaka i 230.000 noćenja. Te brojke su za čak četiri puta veće u usporedbi s istim periodom lani, a na nivou posljednje „normalne“ turističke godine 2019. Dosad ostvareni rezultati su i čak nešto veći od očekivanja, a buking za glavnu sezonu i posezonu daje optimizam da će u ovoj godini premašiti spomenutu rekordnu. Pri tome, i dalje je ključna komunikacija i oglašavanje na glavnim tržištima iz okruženja. Od značajnijih projekata koji predstavljaju motiv dolazaka gostiju u destinaciji gradonačelnik Vili Bassanese i gradska uprava izdvajaju organizaciju serije međunarodnih nogometnih turnira Umag Trophy te nakon dvije godine pauze povratak velikog glazbenog festivala Sea star.
Ljetni program je odavno posložen i odnosi se na projekte koji za cilj imaju animaciju i zabavu gostiju koji borave u destinaciji, kao i lokalnog stanovništva. Sigurno najznačajniji projekt koji predstoji je ATP Croatia Open Umag, teniski turnir koji se na velika vrata vraća nakon pandemije, s igračkim rosterom kakav dugo nije viđen na turnirima serije 250. Na rasporedu je 21.-31.srpnja.
-Turizam je ključna gospodarska grana našega grada i sukladno tome mu se posvećuje i potrebna pažnja. Umag je započeo svoju transformaciju iz destinacije „sunca i mora“ u cjelogodišnju destinaciju i recentni rezultati nam daju potvrdu da idemo u dobrom smjeru. Iz godine u godinu, sve se više noćenja ostvaruje u periodu predsezone i posezone zahvaljujući osmišljenim manifestacijama koje predstavljaju motiv dolaska gostiju u destinaciju. Daljnji koraci idu u smjeru podizanja kvalitete gostiju, a ne isključivo konstantnog podizanja broja noćenja. Investicije koje su u tijeku, kao i one koje su u najavi, zasigurno će doprinijeti ubrzanom podizanju kvalitete turističke ponude same destinacije – zaključuju i najavljuju iz Grada Umaga.
Sveta Nedelja: Povećali izdvajanja za turizam, ukinuli porez na potrošnju i komunalne naknade za hotele, kampove i apartmanska naselja
U Svetoj Nedelji uspješno brode prema željenom brendiranju grada i kao poželjne turističke destinacije, ne samo kada je u pitanju Zagrebačka županija. Potvrđuju to i brojčani pokazatelji, pa su u 2021. zauzeli visoku 2. poziciju u Top 10 prema porastu dolazaka turista u usporedbi s 2020. (229.85 posto), ali i 3. mjesto povećanjem broja noćenja (149.87 posto) turista…
Kada govorimo o pozitivnim rezultatima, istaknimo u posljednjih nekoliko godina i zauzeto visoko drugo mjesto u županiji po broju noćenja i dolazaka gostiju u 2021. godini, a tu svakako treba navesti najznačajnije smještajne kapacitete: Kampa Zagreb koji je otvoren 2014. i Hotel Santiny koji djeluje od 2017. Otvorenjem ta dva objekta dobili su povećanje smještajnih kapaciteta čime su ostvareni i preduvjeti za rast broja noćenja i dolazaka.
Također, otvorenje Centra za posjetitelje prije pet godina, unutar kojega se nalazi Turističko-informativni centar i Turistički ured TZG Svete Nedelje, naveli su u Svetoj Nedelji kao značajnu promjenu koja je pridonijela unapređenju turističke infrastrukture Grada. Sam centar je zamišljen kao multifunkcionalni prostor gdje se održavaju razna društvena i kulturna događanja.
Grad Sveta Nedelja, pod vodstvom gradonačelnika Darija Zurovca, isto tako je povećao izdvajanja sredstava za unapređenje postojećih i kreiranje novih manifestacija koje realizira u suradnji s lokalnim kulturnim, sportskim udrugama i Turističkom zajednicom, a koje privlače sve veći broj posjetitelja osobito iz Zagreba, okolnih županija, ali i stranih gostiju kao što su: Svetonedeljska fišijada, automobilistička utrka Rally Show Santa Domenica, Zimski cajti u Svetoj Nedelji, festival Domenikana – ljeto u Svetoj Nedelji, Međunarodna smotra folklora…
U okviru svojih ovlasti Grad od 2019. godine je ukinuo porez na potrošnju i komunalne naknade za hotele, kampove i apartmanska naselja. Vjeruju da su sve ove aktivnosti i potezi utjecali na dosadašnji pozitivan trend rasta turističkog prometa, te da će i dalje privlačiti nove investicije i podići turističku ponudu Grada Sveta Nedelja na još jednu višu razinu. A prošlogodišnji trend porasta broja noćenja na području Svete Nedelje nastavlja se i u ovoj godini. Prema najnovijim podacima Turističke zajednice grada za prva četiri mjeseca broj dolazaka porastao je za 118 posto, a za 157 posto broj noćenja.
Kako je Sveta Nedelja primarno auto destinacija, najveći dio gostiju čine strani turisti te su ključna emitivna tržišta i dalje njemačko, nizozemsko, austrijsko i slovensko. Do kraja 2022. očekuju nastavak pozitivnih trendova putovanja. Predviđaju ostvariti 90 posto ukupnog turističkog prometa iz rekordne 2019. godine s čime bi bili izuzetno zadovoljni. Uz strane goste ne smijemo zanemariti niti domaće goste, osobito izletnike koji ne ulaze u ovu statistiku. Naime, Sveta Nedelja kao zagrebački prsten sve je atraktivnija izletnička destinacija jednodnevnim posjetiteljima, cikloturistima, osobito izletnicima iz Zagreba i okolnih županija.
Grad Sveta Nedelja unatrag nekoliko godine kroz EU fondove i vlastita sredstva znatno ulaže u cikloturističku infrastrukturu i sadržaje za cikloturiste, pa su prvi Grad u Hrvatskoj koji je napravio asfaltni Pumptrack poligon njegove veličine, a kontinuirano ulažu u izgradnju staza namijenjenih biciklistima. Nedavno je izvedena biciklistička staza Strmec – Orešje – Bestovje u duljini 3.360 metara. Nova staza doprinijet će poboljšanju i razvoju biciklističke infrastrukture unutar naselja Svete Nedelje, a samim time i unutar Urbane aglomeracije Zagreb, iznos odobrenih sredstava iz EU fondova je 6.170.925,55 kuna, a ukupna vrijednost projekta je 7.259.912,44 kuna. Do ljeta planiran je i završetak biciklističke staze od administrativne granice sa Samoborom do Svete Nedelje, odnosno sama biciklistička staza je završena te se u završnoj fazi asfaltira dio Ulice Lug kojom će se staza spojiti sa Ulicom dr. Franje Tuđmana.
U 2021. godini za manifestacije izdvojeno je oko 831.921 kuna, dok je u 2022. godini izdvojeno oko 1.110.000 kuna. Prijavili su i obnovu dvorca Erdödy u Kerestincu u vrijednosti od 11 milijuna kuna, uređenje šetnice na Svetonedeljskom Bregu i uz jezera u vrijednosti od 2.143.250 kuna, kao i tehničku dokumentaciju za izgradnju stadiona te ,,Sportsko ljeto u Svetoj Nedelji” u organizaciji Sportske zajednice Grada.
-Turizam u Svetoj Nedelji itekako vidimo kao značajnu i važnu granu daljnjeg gospodarskog razvoja za cijelu lokanu zajednicu. Kao kontinentalna turistička destinacija naglasak će biti na održivom eko turizmu koji bi trebao zadovoljiti potrebe lokalne zajednice i poštivati njenu autentičnost i kulturu, očuvati prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu te osigurati ekonomske koristi svim dionicima. Od iznimne je važnosti osigurati potrebnu infrastrukturu za razvoj selektivnih oblika turizma između kojih se ističu cikloturizam te razvijenost „pametnih“ industrija u funkciji turizma, osigurati daljnju pozitivnu investicijsku klimu u turističke djelatnosti, uspostavljanje partnerstva i umrežavanje raznih gospodarskih subjekata u turizmu i ugostiteljstvu te uključivanje i edukacija lokalnog stanovništva u kreiranju turističkih sadržaja – ističu iz Grada.
Sveti Ivan Zelina: Povećali broj smještajnih kapaciteta, orijentirani na ruralni i outdoor turizam, nude mogućnost odabira više vrste odmora…
I Grad Sveti Ivan Zelina se pokazuje kao kvalitetno turističko odredište kontinentalnog dijela RH. Prošle godine su bili u Top 10, izvrsni 4., u pozitivnom trendu dolazaka turista u odnosu na 2020. (169.02 posto), a zauzeli su i poziciju u Top 20, 15. u poretku, prema postotnom porastu (99.43 posto) broja noćenja.
U vrijeme pandemije ljudi su se odmaknuli od urbanih i prenapučenih gradskih sredina, a otežana su bila i prekogranična putovanja pa su turisti za odmor birali manje sredine okružene prirodom i zelenilom. Sveti Ivan Zelina upravo to pruža. Za odličan rezultat svakako je zaslužan porast smještajnih objekata – kuća za odmor, ruralnih kuća za odmor i apartmana, kojih je 2015. bilo samo dvije, a trenutno ih ima 28. Do tog rasta je došlo zahvaljujući aktivnom angažmanu Turističke zajednice Grada, koja je uložila svoje znanje i napore u edukaciju domicilnog stanovništva o dobrobitima iznajmljivanja kleti i kuća za odmor. TZG i sada iznajmljivače redovito informira o svim novostima i promjenama te im nudi razne edukacije kako bi i oni konstantno radili na unaprjeđenju kvalitete svojih objekata.
Također, trude se u Svetom Ivanu Zelini goste animirati raznim manifestacijama tijekom godine, pružiti im autohtonu etno-gastro ponudu, mogućnost sudjelovanja u raznim sportskim i outdoor aktivnostima koje su za vrijeme pandemije također postale sve popularnije, a u Zelini ih ima stvarno mnogo. Možete istraživati Zelinsku goru i bregove pješice, biciklom, quadovima, možete imati aktivni odmor kroz aktivnosti enduro traila, airsofta, odbojke na pijesku, nogometa, tenisa, košarke, badmintona, ribolova na jezeru Mokrica, jahanja u KK Zelingrad. Redovito i ažurno informiraju o manifestacijama, programima i projektima na web stranici www.visitzelina.hr te facebook i instagram profilu, napominju nam i nabrajaju iz Grada.
Trenutne brojke su više nego zadovoljavajuće – do 10. svibnja 2022. ostvarili su 505 dolazaka i 1303 noćenja. Za usporedbu, u istom periodu prošle godine, ostvarili su 157 dolazaka i 507 noćenja – ove godine knjiže i 220 posto više dolazaka i 157 posto više noćenja u istom periodu. Očekivanja su da će brojke nastaviti rasti, dolaze nam ljetni dani u kojima su i najvažnije manifestacije –Izložba vina kontinentalne Hrvatske 10. lipnja; Svetoivanjski dani od 21. do 26. lipnja, Šatorijada od 19. do 21. kolovoza te u jesen i Kestenijada 16. listopada. To su manifestacije koje imaju dugu tradiciju i svake godine privuku sve više posjetitelja. Od novijih manifestacije, ponovno će imati „Zelinsko ljeto“ koje se održava od lipnja do rujna u parku ŠRC Zelina, Zelina Biergarten – manifestaciju posvećenu pivu koja će se u srpnju održati također u parku ŠRC-a Zelina. Trenutni projekti u kojima sudjeluju su: Gourmet turizam „Go Wine“ – projekt udruženih turističkih zajednica gradova Samobor, Jastrebarsko i Sveti Ivan Zelina, In cultura Veritas – projekt oživljavanja kulturnog turizma na prekograničnom području između Slovenije i RH. Sve manifestacije i projekti su u fazi realizacije i kontinuirano se radi na njima.
Za turizam je u 2021. izdvojeno 842.960 kuna, a u 2022. planiraju izdvojiti ukupno 1.060.000 kuna. Grad u proračunu TZG sudjeluje s oko 70 posto, što je pokazatelj koliko im je važan razvoj turizma i brendiranje Zeline kao poželjne destinacije gostima iz zemlje i inozemstva. Prošle godine su snimili turistički destinacijski video i gastro film, a ove godine je u tijeku snimanje još jednog gastro videa te profesionalno fotografiranje vinske ceste i ugostiteljskih objekata. Od većih projekata planiraju kroz EU Projekt u suradnji s TZG pokrenuti obnovu starog Mlina koji je u vlasništvu Grada.
Turizam ima sve veći značaj za Grad – kao što vidimo po brojkama dolazaka i noćenja – svake godine imaju sve više turista, a porast broja turista prati i porast broja smještajnih i ugostiteljskih lokacija. Sukladno tome, kontinuirano se poboljšava i ponuda smještajnih i ugostiteljskih objekata, radi se i na poboljšanju cjelokupne infrastrukture Grada, a sve to dovodi do većeg zadovoljstva turista, ali i samih stanovnika. Cilj turističkog razvoja im je svakako orijentirati se na ruralni i outdoor turizam, pružati turistima bijeg od svakodnevnice, mogućnost odabira vrste odmora – aktivni ili pak relaksirajući, pružiti nezaboravno eno-gastro iskustvo (tu ponajprije mislimo na bogatu vinsku cestu i autohtonu ponudu hrane i pića domaćih vinara, izletišta i ugostitelja) te istovremeno pružati domicilnim stanovnicima bolje uvjete života.
-Dobri rezultati plod su dobre suradnje i sinergije Grada, Turističke zajednice i svih dionika u turističko-ugostiteljskoj ponudi. I ove godine će se povećati broj smještajnih kapaciteta, što će ponudu i dodatno obogatiti. Obzirom da su postojeći kapaciteti zaista dobro popunjeni, svoje goste vrlo će brzo naći svaki novi kvalitetni smještaj. Sveti Ivan Zelina, simbolično srce Prigorja, sigurno izrasta u vrlo poželjnu i posjećenu destinaciju kontinentalnog turizma – uvjereni su gradonačelnik Hrvoje Košćec i njegov tim iz Grada Sveti Ivan Zelina.
Krk: Veliki optimizam uoči ljeta – ukupna ostvarena bilanca dolazaka i noćenja u predsezoni 2022. preko 200 posto veća nego u istom razdoblju 2021.
Krk se unatoč pandemijskoj godini može pohvaliti turističkim ostvarenjem u 2021. U Top 10 su bili, odnosno 8., prema izračunu „per capita“ broja noćenja- 163.762 i 9. po dolasku turista na 1.000 stanovnika – 28.071. U Top 20 su se našli prema ukupnom broju noćenja – 1.121.117 i dolazaka – 192.177…
I najave za glavni ljetni dio već uvelike krenule turističke sezone su vrlo optimistične, a odlični rezultati ostvareni u predsezoni i potvrđuju takav pozitivan trend, ističu iz Grada. Ukupna ostvarena noćenja komercijalnog i nekomercijalnog smještaja za razdoblje od 1. siječnja do 16. svibnja 2022. iznose 99.236 što je 257 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine (27.809), a ukupan broj ostvarenih dolazaka 25.344 odnosno čak – 302 posto više u odnosu na 2021. godinu (6.299). Najveći broj noćenja u istom razdoblju ostvaren je u kampovima (59.772 noćenja) što čini porast od 234 posto u odnosu na isto razdoblje u 2021. U hotelima je ostvareno 18.902 noćenja, što je čak 3103 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, razlog kojemu su, zasigurno, lanjska pandemijska ograničenja i kasno otvaranje hotelskih objekata Objekti u domaćinstvu su ostvarili ukupno 14.416 noćenja što je 265 posto više nego u 2021.
Ne samo to, nego i ukupno ostvarenje od početka godine do sredine svibnja u komercijalnom smještaju iznosi 95.547 noćenja što je 20 posto više u usporedbi s istim razdobljem rekordne 2019. godine (79.892 noćenja), a 306 posto više u usporedbi s prošlom godinom (23.526 noćenja). Tri najjača tržišta po ukupnom broju noćenja u razdoblju od 1. siječnja do 16. svibnja 2022. čine: Njemačka 31.878 (udio 32,12 posto), Slovenija 21.563 (21,73 posto) i Hrvatska 10.512 (udio 10,59 posto noćenja).
Kada se radi samo o prvoj polovici prošlog mjeseca, optimizam je dodatan. Ukupna ostvarena noćenja komercijalnog i nekomercijalnog smještaja za razdoblje od 1. do 16. svibnja 2022. iznose 26.644 što je 235 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine (7.962), a ukupan broj ostvarenih dolazaka 6.499 odnosno čak 212 posto više u odnosu na 2021. godinu (2.081). Najveći broj noćenja od 1. do 16. svibnja 2022. godine ostvaren je u kampovima (15.834 noćenja) što čini porast od 202 posto u odnosu na isto razdoblje u 2021. Slijede hoteli s 5.665 noćenja. Objekti u domaćinstvu ostvarili su ukupno 3.540 noćenja što je 166 posto više nego u 2021. godini. Ukupno ostvarenje u prvom dijelu svibnja u komercijalnom smještaju čini 88 posto ostvarenje istog razdoblja rekordne 2019., a 262 posto više u usporedbi s prošlom godinom, 2021. Tri najjača tržišta po ukupnom broju noćenja u razdoblju od 1. do 16. svibnja 2022. godine čine pak: Njemačka 11.408 (udio 42,82 posto), Slovenija 3.851 (udio 14,45 posto) i Austrija 2.812 (udio 10,55 posto noćenja).
Opatija: Interes gostiju, uz prirodne ljepote i bogato kulturno i povijesno nasljeđe, ostvarili ciljanim promotivnim kampanjama i poznatim programima
Grad Opatija u 2021. našao se u Top 10, na 8. mjestu, prema broju dolazaka turista – 258.721. U Top 20 su u tablici DZS-a prema broju noćenja (19.-906.400), isto tako i po „per capita“ broju turističkih noćenja (20.- 85.020) i dolazaka (13.- 24.268)…
Interes gostiju, uz prirodne ljepote i bogato kulturno i povijesno nasljeđe, ostvarili su ciljanim promotivnim kampanjama, kao i već poznatim programima od Adventa, preko Valentinova, Oaze wellnessa do Uskrsa, koje nekoliko posljednjih godina dokazano u Opatiju dovode nove i vraćaju stare goste, napominju nam iz Grada i TZ grada Opatija. Kako kažu, nabrojane projekte ostvaruju kroz suradnju i zajedničke aktivnosti te grad potiče i turističko gospodarstvo da se priključi navedenim manifestacijama izravnim uključenjem i dodatnom specijaliziranom ponudom posjetiteljima i turistima.
Najbolje turističke rezultate na Kvarneru u prva četiri mjeseca tekuće godine ostvarila je upravo Opatija, koja je bila najčešći izbor za odmor na području Primorsko-goranske županije u dosadašnjoj predsezoni. Od 1. siječnja do 30. travnja Opatija je zabilježila 71 tisuću dolazaka i 190 tisuća noćenja, što čini 23 posto udjela u ukupnim kvarnerskim noćenjima. Drugim riječima, tijekom navedenoga, ali i dosadašnjeg razdoblja 2022. godine, svako četvrto noćenje na Kvarneru ostvareno je u Opatiji. Od ukupnog broja noćenja, 58 tisuća ili 30 posto bili su domaći gosti, koji su prema tom kriteriju na prvom mjestu. U odnosu na 2019. godinu, broj noćenja domaćih gostiju povećan je za 13 posto. Strani su gosti ostvarili ukupno 132 tisuće noćenja, a najveći udio u toj brojci imaju posjetitelji iz Austrije, sa 43.300 noćenja, „popravili“ su svoj rezultat iz 2019. godine za 6 posto. Nakon Hrvata i Austrijanaca, treći po udjelu su Slovenci sa 19 tisuća noćenja i rastom od 16 posto u odnosu na isto razdoblje posljednje „pretpandemijske“ godine, a značajno povećanje broja noćenja ostvarili su i gosti iz SAD-a s rastom od 33 posto, Švicarske s rastom od 11 posto te Mađarske s 10 posto rasta.
Kada je izbor smještaja u pitanju, opatijski su gosti uglavnom birali hotele, koji imaju 83 posto udjela u ukupnim noćenjima, odnosno 158 tisuća ostvarenih noćenja. Sa 28 tisuća noćenja, privatni smještaj u opatijski ukupni rezultat „ugradio“ je 15 posto udjela, dok preostali dio otpada na nekomercijalni smještaj. Ne čudi stoga da u Gradu optimistično gledaju prema sezoni, jer dostupne najave su dobre, a ukidanje epidemioloških mjera omogućilo im je da ponovo organiziraju velika i dobro posjećena događanja poput RetrOpatije koja se vraća u svojem poznatom terminu krajem lipnja.
Trenutno, istina, nemaju istaknutih novih projekata i mjera. No, to ne predstavlja iznenađenje, jer sam Grad za turizam izdvaja kroz razne stavke proračuna, a ono što je vrlo lako mjerljivo su izdvajanja za razne projekte i manifestacije TZ grada Opatija koja su u Proračunu za 2021. godinu iznosila 630 tisuća kuna, a u ovogodišnjem Proračunu 1.100 000 kuna…
-Možemo biti vrlo zadovoljni dosadašnjim dijelom turističke godine, koji je pokazao da je Opatija tražena destinacija. Posluje tijekom cijele godine i važnost turističkog gospodarstva za Opatiju je neosporna. Turizam i prateće djelatnosti čine gotovo 90 posto opatijske privrede – naglašava nam gradonačelnik Fernando Kirigin, dodajući isto tako, kako je Grad Opatija strateški opredijeljen prema jačanju turističke ponude najviše kvalitete čime tu destinaciju dodatno pozicionira na turističkoj karti Europe i svijeta.
Crikvenica: Potvrdili se kao sigurna destinacija zbog dobre povezanosti, lječilišne tradicije, zdravstvene ponude i prirodnih ljekovitih činitelja
Crikvenica je i prošle 2021. zauzela visoka mjesta kada su u pitanju turistička ostvarenja. U Top 10 je bila i brojem dolazaka (9.- 256.788) i noćenja (10. – 1.424.021), u Top 20 prema „per capita“ izračunu dolazaka (11.- 25.669) i noćenja (12.- 142.345) turista…
Rivijera Crikvenica se upravo u 2021. godini, usprkos pandemijskim neprilikama, istaknula u turističkim postignućima. Održane su najznačajnije manifestacije (Experience Crikvenica, CIHT, Ribarski tjedan, Mjesec plave ribe, Plivački maraton), uz pridržavanje svih aktualnih mjera. Crikvenica se pokazala kao sigurna destinacija zbog dobre infrastrukturne povezanosti, ali i lječilišne tradicije, ambiciozne zdravstvene ponude i prirodnih ljekovitih činitelja.
Što se tiče aktualnih turističkih rezultata, u razdoblju od 1.1.2022. – 15.5.2022., što se uzima kao neka predsezonska referenca, upisano je 24.712 dolazaka i 88.158 noćenja turista, ili 438,51 posto više dolazaka i 289,70 posto više noćenja u odnosu na 2021. i 10,06 posto manje dolazaka i 0,32 posto manje noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Osim domaćih, prednjače gosti iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske i BiH. U 2022. s obzirom na popuštanje mjera vezanih uz COVID-19, sve planirane manifestacije će biti održane, a Crikvenica se sve više na tržištu promovira kao cjelogodišnja destinacija.
Iako je u kontekstu Rivijere bio spomenut visok udio apartmanizacije, u zadnje vrijeme su se dogodile značajne investicije u hotelski smještaj (otvaranje novih hotela, podizanje kategorije…), a to je ono čemu teže jer baš hotelski smještaj s popratnim sadržajem stvara preduvjete za cjelogodišnji turizam. Tu je značajno spomenuti i uređenje trgova na Rivijeri, plaže u Jadranovu, šetnice uz Dubračinu, nove turističke vezove (dogradnja zapadnog lukobrana) u centru te trogodišnji projekt aglomeracije grada…
-Turizam je izuzetno značajan za naš Grad. Bitan dio BDP Grada Crikvenice odnosi se na prihode od turizma i pratećih djelatnosti. Grad Crikvenica, stoga, nastoji svojim aktivnostima i projektima značajno doprinositi uspješnosti turističke sezone te ulaže značajna sredstva u turističku infrastrukturu. Važniji projekti su ulaganja u plažne prostore, šetnice, kulturnu baštinu, sportske objekte… – napominju iz Grada.
Važan projekt u Jadranovu je ulaganje u uvalu Grabrova, nove površine za plažu, novi trg, šetnicu, nov način priveza za čamce i brodice, bit će novi poticaji razvoju turizma u tom mjestu koje je već odavno – osim za mnogobrojne domaće i inozemne turiste – drugi dom i ljetno odredište za mnoge Riječane i Zagrepčane, Gorane i ostalima.Ubuduće i proslave „Jakovlje“ i „Oluje“ bit će organizirane na još boljem mjestu koje će se i dalje zvati Grabrova! Ali, nova Grabrova! Projekt sadrži radove na izgradnji valobrana na krajnjem zapadnom dijelu zahvata su završeni. Koristi se za privremeni privez plovila koja su se do sada nalazila na području koje se uređuje kao plažni prostor. Plaža Jadranovo centar (Grabrova) uvrštena je u regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području Primorsko-goranske županije gdje je tematizirana kao plaža za obitelji sa djecom/urbana promenadna plaža. Proširenjem plažnog prostora umanjit će se opterećenje (koje na plažama Crikvenice iznosi 1,84 m2 po kupaču) i predstavlja veliki problem i ograničenje, te se na ovaj način smanjuje saturacija plažnog prostora. Uređenjem plaže kao turističkog proizvoda, destinacija postaje atraktivnija, a ponuda na njoj se potom obogaćuje sukladno tržišnim zahtjevima i svakako poboljšava turističku ponudu. Uređenjem cjelokupnog obalnog pojasa (plaže, šetnice i trga) povećava se estetska vrijednost okolnog prostora i podižu vrijednost i kvaliteta. Konkretno, radi se o investiciji, odnosno ulaganju u izgradnju plažne infrastrukture kojim će se doprinijeti značajnijem povećanju plažnog kapaciteta, povećanju turističke ponude, ali i širenja gospodarske strukture grada.
U Crikvenici veliku pažnju posvećuju i javnim površinama i šetnicama, a neke od značajnijih su: projekt šetnice Dubračina – obuhvaća inventarizaciju postojećeg stanja, prepoznavanje prostornih potencijala i zoniranje tematskih sadržaja uz postojeću šetnicu. Na šetnici se planiraju urediti tematski punktovi, odmorišta, urbana oprema i sl. Projekt šetnice Dubračina je ideja Grada Crikvenice pokrenuta prije 7-8 godina, a koji su prihvatili „susjedi“ u Vinodolskoj općini. Radi se o trasi dugoj gotovo osam kilometara kojom se spaja ušće Dubračine u Crikvenici sa jezerom u Triblju, i proteže se cijelim njenim tokom. Ona je u ovom trenutku potpuno prohodna, čak i za bicikliste, ali je namjera Grada Crikvenice, uz to što je prvi dio šetnice popločen (radi se o dijelu šetnice 155.brigade) do naselja u kojem se grade socijalni stanovi, nastaviti uređivati sve do granice s Vinodolskom općinom. Uređuju se i edukativne staze u Jadranovu – Havišće, s ciljem povezivanja obalnom šetnicom naselja Jadranovo i vikend-naselja Havišće s istoimenom plažom te uređenja edukativne staze na poluotoku Rtac koja bi učinila dostupnim to prirodno područje stanovnicima i posjetiteljima navedenih naselja na jedan neagresivan, prirodan način (kamenita staza prilagođena mikromorfologiji terena, urbana oprema od prirodnih materijala) maksimalno prilagođena zatečenim prirodnim vrijednostima (stjenovita obala, postojeća vegetacija, suhi travnjaci). Uređenjem šetnica i staze u sklopu kojih bi se uredila i odmorišta/vidikovac, putokazi i poučne ploče na način prilagođen ambijentalnim vrijednostima okolnog krajobraza unaprijedit će se usluge za posjetitelje okolnih naselja. Tu je i projekt Kotor – radi se o novom projektu za koji je Proračunom Grada u 2022. godini predviđeno 100.000 kuna. Projektnom dokumentacijom, u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelom i Muzejom Grada definirat će se novi sadržaji kako bi se revitalizirala cijela zona.
Značajna ulaganja Grada su i ulaganja u sportsku infrastrukturu. Zbog važnosti sporta i rekreacije za čitavu zajednicu, Grad Crikvenica ulaže velika sredstva u sanaciju i izgradnju sportskih objekata i sportske infrastrukture na području grada za potrebe školske djece, sportskih klubova i rekreativaca. Pa tako i turista. Grad nastoji djeci, učenicima, rekreativcima i sportašima omogućiti što kvalitetnije uvjete za bavljenje športom, a isto tako, kao turistička destinacija, Crikvenica pruža bogatu ponudu sportskih sadržaja posjetiteljima rekreativcima, ali i aktivnim sportašima. Dobre klimatske predispozicije te bogata sportska infrastruktura omogućila je Crikvenici razvoj sportskog turizma i izvan sezone, dvije polivalentne dvorane svojom opremljenošću omogućavaju održavanje treninga mnogih klubova domicilnog stanovništva, a zbog svoje kvalitetne opremljenosti, Gradska dvorana zadovoljava sve potrebe za održavanje međunarodnih sportskih nadmetanja. Crikvenica ima velike sportske reference pa je važno istaknuti kako reprezentativne selekcije Hrvatskog košarkaškog saveza i Hrvatskog rukometnog saveza u Gradskoj sportskoj dvorani svake godine obavljaju pripreme za najveća natjecanja.
Na području Crikvenice registrirana su 32 sportska kluba odnosno sportske udruge, a od toga četiri boćarska kluba, što je dovelo do izgradnje objekta za ovaj sport čija gradnja je sufinancirana i sredstvima Ministarstva turizma. Manjim projektom na SC Jadranovo uredio se je prostor pomoćnog nogometnog igrališta u zoni u kojoj se je već definirao prostor za sportska natjecanja, posebno boćarskog klupa s boćarskim terenima. Novim projektom, na površini planski predviđenoj u tu svrhu iza Narodnog doma u Dramlju, planira se izgraditi kuglana sa svim potrebnim sadržajima. Nakon potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije, pokrenuta je i izrada projektne dokumentacije za uređenje i izgradnju manje sportske dvorane, otvorenog tipa sa zelenim krovom u SRC Hrusta. U suterenu planiranog objekta smješteno je sportsko-rekreacijsko igralište, prvenstveno namijenjeno dvoranskim sportovima. Na krovu su u zelenilu planirane funkcionalne zone dječjeg igrališta, vježbališta, zone stolnog tenisa…
U sklopu uređenja luke Crikvenica, na lokaciji postojećeg plivališta planira se njegovo uređenje, sva potrebna oprema za održavanje treninga i natjecanja, ali i nove tribine, ostavljajući u svojoj poleđini zelenu površinu u kosini koja se spušta do šetališta. Površina na kojoj se planiraju garaža i bazen trenutno je parkirna površina za građane Crikvenice i njene posjetitelje koji masovno naviru u ljetnim vremenima. Proveden je arhitektonsko-urbanstički natječaj, a slijedi u narednom periodu projektna dokumentacija i ishođenje dozvola.
Pored ulaganja u infrastrukturu, Grad veliki značaj daje i izradi strateških dokumenata, te je tako donijeta Strategija razvoja turizma Crikveničko – Vinodolske rivijere 2019.-2029. u suradnji s Gradom Novim Vinodolskim i Vinodolskom općinom, te je u suradnji ove tri JLS u tijeku i izrada studije Turističkog prihvatnog kapaciteta. Zajednički s Novim Vinodolskim izrađen je i Program uređenja i upravljanja morskim plažama na području rivijere, a osim ovih zajedničkih dokumenata Grad Crikvenica izradio je i Studiju održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta. Grad Crikvenica veliku pažnju pridaje i privatnim iznajmljivačima koji imaju značajan udio u smještajnim kapacitetima te kako bi im olakšao poslovanje izrađuje Vodič za privatne iznajmljivače u kome se na jednom mjestu nalaze zakonski propisi i korisni savjeti za njihova poslovanja. Turistička zajednica organizira i besplatne edukacije namijenjene upravo privatnim iznajmljivačima.
-Crikvenica je prepoznatljiva i po zdravstvenom turizmu i domaćin je kongresa i konferencija na tu temu u kojoj vidi daljnji razvojni potencijal. Aktivnu suradnju imamo i sa srednjom školom, smjerovima koje su povezani sa turizmom, a Grad stipendira i deficitarna zanimanja u turizmu. Također, kroz Program mjera za poticanje razvoja gospodarstva na području grada potiče se cjelogodišnje poslovanje u turizmu dodjeljujući potpore poduzetnicima koji rade dulje od osam mjeseci. Grad Crikvenica sufinancira i Zračnu luku Rijeka kroz Program udruženog oglašavanja. Tu su i manifestacije i programi u turizmu… Puno bismo mogli pričati o turizmu koji živimo, ali ovo bi bio presjek dijela aktivnosti i projekata – kažu nam gradonačelnik Damir Rukavina i ekipa iz Grada.
Šibenik: Odličan turistički rezultat ostvaruju zahvaljujući obnovljenoj baštini, prirodnom okruženju, gastronomiji i raznovrsnim manifestacijama
Grad Šibenik u 2021. našao se u Top 10, na 9. mjestu, prema apsolutnom povećanju broja turističkih dolazaka (plus 116.795) kojih je prošle godine bilo 224.222, što ih je svrstalo na 11. poziciju poretka. U Top 20 su i po broju ostvarenih noćenja (12. – 1.153.417), kao i „per capita“ broju dolazaka turista – 15. – 108.72…
Niz je aktivnosti, programa i projekata zaslužnih za odličan rezultat. Istaknimo najsvježije, nedavno otvorenje revitalizirane tvrđave sv. Ivana, treće u nizu obnovljenih šibenskih fortifikacijskih građevina. Projekt se najvećim dijelom realizirao kroz fondove EU, a gradu će donijeti zaokruženu cjelinu uređenih kopnenih tvrđava, koje su se već bogatom ponudom prometnule kao pravi mamac za ljubitelje glazbe i kulture uopće iz zemlje, ali i inozemstva. A odlične turističke rezultate Šibenik prvenstveno ostvaruje osim zahvaljujući obnovljenoj povijesno-kulturnoj baštini, i prirodnom okruženju, gastronomiji i raznovrsnim manifestacijama.
-Afirmaciji Šibenika i njegovom pozicioniranju na turističkom tržištu najviše je doprinio Grad Šibenik kao lokalni pokretač razvojnog ciklusa, odnosno projekata obnove tvrđava, plaža i ostalih turističkih infrastrukturnih objekata. To pokazuju i rezultati pa smo trenutačno, ako se uspoređujemo s lanjskom godinom, bolji 80-90 posto u dolascima i noćenjima, a sudeći po svim dosadašnjim pokazateljima možemo očekivati vrlo dobru sezonu na razini do 80 posto rekordne 2019. godine- kaže nam Dino Karađole, direktor Turističke zajednice Grada Šibenika. Istaknuo je kako su poduzeli mnoge marketinške aktivnosti, kako samostalno kao lokalna Turistička zajednica ugošćivanjem brojnih novinara, blogera, putopisaca i studijskih grupa agenata, tako i zajednički, odnosno kao udruženi najznačajniji javni turistički subjekti oglašavanjem preko online kampanja na najznačajnijim europskim tržištima.
-Što se tiče programa za ovogodišnju sezonu, TZ Grada Šibenika pripremila je novu mobilnu aplikaciju VisitŠibenik koja je sadržajna i rezervacijska, a namijenjena je svim našim gostima. Također, idemo i s dorađenom gradskom karticom Šibenik City Card koja cjenovno objedinjuje sve gradske kulturne institucije te pruža mnoštvo pogodnosti na razne usluge, u tijeku je i postavljanje signalizacije i ploča dobrodošlice kao nastavak projekta suradnje s lokalnim umjetnicima jer se koriste njihovi motivi. Sredstva za projekte osiguravamo iz vlastitih izvora, kao i iz EU projekta “Tourism for all” – objasnio je direktor TZ-a, dodavši da će za razvoj turizma te za prateće aktivnosti vezane za turizam, TZ Grada Šibenika u 2022. godini izdvojiti oko pet milijuna kuna što iznosi 75 posto njenog proračuna.
Turizam, uostalom, ima veliki značaj za Šibenik jer je riječ o premosnici koja je Gradu Šibeniku omogućila restrukturiranje gospodarstva…
-Nekoć je Šibenik bio grad teške i bazične industrije, a danas je to grad malog i srednjeg poduzetništva. Cilj nikako nije masovnost, već kvaliteta. Premda su brojke i prošle pandemijske godine bile itekako zadovoljavajuće, obnova kulturne baštine koju smo realizirali najvećim dijelom posredstvom fondova Europske unije pridonijela je turističkom uzletu Šibenika. Na kulturnim dobrima gradi se priča inovativnih sadržaja, atrakcija i proizvoda koji se nude posjetiteljima. Nadalje, poduzetnički inkubator za nove tehnologije “Trokut” u Šibeniku, namijenjen digitalnim nomadima i razvoju novih tehnologija, polučio je izvanrednim uspjehom i također dodatno obogatio ponudu grada. Stihijski turizam u Šibeniku nije opcija, jer vrlo dobro znamo što želimo postići, a to je dizanje turističke ponude i kvalitete iz dana u dan. Velik uspjeh je činjenica da sezona praktički traje od Uskrsa do Nove godine, a zahvaljujući kongresnom turizmu, naše najveće turističko i hotelsko naselje Solaris radi cijelu godinu, dok su vrlo aktivni i gradski hoteli s manjim brojem smještajnih kapaciteta u povijesnoj jezgri Šibenika. Uspjeli smo, uz atraktivnu kulturnu i zabavnu ponudu u posezoni, potom s Adventurom u samoj završnici godine, stvoriti kontinuitet turističke posjećenosti koji traje gotovo devet mjeseci. Turizam je važna djelatnost, no u prihodovnoj strukturi ipak najvažniji segment čini gospodarstvo koje puni skoro 40 posto gradskog proračuna. Doduše, jačanje interesa za destinaciju kroz turizam, dovodi do povećanja ugleda te gospodarskog interesa za pojedino područje, a Šibenik je upravo primjer tomu. Možemo reći da grad proživljava svoju kulturnu i turističku renesansu, ali uvijek s predznakom da je prije svega mjesto ugodnog življenja domicilnom stanovništvu – naglašava nam Željko Burić, gradonačelnik Šibenika. (Pero Livajić)
