EU fondovi su nam prilika da s jednom gradskom kunom napravimo više, da s jednom svojom kunom izvučemo 4-5 kuna iz fondova. Nikad ne bismo mogli u gradu toliko ulagati da nema fondova. Cilj nam je obnoviti sve škole i vrtiće na području grada Bjelovara, a preko aglomeracije vrijedne 257 milijuna kuna, od čega grad osigurava 12 milijuna, izgraditi kanalizacijsku i vodovodnu mrežu, kaže Hrebak
Naša nedavna analiza korištenja EU fondova potvrdila je nastavak trenda rasta sredstava koje gradovi povlače iz EU fondova za svoje projekte. Gradovi su tako prošle godine povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. godine, kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna i čak deset puta više nego u 2016. godini.
Među gradovima koji su u ovome mandatu, u posljednje dvije godine, izrazito odskočili u korištenju EU novca je i Grad Bjelovar koji je prošle godine, pokazuju izvješća Ministarstva financija, učetverostručio EU sredstva u odnosu na 2016. godinu. Prošle je godine, tako, Grad Bjelovar samostalno (nekonsolidirani podaci Ministarstva financija) povukao 6,4, a zajedno sa svojim tvrtkama i ustanovama (konsolidirani) oko 7,4 milijuna kuna, što je 184 kune po stanovniku, dok je 2016. završio sa 1,5 milijun kuna, odnosno 39 po stanovniku, iz EU fondova.
Do skoka je došlo već u 2017. godini, nakon što su Dario Hrebak i njegov tim preuzeli upravljanje gradom i, kao jedan od prvih poteza, preustrojili gradski odjel za EU fondove te uveli sustav stimulacija. U samo šest mjeseci prijavili su 16 EU projekata koji su svi odobreni, te su – za razliku od prethodnih godina u kojima je Grad povukao prosječno oko 1 posto ukupnih EU sredstava, u 2017. godini realizirali oko četiri milijuna kuna, što je preko pet posto EU sredstava ukupno ostvarenih u gradovima i plasirali se na na visoko četvrto mjesto po uspješnosti u korištenju EU fondova.
Prošla je godina bila rekordna za većinu gradova pa tako i Grad Bjelovar koji je samostalno povukao 6,4 milijuna, a zajedno sa svojim tvrtkama i ustanovama preko 7, 4 milijuna kuna i tako se plasirao na 14. mjesto na razini Hrvatske. Prijavljeno je, pak, kaže nam Dario Hrebak, puno više od toga, no za veliki dio projekata odobrenje je stiglo kasnije pa sredstva nisu ostvarena u toj kalendarskoj godini.
‘Jače korištenje EU fondova jedno je od mojih ključnih predizbornih obećanja i cilj mi je pozicionirati Grad Bjelovar kao jedan od najuspješnijih gradova na tom polju, i čini mi se da smo tu na dobrom putu. U samo šest mjeseci 2017. prijavili smo 16 EU projekata vrijednih preko 46 milijuna kuna i svi su odobreni, a u prošloj godini smo prijavili vrijedne 138 milijuna kuna, pa je ukupna vrijednost prijavljenih projekata u ove dvije godine preko 182 milijuna kuna’, kaže Hrebak.
Grad Bjelovar već se sad, tako, plasirao među gradove s najvećim iznosom ostvarenih sredstava za neke od građanima trenutno najatraktivnijih EU projekata koji se provode u zemlji – ZAŽELI te unaprjeđenje i produljenje radnog vremena vrtića.
Projektom ZAŽELI zapošljavaju se dugotrajno nezaposlene žene, uglavnom iznad 50 godina starosti koje se nakon posebne edukacije i osposobljavanja za poslove gerontodomaćica, zapošljavaju na poslovima brige i skrbi o starim i nemoćnim osobama. Grad Bjelovar za ovaj je projekt povukao gotovo 10 milijuna kuna, što je do kraja prošle godine bio najveći iznos kojega je neki grad ostvario za ovaj projekt. Zaposleno je 77 žena od kojih svaka vodi brigu o četiri starije osobe ili osobe s invaliditetom, što je ukupno 308 korisnika. O društvenoj koristi i potrebi za ovim projektom najbolje, pak, govori podatak da je na listi čekanja još 70 korisnika kojima su potrebne ove usluge i pomoć u kući.
U sami vrh među gradovima po ostvarenim EU sredstvima Grad Bjelovar se plasirao i projektom unaprjeđenja rada vrtića, u kojemu je najveća novost produljenje rada vrtića, odnosno uvođenje popodnevne smjene. Roditelji koji rade u smjenama tako više ne moraju brinuti gdje s djecom u popodnevnim satima jer je projektom ‘Vrtići po želji roditelja’ osiguran smještaj za 140 djece, i to 80 u produljenom boravku a 60 u poslijepodnevnoj smjeni. Zahvaljujući ovom projektu u vrtiću bit će zaposleno 56 osoba, stručnog osoblja, od čega 26 odgajatelja ili učitelja razredne nastave, 10 kuhara, 14 čistačica, te dva rehabilitatora i pet kineziologa. Osim produljenog rada, u vrtić se uvode i dodatni programi, sportski i glazbeni, folklor, strani jezici, igraonice, kao i nove edukacije za odgajatelje i stručno osoblje.
Uz ove projekte, među najvećim projektima za koje je Grad Bjelovar ostvario EU sredstva su još i projekt izgradnje novog vrtića u Gudovcu vrijednog 7,8 milijuna kuna, a za kojeg su ostvarili 90-postotno bespovratno financiranje, te čitav set energetskih obnova u školstvu kojima se želi podići standard obrazovnih ustanova u materijalnom smislu, te projekti iz područja gospodarenje otpadom.
‘EU fondovi su nam prilika da s jednom gradskom kunom napravimo više, da s jednom svojom kunom izvučemo 4-5 kuna iz fondova. Nikad ne bismo mogli u gradu toliko ulagati da nema fondova. Cilj nam je obnoviti sve škole i vrtiće na području grada Bjelovara, a preko aglomeracije vrijedne 257 milijuna kuna, od čega grad osigurava 12 milijuna, izgraditi kanalizacijsku i vodovodnu mrežu’, kaže Hrebak.
Jedini problem trenutno je onaj sa sufinanciranjem samih projekata jer su, kaže Hrebak, već potrošili većinu proračunskog novca planiranog za tu stavku i, ne stigne li im uskoro pomoć s državne razine, morat će obustaviti projekte.
Još se, naime, čeka odluka o raspodjeli 300 milijuna kuna za sufinanciranje EU projekata preko natječaja kojeg je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova raspisalo još početkom srpnja. Grad Bjelovar prijavio je niz projekata za čije sufinanciranje očekuje čak 12 milijuna kuna. (M.P.D.)
