Grad Cres konačno je postao 1/1 vlasnik zemljišta na kojem je Zona za gospodarenje otpadom Pržić, čime su se stekli uvjeti za gradnju reciklažnog dvorišta i ostale infrastrukture kojom Cres želi postati jedna od vodećih lokalnih samouprava u gospodarenju otpadom.
Ministar državne imovine Goran Marić ovaj je tjedan, naime, gradonačelniku Cresa Kristijanu Jurjaku svečano predao odluku o darovanju državnog zemljišta za dovršetak izgradnje svih sadržaja u zoni za gospodarenje otpadom “Pržić”. Zemljište je vrijedno 3,4 milijuna kuna, a rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa Grad Cres konačno može nastaviti sa gradnjom infastrukture i razvojem svog sustava odvojenog odlaganja koji će biti jedan od naprednijih u zemlji.
Grad Cres je, naime, prvi u Primorsko-goranskoj županiji izgradio pretovarnu stanicu za odvoz neselektiranog otpada u županijski centar Marišćina, a sada konačno može sanirati staro odlagalište te počet graditi reciklažno dvorište, kompostanu i ostale potrebne sadržaje za suvremeno gospodarenje otpadom.
‘Cilj je Grada Cresa postati jedna od vodećih lokalnih samouprava u gospodarenju otpadom. Kako bi postigli svoj cilj jako je važno bilo razriješiti imovinske odnose u Zoni za gospodarenje otpadom Pržić. Grad je otkupio zemljišta od privatnih vlasnika, krenuli smo u izradu projektne dokumentacije ali smo zapeli kod državnog zemljišta. No razumijevanjem čelnika Ministarstva
državne imovine i taj je problem sada riješen. Ovom darovnicom državnog zemljišta Gradu Cresu postajemo vlasnici 1/1 cijele zone Pržić i krećemo dalje, jer želimo biti jedan od vodećih gradova u gospodarenju otpadom i stizati kolege koji su već uznapredovali u tom području’, ističe gradonačelnik Jurjako i dodaje kako je sustav primarne selekcije otpada u Gradu Cresu najvećim dijelom već u funkciji, te su spremni za uvođenje naplate prema količini proizvedenog otpada.
Grad Cres osmislio je, kao što smo već pisali, jedinstveni sustav odvojenog prikupljanja otpada po sistemu ‘onečistač plaća’, po kojemu će više račune imati oni koji manje odvajaju i proizvode više miješanog otpada. Građani će otpad odlagati u polupodzemne spremnike na 32 lokacije na području grada, s tim da će se spremnici za papir, staklo i plastiku i moći koristiti neograničeno, dok će se kontejneri za odlaganje mješovitog komunalnog otpada moći otvarati samo s posebnim karticama pomoću kojih će se evidentirati koliko je kućanstvo odložilo mješovitog otpada.
Računi koje će dobivati građani sastojat će se od dva dijela, fiksnog otprilike u visini iznosa kojeg kućanstva i sad plaćaju te varijabilnog koji će ovisiti o tome koliko se mješovitog komunalnog otpada stvarno proizvelo. Po proračunima gradskog komunalnog poduzeća, prosječna četveročlana obitelj mjesečno proizvede 120 kg otpada i to će plaćati 60 kn, no ako taj otpad razvrsta, račun može smanjiti na četvrtinu. Za razliku od nekih drugih gradova u kojima će se otpad morat odlagati isključivo u spremnike ispred kuće/zgrade, u Cresu će se, zahvaljujući sistemu kartica, moći odlagati u bilo koji spremnik. No, svi ‘zeleni otoci’ pokriveni su video nadzorom, a za kršenje pravila i nepropisno odlaganje otpada predviđene su kaznene odredbe. (gradonačelnik.hr)