Već nekoliko godina istraživanje Instituta za javne financije Grad Crikvenicu uvrštava među najtransparentnije gradove u Hrvatskoj po pitanju otvorenosti proračuna. Crikvenica je u samom vrhu Hrvatske po načinu na koji se građanima prezentira proračun. Tome svakako doprinosi i brošura Proračun u malom. Proračun u malom Grada Crikvenica za 2017. godinu objavljen je na webu Grada Crikvenice, a možete ga pronaći na linku http://bit.ly/2j8Wmlb, objavili su iz Grada.
Proračun u malom svakako je jedan od alata dobre i transparentne prakse u komunikaciji između građana i gradskih vlasti te zajedno s javnom tribinom čini najbolju praksu otvorene vlasti i partnerstva za otvorenu vlast. Cilj ovakvog dokumenta je da proračun prestane biti tematika gradske vlasti, stručnih službi ili proračunskih korisnika, već postane predmet interesa svih dobnih, rodnih i društvenih skupina koje žive u Gradu Crikvenici.
U brošuri se mogu vidjeti informacije o svakom pojedinom projektu, rashodu projekta ili vrsti usluge koja se kroz program financira. Pritom tekući programi služe redovnim funkcioniranju sustava (predškolskog odgoja, školstva, kulture, sporta, socijalne skrbi, udruga, komunalne infrastrukture i ostalih korisnika), dok su kapitalni programi uvijek vezani uz nove investicije (ceste, parkovi, škole, javna rasvjeta i slično). Kao što se može vidjeti u brošuri, najviše sredstava izdvaja se upravo za građevinske objekte, dok se mogu vidjeti i druge stavke u koje se ulaže ili planira ulagati.
Od najznačajnijih kapitalnih investicija u javne potrebe valja istaknuti onu tešku čak 11.000.000,00 kn u Staru školu, čime će kultura u Gradu Crikvenici dobiti jednu novu dimenziju. Tu se još ističu i ulaganja u OŠ Zvonka Cara kroz sportsku dvoranu.
Grad Crikvenica može se pohvaliti da je i istraživanjem o kvaliteti života došao do popisa projekata za koje su građani ocijenili da su prioritetni te da su neki od projekata već ugrađeni i u Proračun za 2017. godinu. Na ovaj način, Grad Crikvenica osluškuje potrebe i želje svojih građana te nastoji i manje investicije, ali bitne u manjim sredinama, mjesnim odborima, planirati proračunom i realizirati. Skoro polovina kapitalnih ulaganja (45%) odvaja se za potrebe kulture, sporta, predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja te turističkih atrakcija čime Grad Crikvenica iskazuje visoku razinu društvene osjetljivosti.
Rezultati Instituta za javne financije pokazuju da otvorenost proračuna ne ovisi značajno o broju stanovnika, visini proračunskih prihoda, pozitivnom ili negativnom poslovanju, već prvenstveno o volji vladajućih u lokalnim jedinicama. S obzirom na to da volje ne nedostaje i da je trud vladajućih prepoznat, ovakav način poslovanja viosokog stupnja transparentnosti zadržat će se i u budućnosti te će Grad Crikvenica i u 2017. godini nastaviti sa stvaranjem pozitivnog poslovnog okruženja te raznim mjerama poticati rast i razvoj malog poduzetništva i gospodarstva. (Grad Crikvenica)