Prema najavama gradonačelnika Vlahušića mjere kojima će nastojati smanjiti gužve bazirat će se na ograničavanju dolazaka autobusa na Pile i broja posjetitelja koji će moći u jednom trenu boraviti u Gradu, na disperziji turističke ponude, redukciji broja stolova i stolica, korekciji cijena ulaznica na zidine i u Dubrovačke muzeje, ali najvažnije, na uspostavljanju zone posebnog prometnog režima na potezu od Zagrebačke ulice do Boninova. Također, najavio je i da će od iduće sezone sva dostava vozilima morati biti završena do osam sati ujutro.
Prema studiji i cjelovitom rješenju, koje izrađuje zagrebački Fakultet prometnih znanosti, kontrolna distribucijska točka s rampom za ulazak turističkih autobusa u zonu nalazit će se na Ilijinoj glavici, na samom početku Zagrebačke ulice. Preko Volantine ulice izlazilo bi se iz javne garaže, čime bi jedna traka ostala kao mjesto za čekanje za turističke autobuse. Naknadu za prolazak turističkih autobusa zonom i dolazak na Pile treba podići sa današnjih 800 na 1500 kuna uz osiguranje besplatnog prolaska uz kupnju ulaznica za gradske muzeje. Sva parkirna mjesta od Ilijine glavice do Zlatnog potoka i potom do Doma zdravlja bit će označena senzorima, prema kojima bi se preko pametnih telefona moglo rezervirati mjesto, a preko displeja po gradskim ulicama vidjeti gdje ima mjesta za parking. Radovi u Zagrebačkoj i Volantinoj trebali bi započeti ove jeseni, a ostali radovi bi trebali završiti do sljedeće sezone.
Osim posebne regulacije prometa u Zagrebačkoj ulici gradonačelnik Vlahuišić kazao je i kako će se na sve ulaze u povijesnu jezgru, postaviti i kamere koje imaju uređaj za brojanje ljudi te će se na taj način postići da u Gradu u niti jednom trenutku ne bi bilo više od osam tisuća ljudi kako preporučuje UNESCO. Ova prvenstveno sigurnosna preporuka UNESCO-a nije obvezujuća niti su postavljeni rokovi, ali Grad Dubrovnik već završava projekt postavljanja kamera s brojačima kao dijela projekta Smart City. Brojači će biti u primjeni od iduće sezone, a u kasnijoj fazi putem istog kanala imat će mogućnost dvosmjerne komunikacije prema turistima čime će se olakšati dostava korisnih informacija, upozorenja i ponude direktno na mobilni uređaj korisnika. Posebno važna stavka na koju je upozorio je i definiranje evakuacijskih puteva.
Detektirajući razloge gradonačelnik Vlahušić istaknuo je kako je povijesna jezgra Dubrovnika najvažniji je i najveći turistički magnet u Hrvatskoj te da se na području dubrovačke regije turizam opravio od rata, a proces će u potpunosti završiti obnovom Belvedera i Kupara. Izdvojio je postupno pretvaranje povijesne jezgre u najveći dubrovački hotel. Unutar zidina, rekao je, trenutno je 2900 postelja u privatnom smještaju, dok taj segment smještaja na području Dubrovnika danas prelazi 19000 postelja, što je trostruko povećanje ukupnih kapaciteta u odnosu na 2009. godinu. Broj dolazaka u posljednjih osam godina je udvostručen, sa 512.000 dolazaka i 1,8 milijuna noćenja u 2008. godini na preko milijun dolazaka i 3,6 milijuna noćenja u ovoj.
Kao jedan od razloga pritiska na mali prostor grada unutar zidina naveo je i transformaciju osnovne ponude hotela od pansiona i polupansiona na noćenje s doručkom. Istaknuo je i trend opadanja dolazaka gostiju na brodovima za kružna putovanja koji više nisu glavni uzrok gužvi. Naime, u posljednje dvije godine broj tog tipa posjetitelja smanjen je sa 1.100.000 na 800.000 putnika. Tome u prilog govori i činjenica da su na dan najveće ovosezonske gužve i stvaranja „čepa“ u povijesnoj jezgri u Dubrovnik u različitim terminima pristala tek dva kruzera s ukupno manje od 1800 putnika.
Iznio je stav prema kojem je Dubrovnik prejeftina destinacija te kako bi dodatno povećanje cijena posjeta zidinama uz uvođenje večernjeg obilaska, što bi posebno pozdravili smještajni gosti, moglo smanjiti pritisak turista. Tako je najavljeno podizanje ulaznice za muzeje na 120 kuna. Najavljeno je ib ograničenje broja stolova i stolica, odnosno uklanjanje onih koji onemogućavaju ulaz u javne prostore i sakralne objekte. Novitet koji je gradonačelnik najavio je ulazak crkvi na području povijesne jezgre, ali i cijele biskupije u jedinstveni sustav Dubrovnik Carda, a koje će po pravilima Crkve preuzeti Grad Dubrovnik.
Da bi se u potpunosti ostvarilo rasterećenje povijesne jezgre potrebno je razvijati nove sadržaje u Lazaretima i na Lokrumu, ali posebno van zidina; u Gružu, Rijeci dubrovačkoj i na platou Srđa. (Grad Dubrovnik)
