Koprivnica rekorder po ulaganju u visoku naobrazbu

Gradska vlast na čelu sa sada već bišvom gradonačelnicom Vesnom Želježnjak upravo obrazovanje smatra pokretačem razvoja, zbog čega su pokrenuli i svoje Sveučilište Sjever. Upravo kako bi se završio ovaj projekt, u 2014. godini gradska ja vlast za visoku naobrazbu izdvojila gotovo 20 milijuna kuna, ili 14, 47 posto gradskog proračuna. Nakon Koprivnice, po izdvajanju za visoku naobrazbu u top deset gradova plasirali su se Novska, Vukovar, Pregrada, Pakrac, Labin, Bjelovar, Županja, Novi Marof i Mali Lošinj

Iako se dosada pokazalo da su države koje su značajno ulagale u visoko obrazovanje, znanost i istraživanja bile te koje su najbrže izašle iz krize, i unatoč činjenici da se često volimo nazivati ‘zemljom znanja’, nova Vlada u proračunu je ipak odlučila štedjeti upravo na znanosti i obrazovanju. Jedno od najvećih razočaranja proračuna za 2016. upravo je smanjenje sredstava za obrazovanje i znanost za čak 158 milijuna kuna, na što nije utjecala niti peticija koju su pokrenuli hrvatski znanstvenici i kojom se tražilo od Vlade da znanost i obrazovanje pretvori iz gubitnika u dobitnike…

Tim povodom odlučili smo provjeriti kakva je situacija na lokalnoj razini i kojim gradovima su upravo znanost i obrazovanje, unatoč krizi i ograničenim budžetima, ostali prioriteti na kojima se ne štedi. U iščekivanju podataka za prošlu godinu, analitičari gradonačelnik.hr-a pročešljali su podatke Ministarstva financija o izvršenjima gradskih proračuna za 2014. godinu, u kojoj se po izdvajanjima za visoku naobrazbu apsolutnim rekorderom pokazala Koprivnica.

Grad je to koji već dugi niz godina ulaže u obrazovanje smatrajući ga pokretačem razvoja, a u 2014. godini u visoko obrazovanje uloženo je gotovo 20 milijuna kuna, što je čak 14,47 posto gradskog proračuna. Na ovako golemo izdvajanje koprivnička vlast, na čelu sa sada već bivšom gradonačelnicom Vesnom Želježnjak odlučila se kako bi dovršili veliki projekt Sveučilišta Sjever, u kojega su i godinu ranije uložili čak 22 milijuna kuna. Iako je ovako veliko izdvajanje za Sveučilište izazvalo probleme u gradskoj blagajni zbog kojega je Grad odlučio podići kredit, kao i trzavice sa dijelom gradske oporbe, gradonačelnica nije žalila.

‘Proračun nam, na sreću, tereti Sveučilište Sjever. Zašto na sreću? Zato što smo se opredijelili za grad znanja i ulaganje u visokoškolsko obrazovanje. Najveća investicija je ulaganje u znanje i to smo dokazali’, obrazlagala je tada proračunsku situaciju i izdatke gradonačelnica Želježnjak. Njezina vizija Koprivnice je vizija uređenog malog grada u kojemu će studirati studenti ne samo iz Hrvatske nego i Europe, u kojemu će svako dijete imati smještaj u vrtiću, svaki učenik osnovne škole pohađati jednosmjensku nastavu, svaki gimnazijalac upisati fakultet koji želi, srednjoškolci će brzo pronalaziti svoj posao….

Osim kao grad znanja, Koprivnica se posljednjih godina profilirala i kao zeleni, energetski učinkovit grad, za što je lani nagrađena najprestižnijom svjetskom nagradom za projekte zaštite okoliša – Energy Globe Award.

Što se pak tiče ulaganja u visoku naobrazbu, iza Koprivnice na drugom je mjestu, sa 4,99 posto izdvojenog proračuna Novska (Vlado Kasan), zatim Vukovar (Ivan Penava) sa 4,07 posto, Pregrada (Marko Vešligaj), sa 2,48 posto i Pakrac (Davor Huška) sa 2,13 posto. Na šestom mjestu po izdvajanju za visoku naobrazbu, sa 1,81 posto proračuna je Labin (Tulio Demetlika), slijedi Bjelovar (Antun Korušec) sa 1,78 posto, potom Županja (Davor Miličević) sa 1,72 posto i na desetom mjestu Novi Marof (Siniša Jenkač) sa 1,39 posto proračuna izdvojenog za visoku naobrazbu.