Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna
Iako nam je država još uvijek troma i nedovoljno efikasna u korištenju EU fondova – Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijarde manje nego što je bilo planirano), lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prošle su godine gradovi, tako, ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost i ‘nabrijanost’ gradonačelnika iz ovoga saziva na korištenje EU novca za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, ‘razgrabljeno’ već prvi dan nakon otvaranja poziva.
Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je, tako, rekorder bio Lipik sa povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene pa je rekorder, gledano per capita – Grad Komiža sa 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku, čak četiri grada su povukla preko 1.000 kuna, a preko 100 kuna je povuklo 65 gradova.
Ovdje moramo podsjetiti da su javnosti, pa tako i našim analitičarima, dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija iz kojih su vidljiva samo EU sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nosioci projekata, a ne i oni koje su ostvarili njihove ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Iznosi ostvarenih sredstava stoga su, za očekivati je, u dijelu gradova i veći od ovdje navedenih ali mi se u analizama držimo službeno objavljenih podataka Ministarstva.
A službeni podaci kažu da je prošlogodišnji rekorder po ostvarenim EU sredstvima per capita Grad Komiža – povukli su ukupno preko 3,8 milijuna kuna, što je 2.505 kuna po stanovniku. Odmah iza njih je Pleternica sa ostvarenih 1.222 kune po stanovniku, Lipik sa 1.157 te Opuzen kao četvrti grad koji je povukao preko 1.000 kuna – 1.117. U prvih 10 su još Grubišno Polje – 977 kuna po stanovniku, Nin – 973, Otok – 816, Pazin – 532, Hvar – 527 i Prelog – 521 kunu po stanovniku.
Gledajući, pak, po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova prošle je godine najuspješniji bio Grad Rijeka koji je ostvario preko 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.
Kad, pak, analiziramo petogodišnje razdoblje, najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je, tako, i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita – povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu je, baš kao i u prethodnom petogodišnjem razdoblju, naš prošlogodišnji šampion EU fondova – Grad Križevci sa prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina. Slijedi Komiža sa 417 kuna, a u top 10 su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.
Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova – preko sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega. (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)
Ludbreg: Najviše EU ulažu u ekologiju i zaštitu okoliša
Grad Ludbreg i dalje je, drugu godinu zaredom, prvak u korištenju EU fondova kad se gleda petogodišnje razdoblje, a ove su godine već prijavili projekte vrijedne 18 milijuna kuna. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže kako su najviše uložili u ekologiju i zaštitu okolišta – sanaciju odlagališta otpada u iznosu 30 milijuna kuna, reciklažno dvorište vrijedno 5 milijuna kuna. ‘Stvoren je cijeli sustav brige o zbrinjavanju otpada, a zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima Grad Ludbreg nije dobio poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, odnosno kaznu te naši građani ne moraju strahovati od povećanja cijena’, ističe Bilić. Dodaje kako provode i projekt “O okolišu se pobrini i otpad zbrini” kojim informiraju javnost o zbrinjavanju otpada.
‘Ovo je iznimno važna tematika i kad pogledamo nekoliko godina unatrag možemo vidjeti koliko smo po tom pitanju puno napravili. Europskim sredstvima sanirali smo odlagalište otpada, izgradili reciklažno dvorište, na dvije lokacije imamo postavljene podzemne kontejnere. Kod nas se od najmlađih nogu uči kako pravilno razvrstati otpad jer okoliš ne čuvamo zbog sebe danas već zbog generacija koje dolaze’, ističe. Tu su još i dogradnja Dječjeeg vrtića radost, te projekti iz područja turizma – uređenje Arheološkog parka “Iovia”, Happy Bike, te Zeleno želimo. Nedavno su prijavili projekt širokopojasnog interneta u suradnji sa susjednim općinama u vrijednosti 25 milijuna kuna, a potom i najveći projekt Grada Ludbrega – aglomeraciju čija je vrijednost 350 milijuna kuna, a udio Grada je 15 milijuna kuna.
Zadar: EU novac – ključni instrument razvoja
‘Novci EU su još uvijek ključni instrument razvoja Grada Zadra, pomoću njega gradimo Zadar i podižemo standard u Zadru na jednu novu razinu. To je rezultat naših napora koji su napravljeni još za mojih prethodnika, kada su uspostavljeni kapaciteti i obučeni ljudi za pripremu i provedbu EU projekta, te se ta praksa nastavila razvijati i nadograđivati kontinuirano sve do danas. EU fondovi od početka za nas predstavljaju važan instrument za financiranje strateških projekata i potreba grada, te smo predali posebnu pažnju pripremi projekata koji mogu konkurirati za EU sredstva. Danas, kako se približavamo kraju programskog razdoblja do 2020. godine, naši su kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata vrlo blizu maksimuma jer paralelno provodimo niz kapitalnih i takozvanih “mekih” projekata’, ističe gradonačelnik Zadra Branko Dukić.
Nakon što su, naime, 2016. godine završili obnovu kulturnog i društvenog centra Zadra, Kneževe palače, privukli su sredstva za susjednu – Providurovu palaču, te parterno uređenje zadarskih bedema zahvaljujući kojima su postali UNESCO grad. ‘Uređenjem ovih triju baštinskih lokaliteta mi podižemo vrijednost kulturnog sadržaja za naše građane, ali i značajno okrećemo Zadar prema kulturnom turizmu, jer kroz ove objekte nudimo vrhunske kulturne sadržaje za sve posjetitelje’, kaže Dukić.
Ove su godine započeli i sa projektom uređenja Centra za mlade na prostoru bivše vojarne, a u području poduzetništva realizirali su do sada projekt uređenja prvog zadarskog coworking prostora za poduzetnike – COIN coworking Zadar, te također projekt rekonstrukcije poduzetničkog inkubatora – InZad 2.0., a koji su se do danas potpuno afirmirali i rade punim kapacitetima i u kojima se traži mjesto više. Najnoviji projekt za poduzetnike napravljen je u suradnji sa zadarskim sveučilištem gdje smo u sklopu prostora studentskog doma napravili prostor za studente i poduzetnike pod nazivom CODE hub. Uz to, Grad Zadar EU sredstvima je osigurao pomoćnike u nastavi, popodnevni rat vrtića, a potiču i razvoj nezavisne kulture i programe mladih.
Komiža: Jaka priprema – prošli svi projekti
Prošlogodišnji rekorder po ostvarenim EU sredstvima per capita je Grad Komiža – povukli su ukupno preko 3,8 milijuna kuna, što je 2.505 kuna po stanovniku. Gradonačelnica Tonka Ivčević kaže nam da puno rade na pripremi projekata i da su zbog toga dosad bili uspješni u svim prijavama.
‘U 2018. smo radili na realizaciji četiri Europska projekta te smo 2 uspješno i završili: Unlock your potencial s Britanskim konzulatom u Poljskoj, te zapošljavanje u javnom radu s HZZ. Oba projekta sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. U 2019. započeli smo realizaciju dva projekta: Za 27,1 milijun kuna vrijedan projekt Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo iz Europskog fonda za regionalni razvoj nam je odobreno 18,4 milijuna kuna, a za uređenje dječjeg vrtića Komiža iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj nam je odobren 7,1 milijun. Oba projekta trebala bi biti završena do kraja 2020. godine’, navodi gradonačelnica Komiže.
Rijeka: S 140 milijuna kuna iz EU fondova industrijsku baštinu stavljaju u funkciju kulture
‘Visoko prvo mjesto Grada Rijeke po broju i iznosu ugovorenih EU projekata, odraz je aktivnosti gradske uprave Grada Rijeke koja je u pripreme i prijave projekata za financiranje europskim sredstvima ušla vrlo rano prepoznajući fondove EU kao važan izvor financiranja. Korištenjem europskih sredstava Rijeka se razvija u mnogim područjima. Rijeka europske fondove kao važan izvor financiranja koristi još od predpristupnog razdoblja, a nakon ulaska u EU, realizaciju mnogih velikih projekata usmjerili smo u tom pravcu. Pripremali smo se za to, znali smo da ćemo na EU fondove moći računati, i zato smo imali velik broj spremnih, dobro pripremljenih projekata i iskoristili smo priliku koja nam se pružila’, ističe gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Primjerice, trenutno se na širem riječkom području realizira najveći hrvatski vodno-komunalni projekt izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, vrijedan 1,7 milijardi kuna koji se sufinancira sredstvima Europske unije u visini 1.26 milijardi kuna što čini 71,33% ukupnog iznosa. Projektom će se trenutna priključenost stanovništva riječke okolice na javnu kanalizaciju povećati sa 68% na 92%, a u dugoročnom razdoblju na 98% stanovništva.
Značajna bespovratna europska sredstva, ukupno oko 140 milijuna kuna, Rijeka ulaže u obnovu industrijske baštine koju stavlja u funkciju kulture. Na području bivše tvornice Rikard Benčić u Krešimirovoj ulici u Rijeci obnavljaju zgrade industrijske baštine koje dobivaju kulturnu namjenu i u kojima će svoj novi dom naći: Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća, prva takve vrste u Hrvatskoj. Također, obnavlja se i uređuje Brod Galeb, koji Rijeka želi vratiti u život, treći puta u njegovoj nevjerojatnoj biografiji. Ministarstvo kulture proglasilo je brod kulturnim dobrom RH, a Grad Rijeka ga je otkupio s namjerom preuređenja u muzej. ‘Galeb je jedna od najuzbudljivijih priča današnje turističke Rijeke, a nakon obnove postat će prvoklasna atrakcija kulturnog predznaka’, ističe Obersnel. Ovi projekti obnove industrijske baštine ukupno su vrijedni oko 260 milijuna kuna, a više od pola iznosa Rijeka financira dobivenim bespovratnim EU sredstvima.
Europskim sredstvima Rijeka energetski obnavlja škole, vrtiće i zgrade javne namjene, za što su povukli 49 milijuna kuna, a projektom vrijednim 23 milijuna kuna, od čega je 19 iz EU fondova, rekonstruiraju jednu industrijsku halu u u kojoj pokreću tehnološko-edukacijski inkubator za poduzetnike s posebnim naglaskom na inovativne tvrtke u proizvodnji i srodnim djelatnostima. Prostor će opremiti suvremenom opremom kao što su 3D skeneri, 3D printeri te CNC strojevi, a transfer znanja osigurat će programima edukacije.
Europski novac koriste i za podizanje komunalnog standarda u gradu pa nabavljaju 54 nova autobusa javnog gradskog prijevoza za što koriste europska sredstva u iznosu od 103 milijuna kuna.
Pleternica: Provode EU projekte vrijedne 360 milijuna kuna
‘Svjesni smo da je svaki dvadeseti EUR iz EU fondova u prethodnoj godini završio u Pleternici i na tu smo činjenicu izuzetno ponosni. No osobno me uspjeh ne iznenađuje jer znamo što i kako radimo i da je sve ovo rezultat jednog ustrajnog rada cijele gradske uprave i djelatnica našeg Poduzetničkog centra kojima se ovom prilikom zahvaljujem na upornosti, požrtvovnosti i svakoj minuti posvećenoj viziji našeg grada’, kaže gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić.
U ovom trenutku na području Grada Pleternice provode se 22 EU projekta kojima je nositelj/partner Grad Pleternica ili njegove ustanove i tvrtke vrijedna oko 360 milijuna kuna. ‘Izgradili smo Trg i Muzej bećarca te reciklažno dvorište, gradimo e-inkubator, dograđujemo dječji vrtić, provodimo projekte energetske obnove društvenih i športskih objekata, u tijeku je javna nabava za izvođača radova na izgradnji sustava odvodnje naših naselja s izgradnjom pročistača. Provodimo i nekoliko ESF projekata od kojih je najpoznatiji Zaželi i iz dana u dan mijenjamo sliku našeg grada. Na svaku kunu izvornog proračuna dolazi još 15 kuna europskog novca i vjerujem da ćemo u sljedećem periodu zasjesti na prvo mjesto po korištenju sredstava EU’, ističe Antonija Jozić.
Koprivnica: Samo u 2018. realizirali 23 projekta
‘Rekorderi smo i predvodnici po mnogo čemu pa tako i po povlačenju EU sredstava u protekle dvije godine mandata koliko radimo na tome. Samo u 2018. godini realizirali smo 23 različita projekta. Uvjeren sam da zajedno možemo ostvariti nove, možda do jučer nezamislive iskorake. Hrabrosti i energije sigurno imamo, a u takvim situacijama uvijek dolazi i malo sreće. Siguran sam da ćemo kroz kvalitetne programe s kojima ćemo ići prema EU fondovima i dalje konstantno ulagati te tako u budućnosti biti grad jednosmjenske nastave, snažnog gospodarstva, potpune infrastrukturne pokrivenosti i povezanosti, a snažno ćemo brinuti i o kulturnoj baštini. Ključni pokretač ove regije je naša Koprivnica i spremni smo tu odgovornost iznijeti kao i nebrojeno puta do sada. Zajedno smo Koprivnica, zajedno smo prekrasno mjesto za život. Ponos Podravine i Prigorja’, kaže gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.
Šibenik: EU novcem podižu turizam i stvaraju nova radna mjesta
‘Naš uspjeh u ostvarivanju europskog novca nije slučajan, rezultat je to predanog i ciljanog rada, prije svega, kvalitetnog i strateški promišljenog razvoja grada koji se ne oslanja samo na postojeću ponudu i prirodne resurse sunca i mora. Snažan uzlet temeljimo na valorizaciji bogatih kulturnih i prirodnih resursa čime se, osim obogaćivanja turističke ponude, istovremeno postiže kvaliteta života lokalnog stanovništva, ali i stvaraju nova radna mjesta. Trudimo se uvijek voditi idejom da sve što radimo mora biti dobro za krajnjeg korisnika, a to su građani’, ističe prvi čovjek Šibenika Željko Burić.
Jedan od najznačajnijih i svakako najvažnijih projekata koji se realizira uz pomoć europskog novca je obnova i revitalizacija šibenskih tvrđava prepoznatljivog fortifikacijskog sustava sačinjenog od tvrđava, pa je tako nakon cjelokupne obnove tvrđava sv. Mihovil i Barone, ove godine započela revitalizacija tvrđave sv. Ivana, gdje je za projekt vrijedan 49 milijuna kuna Grad Šibenik iz Fonda za regionalni razvoj osigurao čak 41 milijun kuna. Tu je i najveći projekt uređenja sustava odvodnje i kanalizacije u povijesti Šibenika, tijekom kojeg će biti uređene 23 pripadajuće ulice, a koji će Šibenik pozicionirati kao jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s 99 postotnom pokrivenosti stanovništva vodovodnom mrežom. Ukupna vrijednost cijelog projekta Aglomeracije Šibenik iznosi 397 milijuna kuna, od čega je 68,5 posto, ili 272 milijuna bespovratnog europskog novca iz strukturnih i investicijskih fondova EU. Gradi se studentski dom Palacin, Centar za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“, a
projekt Hrvatskog centra koraljarstva na Zlarinu dosad je najveće ulaganje Grada Šibenika na jednom od njegovih otoka te iznosi 24 milijuna kuna od čega EU sufinanciranje iznosi 13,3 milijuna kuna.
Grubišno Polje: EU projektima digli kvalitetu života i povećali zaposlenost
Grad Grubišno Polje u prošloj je godini, kaže gradonačelnik Zlatko Mađeruh, pokrenuo četiri EU projekta vrijedna 35 milijuna kuna, a uz podizanje kvalitete života građana primjerice ugradnjom pročistača otpadnih voda, ostvarili su i drugi važan cilj – otvaranje novih radnih mjesta na području Grada.
‘Očekujem da ćemo do 2020. godine povući još više sredstava Europske Unije jer već sada imamo ugovorene nove projekte. Drago mi je da je Grad Grubišno Polje u samom vrhu po prikupljenim sredstvima razmjerno broju stanovnika. Sredstvima Europske Unije, dobivanjem BFC certifikata (business friendly certificate) i transparentnošću proračuna stvaramo pozitivno političko ozračje’, ističe Mađeruh.
Lipik: Povukli već 80 milijuna kuna
‘Grad Lipik godinama radi na pripremi i provedbi projekata koristeći se svim blagodatima EU fondova. Od 2013. smo ulagali u brojne projekte važne za razvoj i gospodarski oporavak Grada Lipika – u komunalnu, prometnu, turističku infrastrukturu, u obnovu i revitalizaciju kulturne baštine, poslovnu infrastrukturu, poticanja ulaganja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva te u projekte koji se odnose na socijalnu tematiku, odnosno ulaganje u međugeneracijsku solidarnost, zapošljavanje dugotrajno ne zaposlenih žena i dostojanstveno starenje naših starijih mještana’, ističe gradonačelnik Vinko Kasana.
U navedenom periodu ugovoreno je skoro 85 milijuna kuna od čega je do sada ostvareno 80 milijuna. Grad Lipik tako je EU novcem izgradio Poduzetnički inkubator, provode tri projekta iz područja , prekogranična suradnja kroz koju provodimo 3 projekta iz područja poduzetništva, turizma i socijale, energetska obnova stambenih zgrada, društvenih domova te vrtića i škola, izgradnja novog vrtića u Poljani te zapošljavanje 20 žena kroz program Zaželi.
Karlovac: Ključ uspjeha je dugoročno planiranje i priprema
U petogodišnjem razdoblju – 2013-2018. Grad Karlovac je, prema podacima Min. financija o izvršenju proračuna, peti po ukupno ostvarenim sredstvima u petogodišnjem razdoblju, a projekti koje su ostvarili u tom razdoblju su većinom iz područja očuvanja prirodne i kulturne baštine u svrhu turizma npr. Slatkovodni muzej i akvarij Aquatika, za kojeg su dobili već nekoliko međunarodnih nagrada, vrijedan 36,7 mil. kuna, zatim projekti energetske obnove javnih zgrada, mahom škola i vrtića te projekti ESF-a i IPA-e u suradnji i partnerstvu sa udrugama.
‘Ovakav uspjeh temeljen je na kvalitetnim ljudskim kapacitetima Upravnog odjela za europske fondove i razvoj grada, certificiranih djelatnika koji su u svojim sektorima pratili, pripremali i prijavljivali projekte na otvorene natječaje u razdoblju od 2013.-2018., a čine to kontinuirano i danas. Grad Karlovac ima trenutno projekte koji su pripremljeni sa dozvolama i studijama i samo čekamo da se otvore pozivi da ih doradimo i prijavimo. Imamo, također, i kvalitetnu suradnju s Regionalnom razvojnom agencijom Karlovačke županije te civilnim udrugama. Ključ uspjeha je promišljati dugoročan razvoj i biti u toku sa strateškim odrednicama na nacionalnom i europskom nivou, te pripremati velike projekte za buduće financijsko razdoblje’, ističe gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.
Pazin: Bez EU fondova ne bi bilo brojnih gradskih projekata
Grad Pazin je sa ostvarene 532 kune bespovratnih EU kuna po stanovniku osmi najuspješniji grad u prošloj godini. Gradonačelnik Renato Krulčić ističe kako su ove godine osigurali dodatnih 27,4 milijuna kuna, pa tako iz EU fondova financiraju svoje najveće proejkte kao što su poduzetnički inkubator PAZIN UP, izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta, rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića, sanacija bivšeg odlagališta otpada….
‘Orijentiranost ka ostvarivanju financijske potpore iz Europskih fondova stvar je strateškog opredjeljenja Grada Pazina prvenstveno zbog zadaće osiguravanja europskog životnog standarda našim sugrađanima ali i nedovoljno velikih proračunskih okvira i normativne decentralizacije. Bez europske financijske pomoći mnogi projekti u Gradu ne bi se realizirali i tako pružili realni razvojni potencijal lokalnoj zajednici’, ističe Krulčić.
Virovitica: Na projektima radi preko stotinu mladih stručnjaka
Samo do svibnja ove godine u Virovitici su realizirane investicije vrijedne oko 39 milijuna kuna, dok je trenutno otvoreno 10-ak gradilišta u vrijednosti oko 250 milijuna kuna. Do kraja 2019. godine očekuje se otvaranje još 30-ak novih gradilišta te su investicije u 2019. godini u vrijednosti oko 225 milijuna kuna.
‘Trenutno završavamo naš najveći i najznačajniji EU projekt vrijedan 81 milijun kuna – obnovu Dvorca Pejačević i Gradskog parka. Kraju smo priveli energetske obnove odgojno-obrazovnih institucija, završavamo izgradnju novog Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju i trodijelne školske sportske dvorane, a paralelno s tim, u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, pripremamo ulaganje u školske objekte u vrijednosti preko 130 milijuna kuna. Planiramo krenuti i u realizaciju projekta gradskih bazena, a u prvoj fazi gradio bi se 25-metarski bazen. Kako bismo mladima ponudili nove sadržaje te osigurali prostor za organizaciju raznih manifestacija, ali i provođenje slobodnog vremena, ove godine planiramo krenuti i s rekonstrukcijom i opremanjem Vanadisa’, kaže gradonačelnik Ivica Kirin i ističe kako uspjeh u povlačenju EU sredstava zahvaljuju svojoj Razvojnoj agenciji VTA, koja priprema i provodi projekte za Grad, a na raspolaganju je i gradskim ustanovama i organizacijama civilnog društva, poduzetnicima i poljoprivrednicima. ‘U našem gradu na pripremi i provedbi projekata radi preko stotinu mladih obrazovanih stručnjaka koji su zaposleni u Gradskoj razvojnoj agenciji VTA, županijskoj VIDRA-i, Poduzetničkom inkubatoru, LAG-u VIP, gradskoj i županijskoj upravi te županijskim i gradskim tvrtkama’, rekao je gradonačelnik Ivica Kirin.
Trilj: EU fondovi su prilika koju maksimalno koristimo
‘Mi samo nastojimo iskoristiti mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. Teško da bi grad mogao osigurati tolika sredstva za mnoge projekte koji su sada u realizaciji bez toga i upravo EU fondovi su prilika. Dio te iznimne prilike smo iskoristili, a dobar dio nam slijedi. Grad Trilj priprema još projekata za nova sredstva iz EU fondova, a sve u svrhu podizanja kvalitete života svih koji žive na triljskom području’, ističe gradonačelnik Trilja Ivan Šipić.
Navodi kako su sredstva osigurali za izgradnju komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni “Čaporice” te za izgradnju Poslovno uslužnog centra u toj zoni. Grade biciklističke staze, novi
vrtić i jaslice, novi vatrogasni dom, a preko projekta ZAŽELI su zaposlili 25 žena za pomoć socijalno najugroženijima.
Vinkovci: Ugovoreno 1,1 milijardu kuna vrijednih projekata
Među 10 gradova koji su u proteklih pet godina povukli najviše EU novca je i Grad Vinkovci, a gradonačelnik Ivan Bosančić uspjeh zahvaljuje mladom timu ljudi u gradskoj upravi i Agenciji za razvoj i investicije grada Vinkovaca koji je, kaže, prepoznao mogućnost povlačenja bespovratnih sredstva u svrhu realizacije brojnih projekata kroz koje će se građanima podignuti kvaliteta života.
‘Samo u protekloj godini Agencija za razvoj i investicije grad Vinkovaca prijavila je 35 projekata ukupne vrijednosti 62 milijuna kuna, a 14 djelatnika Agencije trenutno provodi 22 projekta u vrijednosti od 160 milijuna kuna. Naime, u gradu Vinkovcima je dosada ugovoreno projekata od gotovo 1,1 milijardu kuna. Ovi projekti se odnose na projekte čiji su nositelj Grad Vinkovci, gradske tvrtke, ustanove i poduzetnici s područja grada. Projekti su to društvene, socijalne, komunalne i infrastrukturne tematike čije će aktivnosti i krajnji rezultati biti na korist svih građana Vinkovaca i šire’, ističe Bosančić. Među ostalim, tu su 6,7 milijuna kuna vrijedan projekt ZAŽELI, osiguravanje pomoćnika u nastavi učenicima s poteškoćama u razvoju, besplatna prehrana za učenike u riziku od siromaštva kojim je dosad osigurano 234.000 obroka u tri školske godine za gotovo 2.400 korisnika. Također, nedavno su potpisana 3 ugovora u vrijednosti od 3 milijuna kuna čime je omogućeno da preko stotinu djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti i osoba s invaliditetom sudjeluje u različitim sportskim aktivnostima, tu je i 21 milijun kuna vrijedna gradnja Poduzetničkog inkubatora, a trenutno najveći projekt kojem je Grad nositelj je izgradnja nadvožnjaka Duga ulica- Borinačka ulica i prilazne prometnice kojima će se u gradu Vinkovcima ukupne vrijednosti gotovo 80 milijuna.
