Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova RH, za Poslovni dnevnik govori o priznatosti gradova u gospodarskom razvoju, njihovu ulaganju u nove tehnologije…
Nedavno ste rekli da je “RH visoko centralizirana država u kojoj se od nas svakim danom traži sve, a ostajemo sa sve manje novca”. Što se treba mijenjati?
Kada bi država racionalizirala svoj birokratski aparat i dovela ga na razinu standarda visokostandardiziranih gradskih uprava, tada bi sve bilo u redu. Svima su puna usta decentralizacije, a država je sve centraliziranija. Kao što efikasan poduzetnik sve segmente poslovanja koji ne predstavljaju njegov core business daje u outsourcing, tako i država sve moguće segmente upravljanja treba spustiti na gradove, decentralizirati. Država bi trebala biti samo regulator i tome se ozbiljno posvetiti. Umjesto toga, ona se danas bavi svim i svačim, a najmanje onim čime bi trebala. Ne čudi stoga da smo izrazito prenormirana zemlja. Donosimo tri zakona dnevno, i to loših. Zagušeni smo administracijom koju proizvodi birokracija centralne države koja je sama sebi svrha. Zato ne iznenađuje da europski novac, umjesto u Hrvatsku, odlazi u Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, a o Poljskoj i baltičkim državama da i ne govorim.
Kakvi su rezultati Udruge gradova u vašem mandatu?
Prošle su tri godine otkako vodim Udrugu gradova i mogu reći da sam zadovoljan što smo sve odluke na tijelima donijeli jednoglasno. Riječ je o brojnim primjedbama na prijedloge zakona kojima se, posredno ili neposredno, uređuje lokalna samouprava. To govori da, neovisno kojoj političkoj opciji pripadamo, imamo iste ciljeve, mišljenja i stavove, a to je razvoj naših sredina i bolji život svih građana u Hrvatskoj. Jasno je da prostora za bolju učinkovitost i racionalizaciju poslovanja ima i na toj našoj, gradskoj lokalnoj razini.
Kakva je danas pozicija jedinica lokalne uprave? Dokle se došlo s decentralizacijom za koju se zalažete?
Nestabilnost prihoda gradova i općina, prije svega poreznih, i česte izmjene zakonske regulative, otežavaju nam planiranje i provedbu zacrtanih ciljeva. Često ponavljam, što je stupanj decentralizacije viši, društvo je bogatije. Stoga ću se i dalje boriti za ostvarenje tog cilja!
Gostovali ste na manifestaciji Gradovi budućnosti, pratite trendove u podizanju kvalitete života u gradovima. Koja se dostignuća suvremene tehnologije mogu uvesti u hrvatske gradove?
Kvalitetna pametna rješenja utječu na poboljšanje kvalitete ljudskog života, ali i odnosa prema prirodnoj okolini. Visoke tehnologije, ponajprije ICT, treba u što većoj mjeri integrirati u područja energije, transporta, uprave, industrije, radi postizanja višestrukih rezultata za dobrobit građana kao što su energetska efikasnost, bolja mobilnost, pametan razvoj, konkurentnost i održivost. U pogledu ograničenja za primjenu smart city rješenja najveći je problem nedostatak informacijske povezanosti gradova i ostalih subjekata javne uprave. Upravo zato i u našem gradu Zaprešiću razvijamo širokopojasni internet, povezujemo institucije kroz razna digitalna rješenja kako bismo brže i učinkovitije obavljali javne poslove, a ujedno smanjili troškove poslovanja. (Izvor: POslovni dnevnik/Saša Paparella)
