U posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o velikim projektima, poput aglomeracije, u ruralnim područjima sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte… U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a vodeći su gradovi Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik,  Beli Manastir, Karlovac, Split  i Pleternica. 

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70% dodijeljenih sredstava.

Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone… dio je najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.

U našoj analizi zbrojili smo  direktne i indirektne pomoći od EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto  pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene zajedno).

Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak  o povučenim sredstvima per capita. U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2.091 kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica – 1.893, Prelog  – 1.863, Mursko Središće – 1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.

Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, izuzev Otoka, kao malog grada koji se našao u vodećih deset. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.

Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za 21,6 milijuna kuna, Virovitica za 20,7 milijuna kuna, Dubrovnik za gotovo 19,4 milijuna, Karlovac 19,2 milijuna kuna, Petrinja 18,3 milijuna, Garešnica 17,6 milijuna, Zadar i Osijek oko 16 milijuna, Otok 13,6 milijuna, koji je ujedno i jedini manji grad u skupini vodećih deset te Kutina 13,2 milijuna kuna više povućenih sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu.

Po postotnom rastu povučenih sredstava u 2019. godini bio je Grad Buje, s rastom u odnosu na godinu prije za preko 94 tisuća posto, više od 84 tisuće posto rast je bio u Gradu Kninu, Glini preko 35 tisuća posto, gotovo 3000 posto rast je imao Grad Vrlika, oko 2.400 posto Trilj, Klanjec oko 1800 posto, Mali Lošinj oko 1500 posto, Mursko Središće oko 1400 posto, Labin gotovo 1300 posto i Novi Marof oko tisuću posto više povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu.

Gleda li se udio povučenih sredstava u ukupno povučenim u gradovima, u top deset nalaze se veliki i srednji gradovi. Rijeka je vodeća s povučenih 4,17 posto, Osijek 3,29 posto, Virovitica 3,17 posto, Petrinja 2,65 posto, Zadar 2,31 posto, Dubrovnik i Beli Manastir 2,29 posto, Karlovac 1,97 posto, Split 1,95 posto i Pleternica 1,92 posto.

Beli Manastir: Prijavljeno i u pripremi projekti vrijednosti 60,4 milijuna kuna

Grad Beli Manastir rekorder je rasta povučenih EU sredstava  – u 2019. su, prema podacima Ministarstva financija, povukli preko 21 milijun kuna više nego godinu ranije. Kako su nam predočili, u Gradu je prijavljeno ili u pripremi projekti procijenjene vrijednosti gotovo 60,4 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva 33,9 milijuna kuna. Neki od prijavljenih projekata su primjerice 12,4 milijuna kuna vrijedan projekt Izgradnje skladišnih kapaciteta, 595,9 milijuna kuna vrijedan projekt Prijelaz pruge u Šumarini, pa 1,5 milijuna kuna vrijedan projekt produženog boravka u vrtiću, izgradnja bazena vrijednosti 15,9 milijuna kuna, gradskog sportskog parka…. U tijeku pripreme su projekti Institut za sviranje tradicijskih instrumenata vrijednosti milijun kuna, pa 745.000 kuna vrijedan projekt Kuća Baranjskog kulena – edukacijski centar, 4,2 milijuna kuna vrijedan projekt Univerzalne športske škole…

 Virovitica: Ove godine nastavljaju se energetske obnove, jedan od projekata u novom financijskom razdoblju je gradnja Glazbene škole

Grad Virovitica u 2019. je povukao preko 21 milijun kuna EU sredstava više nego godinu ranije. Te je godine, naime, u Virovitici završen projekt obnove Dvorca Pejačević i Gradskog parka vrijedan preko 82 milijuna kuna. Izgrađen je novi Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom sportskom dvoranom vrijedan 83 milijuna kuna, projekt koji je financiran iz nacionalnih sredstava i Grada. Lani je završen novi dječji vrtić u prigradskom naselju Sveti Đurađ vrijedan 5,5 milijuna kuna te reciklažno dvorište vrijednosti 4,9 milijuna kuna.

U ovoj godini u fazi realizacije je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica vrijednog 183 milijuna kuna, izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Antunovac 4,3 milijuna kuna, energetske obnove škola, vrtića i mjesnih domova vrijednosti 35 milijuna kuna (riječ je o projektima energetske obnove koji su realizirani u posljednje tri godine te se još nekoliko njih privodi kraju).

U novom financijskom razdoblju u planu su ogromni projekti – od grad gradnje brze ceste Zagreb-Bjelovar-Virovitica vrijednosti 900 milijuna kuna, što je projekt RH, uređenja Virovitičkih jezera vrijednosti 200 milijuna kuna, te gradnje III. Osnovne škole 70 milijuna kuna i Glazbene škole Jan Vlašimsky vrijedne 23 milijuna kuna. Nadalje, u planu je i gradnja novog Autobusnog kolodvora vrijednog 30 milijuna kuna, te sportsko-rekreacijske zone na Virovitičkim jezerima (15 milijuna kuna), kao izgradnja bazenskog sportsko-turističkog centra u Virovitici vrijednog 36 milijuna kuna. Tu su i izgradnja Spomen-doma hrvatskim braniteljima sa spomen-obilježjem  vrijednosti 10 milijuna kuna te Područne škole u Čemernici vrijednosti pet milijuna kuna.

Osim toga, Grad u suradnji s Razvojnom agencijom VTA svake godine prijavljuje i projekte za pomoćnike u nastavi, osiguravanje prehrane za djecu u riziku do siromaštva u školama čiji je Grad osnivač te za poslijepodnevni rad Dječjeg vrtića Cvrčak, a projekti su zajedno vrijedni preko 8,5 milijuna kuna.

Karlovac: Ključni projekti do 2030. su korištenje geotermalnih izvora u toplinarstvu, poljoprivredi i turizmu

Grad Karlovac godinama je već, pa tako i u 2019., među gradovima s najvećim udjelom povučenih EU sredstava, ali i onima s najvećim rastom povučenih sredstava. Najvažniji projekti od 2019. godine su Razvoj poduzetničke zone Gornje Mekušje u koju je uloženo preko 10 milijuna kuna, te 9,2 milijuna kuna vrijedan projekt ‘Susret s rijekom’. U  Dječji vrtić i jaslice Mahično uloženo je 5,6 milijuna kuna, pri čemu je udio bespovratnih sredstava bio 80 posto. Nadalje, u gradnju prilazne prometnice Centru za  gospodarenje otpadom  Karlovačke županije „Babina Gora“ uloženo je 7,9 milijuna kuna, čime su stvoreni preduvjeti za izgradnju i pokretanje Centra za gospodarenje otpadom i otvoreno je 40-ak novih radnih mjesta. Preko 1,5 milijun kuna uloženo je u izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta, u sklopu kojega je proveden i niz informativno-obrazovnih aktivnosti, eko igraonica za djecu i mlade, te radionica o razvrstavanju na kućnom pragu i javne tribina za građane. Tu je i niz edukativnih aktivnosti za održivo upravljanje otpadom ‘Pametno odloži, #Bolji Karlovac složi“ za kojega su osigurali preko milijun kuna.

Grad Karlovac partner je i u projektu „Energy@school“ vrijednom 16,3 milijuna kuna, a kojim se žele smanjiti postojeće razlike između različitih regija u pogledu planiranja i provedbe energetskih politika u javnim zgradama, kroz stvaranje energetski pametnih škola.  Od preko 60 europskih škola koje su sudjelovale karlovačke 4 škole su bile u prvih 5 škola. Projekt je nakon glasovanja stručnjaka i građana svih članica EU proglašen najboljim projektom INTERREG programa u dijelu edukacije za očuvanje okoliša i energetske učinkovitosti.

Grad Karlovac energetski je obnovio i 10 javnih zgrada u projektima ukupne vrijednosti 38,6 milijuna kuna, od čega je preko 20 milijuna kuna EU sredstava.

U novoj financijskoj perspektivi, do 2030. ključni su, pak, projekti korištenja geotermalnih izvora u toplinarstvu, poljoprivredi i turizmu, pa je u planu i gradnja bazena i toplica. Kroz ITU mehanizam plan je  revitalizacija nekadašnjeg kina Edison, izmjena vrelovoda i opremanje centra Nikola Tesla.

Petrinja: U tijeku projekt dodjele bespovratne potpore za razvoj poduzetništva vrijednosti 9.940.488,80 kuna 

Grad Petrinja u 2019. je ostvario preko 18 milijuna kuna EU sredstava više nego u prethodnoj godini, a jedan od ključnih projekata je ulaganje u infrastrukturu poslovne zone Mošćenica Poljana ugovorene vrijednosti preko 26,7 milijuna kuna. Projektom su se ojačali kapaciteti lokalnih poduzetnika i općenito poduzetnička klima. Za bespovratne potpore za razvoj poduzetništva osigurali su, pak, gotovo 10 milijuna kuna, a kroz njega poduzetnici mogu ostvariti do 36 tisuća kuna potpora po zaposlenome.

Za projekt Grad na Kupi provedbeni dio projekta je započeo, a isti je ukupne vrijednosti oko 38 milijuna kuna. Radi se o najkompleksnijem projektu iz IPa. Objekti u obuhvatu projekta su primjerice rekonstrukcija zgrade za proizvodnju struje u multimedijalni centar, rekonstrukcija ulice Ivana Gundulića, pa ulice Antuna Mihanovića, građenje terase, rekonstrukcija perivoja “Strossmayerovo šetalište”, rekonstrukcija ceste Šetalište Kajetana Knežića, sanacija cestovnog mosta, građenje sportskog igrališta te dječjeg igrališta, rekonstrukcija ceste u Ulici J. Runjanina i u dijelu Ulice B. Hanžek, rekonstrukcija zgrade gradskog kupališta i izgradnja sportsko-rekreacijske zgrade sa pratećim sadržajima i pješačkim mostom.. Ulaganjem u navedene objekte i prometnice učinit će prolazak i zadržavanje u gradskoj jezgri sigurnijim i ugodnijim za stanovnike i posjetitelje Petrinje.

Nadalje, tu je projekt izrade projektne dokumentacije za gradnju nove tržnice za što su osigurali preko 400 tisuća kuna, a sam početak gradnje očekuje se u travnju ove godine.

Za projekt unapređenja infrastrukture za predškolski i školski uzrast djece ugovorili su preko 40 milijuna kuna, a cilj je ulaganjem u infrastrukturu dječjeg vrtića, igrališta, školske dvorane podići kvalitetu života najmlađih stanovnika grada Petrinje (i njihovih roditelja) te time direktno utjecati pozitivno na demografske procese u gradu Petrinji. Planirani, a neki već realizirani projekti su  gradnja dječjeg vrtića Češko selo u Petrinji, rekonstrukcija OŠ Mate Lovraka, izgradnja dječjeg igrališta Slatina te gradnja svlačionice s pratećim sadržajima, pomoćnog igrališta i dječjeg igrališta Češko selo u Petrinji.

Izgradili su vidikovac na Hrastovačkoj gori vrijedan milijun kuna, čime se doprinijelo turističkom razvoju Grada Petrinje, posebice planinarskog i cikloturizma – koji su unazad nekoliko godina sve popularniji. Za komunalnu infrastrukturu su osigurali preko 32 milijuna kuna.

Projekti koji su u pripremi za prijavu na bespovratna EU sredstva su Sportsko-rekreacijska zona uz rijeku Petrinjčicu i Poduzetničko-društveni centar.  Od ostalih, u planu je gradski bazen, za koji se izrađuje projektno-tehnička dokumentacija.

Zadar: Trenutno se provode projekti vrijednosti 250 milijuna kuna

Grad Zadar već se etablirao kao jedan od najuspješnijih gradova po korištenju EU sredstava pa su tako i u 2019. u vrhu po udjelu u ukupno iskorištenim sredstvima, kao i po rastu sredstava. Trenutno provode EU projekte vrijednosti veće od 250 milijuna kuna, od kojih i nekolicinu kapitalnih strateških projekata usmjerenih na održivi urbani razvoj, zaštitu i očuvanje okoliša s naglaskom na održivo upravljanje vodnim resursima, razvoj i implementaciju pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija, revitalizaciju kulturne baštine i razvoj poslovne infrastrukture.

Najvažniji projekti koje izdvajaju od 2019. godine jesu Implementacija pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija te IKT Zadar Urban Mobility 4.0 (ZUM 4.0) vrijedan 14.8 milijuna kuna, a koji uključuje implementaciju sustava elektroničke naplate u javnom prijevozu, sustava pametnog parkiranja, kao i sustava informiranja u prometu i javnom prijevozu putem centralnog informacijskog sustava te mobilne aplikacije u realnom vremenu.

Tu je, zatim, Razvoj i implementacija inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcija prometnice sa prioritizacijom vozila javnog prijevoza i biciklističkom stazom u gradu Zadru vrijednosti 35 milijuna kuna. Novi pametni sustav prometa omogućava efikasnije upravljanje prometom, bolju informiranost vozača, optimizaciju prometnih tokova te integraciju s postojećim sustavima prometovanja na području grada Zadra.

Projekt NETWAP, vrijedan 11,1 milijun kuna usmjeren je na podizanje svijesti o potrebi zaštite i očuvanja morskog okoliša  te suočavanje s potencijalnim štetama pomorskog okoliša na odabranim lokacijama. Razvijeni i izrađeni model gospodarenja otpadom testirat će se i provesti kroz pilot aktivnost na otoku Istu gdje je postavljen  elektromehanički komposter za biorazgradivi otpad kapaciteta 30 tona koja služi za različite ekološke namjene u poljoprivredi. U sklopu projekta postavljen je i SeaBIN – specijalizirani uređaj koji  filtrira morsku vodu skupljajući plastiku, mikroplastiku, deterdžente, ulja i ostale materijale s površine, sprječavajući ih da otplutaju na otvoreno more i naštete morskoj flori i fauni.

Rekonstrukcija Centra za mlade i izrada novog urbanističkog rješenja prostora bivše vojarne u ulici Stjepana Radića projekt je vrijednosti  39.8 milijuna kuna. Brownfield lokalitet u samom središtu grada Zadra, kao bivši vojni kompleks u ulici Stjepana Radića, rekonstruira se i ponovno stavlja u funkciju kako bi se postojeći, trenutno neiskorišteni, derutni i zapušteni objekt obnovom revitalizirao u Centar za mlade i služio zajednici.

Izgradnja infrastrukturne poduzetničke zone Crno – faza I vrijedan je, pak, 35,3 milijuna kuna. Poduzetnička zona Crno jedan je od najznačajnijih gospodarskih strateških projekata Grada Zadra koji ima za cilj potpunu gospodarsku afirmaciju urbanog područja Zadar, ali i cjelokupne Zadarske županije. Projektom će se izgraditi cesta te sva ostala infrastruktura potrebna za funkcioniranje zone koja se nalazi u koridoru cestovne mreže. Aktivacija zone u konačnici će rezultirati razvojem novih tehnologija i proizvoda, koncentracijom specijaliziranih znanja i vještina, povećanjem konkurentnosti i izvoza, smanjenjem nezaposlenosti te dinamičnim gospodarskim rastom UP Zadra.

2Code projekt je vrijednosti 929 tisuća kuna i nastavak je projekta Code,  koji svoje izvore pronalazi u brojnim projektima usmjerenim na poboljšanje poslovnog okruženja na području grada Zadra. Prvi od njih bio je infrastrukturni projekt „Coworking Zadar – suradnjom do inovacija“ čija se programska soft komponenta nastavila dalje razvijati kroz projekt  „Cowork.Net“. Svi ovi projekti usmjereni su na poboljšanje poslovne infrastrukture za unapređenje poduzetničke klime na lokalnoj razini.  Implementacijom ključnih aktivnosti, u suradnji s partnerskim institucijama iz Bosne i Hercegovine te Crne Gore, u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG IPA CBC,  projekt će rezultirati uspostavom IT klastera u Nikšiću i Tuzli, razvojem strategija za uspostavljene klastere, jačanjem IT mreže u Zadru, unaprijeđenim kapacitetima IT klastera u Mostaru, stvaranjem preduvjeta za prekograničnu suradnju IT klastera, razvojem programa mreže Code HUB-ova, razvojem usluga Code HUB-ova za digitalne nomade, razvojem platforme za prekograničnu mentorsku mrežu, organizacijom promotivnih poduzetničkih događaja, unaprjeđenjem postojećih coworking prostora i uspostavom inovativnih laboratorija u četiri uključena grada.

 Dubrovnik: U 2019. niz projekata energetske obnove škola i vrtića

Grad je među vodećima po rastu povučenih EU sredstava u 2019. u odnosu na godinu prije, za 2,29 posto. Neki od značajnih projekata su u toj godini bili, primjerice, „Grad ZA djecu-poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ kroz koji je uvedeno poslijepodnevno radno vrijeme, kao i rad subotom u vrtićima, uvedeno pružanje usluga u vrtiću na Lopudu i tijekom ljeta; nabava didaktičke i druge opreme, osnaživanje postojećih kapaciteta radne snage (edukacije), nova brojna zapošljavanja. Ukupna vrijednost projekta bila je 14 milijuna kuna. Nadalje, energetska obnova zgrada: OŠ Lapad, vrijednosti od gotovo 8 milijuna kuna, OŠ Ivan Gundulić vrijednosti 7,8 milijuna kuna, OŠ Marin Držić vrijednosti 816,7 tisuća kuna, DV Ciciban, vrijednosti 2,8 milijuna i DV Izviđač vrijednosti 1,4 milijuna kuna.

Nadalje, projekt „ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“ koji za cilj ima  povećanje stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada. Projekt je vrijednosti 1,38 milijuna kuna.

City Charger Cargo Bike, projekt je koji se odnosi na upotrebu  teretnih bicikla, odnosno tricikla, a što je uspješan  model rješavanja problema istovara tereta, posebno u pješačkim zonama ili car free zonama te tako olakšavaju svakodnevni život. Glavni cilj projekta je poticanje održive mobilnosti kroz upotrebu inovativnih rješenja u tzv. cargo prometu. Ukupna vrijednost projekta je 28,5 milijuna kuna.

Pomoćnici u nastavi u osnovnim školama grada Dubrovnika- faza II, projekt je kojim je omogućeno pružanje potpore uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim školama Grada Dubrovnika kroz angažiranje stručnih pomoćnika/ca u nastavi, a kako bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje. Vrijednost projekta bila je 7 milijuna kuna.

Od lanjskih projekata izdvajaju rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale,  II., III. i IV. faza izgradnje. Projekt predviđa rekonstrukciju i proširenje cjelokupne Lapadske obale, uz uređenje parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci. Vrijednost projekta je 69,8 milijuna kuna. Nadalje, tu je projekt razvoja vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik – Aglomeracija Dubrovnik ukupne vrijednosti 881,2 milijuna kuna. Pa razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika, projekt vrijednosti 92,7 milijuna kuna.  Zatim projekt Libertas,  nabava autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza, njih 11, a vrijednost projekta je 22,8 milijuna kuna.

U sljedećem financijskom razdoblju, Grad Dubrovnik prijavio je 36 projekata koji imaju spremnu ili će do kraja godine imati spremnu projektnu dokumentaciju u zalihe projekata za Fond za oporavak i otpornost – najveći instrument za financiranje projekata oporavka od krize. Svi spremni projekti i projekti u izradi usklađeni su sa Nacionalnom strategijom razvoja RH do 2030 god. i prema novim prioritetima, odnosno prema 5 ciljeva EU prema kojima će biti umjereno ulaganje. Osim Programa i fondova EU, još jedan bitan mehanizam koji će biti na raspolaganju Gradu Dubrovniku u novom financijskom razdoblju je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih program te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

Grad Dubrovnik u novom programskom razdoblju 2021. -2027. kao sjedište Urbane aglomeracije Dubrovnik, na raspolaganju će imati dodatni indikativni dio bespovratnih sredstava za projekte u sklopu integriranog teritorijalnog ulaganja i održivog urbanog razvoja, a iz više područja koja uključuju kulturu, turizam, promet i mobilnost, digitalizaciju, gospodarstvo i zaštitu okoliša. Neki od važnijih projekata koji slijede su PARK’N’RIDE, Dom za starije i nemoćne u Dubrovniku, Cesta Tamarić, Dvorana 2025 – multifunkcionalna (sportska, koncertna, kongresna), Tenis Centar Lapad, Ljetnikovac Gučetić…

Osijek: I u 2021. godini nastavljaju se kapitalne investicije u Tvrđi i IT parku

I Grad Osijek u vrhu je i po udjelu u ukupno ostvarenim EU sredstvima, kao i po rastu sredstava u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2019. godine u gradu Osijeku je uz većinsko EU financiranje završena obnova 6.000 m2 parka u središtu grada (secesijska Sakuntala) i uređenje Stare pekare i novog Trga V. Lisinskog u Tvrđi te je započela realizacija više kapitalnih  projekata: Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe (revitalizacija 30.000 m2  brownfield područja Tvrđe – komunalne infrastrukture i popločenja, ukupne vrijednosti gotovo 120 milijuna kuna), regionalnog info-turističkog Centra za posjetitelje, a započeta je i rekonstrukcija 3,8 km biciklističkih staza u gradu Osijeku.

Tijekom 2020. završeni su projekti izgradnje dva reciklažna dvorišta, sanirano je i zatvoreno odlagalište neopasnog otpada Nemetin, a započela sanacija zatvorenog odlagališta komunalnog otpada Sarvaš (preko 73 milijuna kuna).

Uspostavljen je sustav dijeljenja automobila (8 auta), a ove godine započinje i sustav dijeljenja bicikala (175 bicikala i 25 samo-uslužnih stanica).

Strateški projekt Urbane aglomeracije Osijek, poslovna infrastruktura za najpropulzivniji gospodarski sektor – IT park je u 2020. započet te se uz izgradnju poslovnih zgrada IT firmi nastavlja 2021. i 2022. izgradnjom centralne zgrade za najam. Projekt modernizacije tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka nastavlja se nakon zahvata na ispravljačkim stanicama modernizacijom kompletne podzemne kabelske mreže, te 9,5 kilometara gornje kontaktne mreže i tramvajske pruge, i 23 tramvajska stajališta (radovi vrijedni 267 milijuna kuna).

U 2021. godini je uz nastavak kapitalnih investicija u Tvrđi i IT parku planirano i proširenje IT parka, rekonstrukcija športsko-rekreacijskog centra Kopakabana, te projektiranje Centra urbanih sportova, a od 2022. godine započinju projekti izgradnje nove remize gradskog prijevoza putnika, te nabava novih tramvaja (projekti u gradskom prometu se time i završavaju s preko 100 milijuna eura završenih investicija).

Otok: Projekt Vrata Spačvanskog bazena u drugoj fazi imat će i nove sadržaje

Grad Otok je, već smo spomenuli, među tri rekordera po ostvarenim EU sredstvima per capita – u 2019. su povukli 2.969 kuna po stanovniku. Uz to su i jedini mali grad u top 10 gradova s najvećim rastom povučenih sredstava.

Njihov kapitalni projekt je projekt Vrata Spačvanskog bazena – Izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog centra Virovi vrijedan preko 25,5 milijuna kuna, a za kojeg su povukli 18,6 milijuna kuna iz EU fondova. Ovim projektom grade novu turističku priču i razvijaju kontinentalni turizam te promiču održivi razvoj prirodne baštine – od sanacije divljeg odlagališta otpada i prenamjene u sportsko-rekreacijski ribnjak, gradnje igrališta i sportskih terena, pješačkih staza i sadržaja… Tu je, potom, izgradnja Doma kulture u Komletincima, pa uređenje tradicijske kuće u Komletincima, zatim nastavak projekta Vrata spačvanskog bazena – Virovi II kroz koji bi se sadržaji proširili, primjerice, projektiranje novih šetnica, adrenalinskog parka, obnova postojećih šetnica i drugi turistički sadržaji na području Virova i Čistina. Tijekom 2021. pristupiti će se projektiranju zgrade za rad udruga s područja grada Otoka. Plan je izgraditi prostor za ribičke udruge, lovačke, izviđače i ostale kao dodatni sadržaj ostalih sadržaja na Virovima. Ovisno o iznosu sredstava za financiranje i iskazanim potrebama udruga razraditi će se sadržaj objekta. Planiran je i projekt izgradnje  te uređenje gradske tržnice.

Od završenih projekata u Otoku izdvajaju gradnju poduzetničkog inkubatora Otok, u sklopu kojeg je izgrađena moderna građevina površine 1.184,77 m2 s ukupno 16 poslovnih prostora namijenjenih poduzetnicima. Svi prostori u potpunosti su opremljeni i prilagođeni potrebama poduzetnika, a vrijednost projekta bila je 13.5 milijuna kuna. Vaučerom WiFi4EU omogućen je fiksni iznos financiranja u iznosu od 15 000 eura, a projektom se odabralo „središte javnog života” u Gradu Otoku, gdje su se instalirale pristupne točke WiFi4EU.

Želim raditi želim pomoći + faza II, projekt je kojim se je u dvije faze poboljšao pristup zapošljavanju i tržištu rada ženama pripadnicama ranjivih skupina  na području grada Otoka te povećala socijalna uključenost i kvaliteta života starijih osoba u nepovoljnom položaju te osoba s invaliditetom. Projektom je obuhvaćeno 45 žena i 225 korisnika u prvoj fazi, te 55 žena i 330 korisnika u drugoj fazi.

Za projekt rekonstrukcije i dogradnje dječjeg vrtića vrijedan 7,6 milijuna kuna osigurali su 7,1 milijun bespovratnih EU sredstava i osigurali adekvatan prostor za boravak većeg broja odgojnih skupina u dječjem vrtiću.

Kutina: Lani provedeno više od 60 projekata vrijednosti preko 80 milijuna kuna

Grad Kutina među deset je gradova s najvećim rastom povučenih EU sredstava u 2019., a kažu kako se rast nastavlja i u narednim godinama te u 2021. godini očekuju realizaciju strateških projekata za grad i poboljšanje kvalitete života. ‘Dosadašnje korištenje sredstava EU je dokaz dobre gradske politike te  rada naše Razvojne agencije Mrav. 2017. godine kada sam preuzeo vođenje gradske uprave, ne mogu reći da pojedine stvari nisu funkcionirale, ali smatrao sam da možemo puno bolje. Određeni projekti su bili započeti, no daleko su bili od realizacije te je trebalo započeti i niz drugih, vitalnih projekata za naš grad’, ističe gradonačelnik Zlatko Babić.

Od projekata u 2019. godini ističe uređenje  kutinskog poduzetničkog inkubatora PUNK, u koji je uloženo 6,8 milijuna kuna. U uređenje i opremanje inkubatora, iz Europskog fonda za regionalni razvoj uloženo je 6,5 milijuna kuna, a Grad Kutina je sudjelovao s 286 tisuća kuna. Tu su, potom, energetska obnova DV Maslačak u iznosu od  4,3 milijuna kuna te zgrade Gradske uprave u iznosu od 6,5 milijuna kuna. U prigradskom naselju Banova Jaruga započeli su energetsku obnovu Društvenog doma u iznosu od 9,1 milijun kuna, kao i izgradnja i uređenje Reciklažnog dvorišta s pogonom za razvrstavanje komunalnog otpada – Etapa 1  iznosu od 3,3 milijuna kuna. Ne smije se zaboraviti spomenuti projekt ZAŽELI, projekt školske prehrane, kao i puno  drugih, malih socijalnih projekata kojima se povećava kvaliteta života u našem gradu, kaže Babić.

U 2020. je u provedbi bilo više od 60 projekata vrijednosti preko 80 milijuna kuna. U 2021. svakako najvažniji je projekt Aglomeracija – “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Kutina”. Projekt je ustvari započeo još 2019., ali građevinski radovi su započeli krajem 2020. te će ove godine biti u punoj snazi. Iznos projekta je više od 488 milijuna kuna te će se na taj  način u svim dijelovima grada Kutine osigurati kvalitetan sustav vodovoda i odvodnje. Aglomeracija je poslije izgradnje Petrokemije najveća investicija u povijesti grada Kutine.

‘Uz sredstva EU nastojimo i vlastitim sredstvima realizirati ključne projekte. Bez kvalitetnog ulaganja, ključnih projekata i smislenih politika nema ni napretka te je na svima nama, i Gradu i Razvojnoj agenciji zadatak raditi za bolju Kutinu i na tome ćemo i dalje ustrajati’, ističe Babić.

Buje: Energetske obnove i proširenje vrtića

Grad Buje ima rekordno povećanje povučenih EU sredstava u 2019. – sa 496 kuna u 2018. na gotovo sto puta više – 467.998 kuna. Dogradnja zgrade dječjeg vrtića bila je jedna od većih projekata u 2019. godini, koja se je produljila i na lanjsku godinu, a od važnijih projekata u Gradu izdvajaju zamjenu javne rasvjete LED rasvjetom, gradnja reciklažnog dvorišta, pa energetske obnove zgrada – Centra za inkluziju i gradske uprave, dok je energetska obnova dječjeg vrtića još u tijeku.

Knin: U provedbi pet EU projekata vrijedna 60,9 milijuna kuna

Grad Knin je 2018. godine prijavio 10 EU projekata ukupne vrijednosti 26,9 milijuna kuna, a većina tih projekata (njih 9) odobrena je i ugovorena u 2019. godini. Tu su, tako, četiri projekta za projektiranje zahvata na Kninskoj tvrđavi, u staroj gradskoj jezgri, na obuhvatu rijeke Krke te u Poslovnoj zoni Preparandija, te nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Ukupna vrijednost ugovorenih projekata u 2019. godini bila je 13,2 milijuna kuna.

U 2019. godini je Grad prijavio 3 EU projekta u vrijednosti od 24,6 milijuna kuna koji su odobreni u istoj vrijednosti i sva tri su još uvijek u provedbi. To su projekti Izgradnja pješačko-biciklističkog mosta na rijeci Orašnici i uređenje šetnice prema Krčiću, Rekonstrukcija i opremanje Informacijsko-inovacijskog inkubatora (3i) i Uređenje sportsko-rekreacijske zone Marunuša i izgradnja javne rasvjete duž staze uz Krku.

U 2020. godini Grad je prijavio još 2 EU projekta u ukupnoj vrijednosti od 44,3 milijuna kuna,  a do sada je ugovoren projekt Razvoj infrastrukture Poduzetničkog centra u vrijednosti od 33,3 milijuna kuna. Projekt Uređenje Cesarićeve obale i izgradnja javne rasvjete do arheološkog nalazišta Kapitul je prošao administrativnu provjeru te se potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava očekuje do lipnja ove godine.

Trenutno je u provedbi pet EU projekata u vrijednosti od 60,9 milijuna kuna.

U sklopu Intervencijskog plana Grada Knina izradili su dokumentaciju i do kraja godine planiraju prijaviti još niz projekata poput uređenja funkcionalne i dekorativne rasvjete i sustava video nadzora na tvrđavi,  zip line sustava i osiguravanja pristupačnosti za osobe s invaliditetom na tvrđavi, izgradnje multimedijske dvorane i ljetne pozornice na tvrđavi, uređenja interpretacijskog centra i vinoteke, pješačko-biciklističkih mostova na Krki i Butižnici, obnove i uređenja stare tržnice te oslovnih i stambenih prostora i infrastrukture u staroj gradskoj jezgri. Procijenjena vrijednost ovih projekata je 78 milijuna kuna.

Ostali projekti (koji nisu u Intervencijskog planu) za koje je spremna dokumentacija i koji će se prijaviti na prve raspoložive natječaje su: Inovacijsko središte Veleučilišta Marko Marulić u Kninu, Centar za posjetitelje Krčić, Centar za vode krša, Komunalni centar te Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Golubić.

Trenutno je u izradi dokumentacija za niz projekata za koje će se sufinanciranje tražiti iz EU fondova: Sportsko-rekreativna turistička zona uz Krku (bivša vojarna Krka), Autobusni kolodvor, Kompostana, Arheološki park, Vrtić u Vrpolju, Koso dizalo stara gradska jezgra – tvrđava, Mrtvačnica u Potkonju, Knin Fortress events, Gastro doživljaj Knina i okolice, Biciklističke rute Knina, Uređenje nerazvrstanih cesta, Uređenje i natkrivanje tribina igrališta NK Dinara i slično.

Trilj: Nastavljen projekt Zaželi

Grad Trilj je među gradovima s najvećim povećanjem povučenih sredstava u 2019. – povukli su gotovo 25 puta više nego godinu ranije. Kako su nam predočili u Gradu, u ovoj godini bit će gotov Proizvodno-uslužni centar 3LJ vrijednosti 33 milijuna kuna, namijenjen za razvoj poduzetništva, 10,8 milijuna kuna vrijedan je projekt proširenja dječjeg vrtića i jaslica, 6,8 milijuna vrijedan je projekt gradnje zajedničkog vatrogasnog doma, a projekt Cekom 3LJ ustanova je namijenjena za istraživanje i širenje znanja u području prehrane i zdravlja. Vrijednost projekta bila je 73,7 milijuna kuna.

Nastavljen je i projekt Zaželi vrijednosti 4,7 milijuna kuna, dok je 3,4 milijuna kuna vrijedna gradnja reciklažnog dvorišta, 120.000 kuna projekt WIFI4EU koji bi trebao biti realiziran ovoga ljeta.

Klanjec: Najveći projekt bio je gradnja novog vrtića

Dvadeset puta više EU sredstava u 2019. nego u prethodnoj godini ostvario je U okviru prethodne financijske omotnice Europske unije, Gradu Klanjcu odobreno je financiranje ili sufinanciranje 13 projekata u kojima je Grad Klanjec prijavitelj i nositelj, a u još nekoliko sudjelovali su kao partneri. Tijekom 2019. i 2020. godine realizirano je ukupno 6 EU projekata. Najznačajniji i financijski najzahtjevniji projekt svakako je izgradnja novog dječjeg vrtića, za kojega su ostvarili 7,4 milijuna kuna. Ukupna vrijednost radova iznosila je oko 10 i pol milijuna. Zahvaljujući sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj Grad Klanjec završio je tako krajem 2020. godine jednu od svojih najvećih kapitalnih investicija posljednjih desetljeća i to najveću ako bismo ju mjerili  visinom financijskog ulaganja, ali zasigurno i najveću po svom značaju za lokalnu zajednicu. Svojim arhitektonskim izgledom novi klanječki vrtić spada vjerojatno u najljepše u Hrvatskoj, a kružnim, dinamičnim oblikom zanimljivo je okruženje za svoje razigrane korisnike.

Uz samu gradnju vrtića, povukli su i 1,2 milijuna kuna za unaprjeđenje rada vrtića i uvođenje poslijepodnevne smjene. Grad Klanjec prijavio je i nastavak tog projekta pod nazivom Produženi boravak u dječjem vrtiću. Zahvaljujući ovom projektu produženo je radno vrijeme vrtića do 19 sati, zaposlena je jedna odgojiteljica na pola radnog vremena, administrativni asistent u projektu te je produljeno radno vrijeme kuharici za dva dodatna sata, realizirane nutricionističke radionice i edukacije za djecu, roditelje i odgojitelje, dodatna edukacija iz nutricionizma za kuharicu te tiskanje edukacijskih letaka za roditelje i djecu, renoviran kompletni kuhinjski praktikum u kojem su spremani zdravi i nutricionistički izbalansirani obroci za korisnike vrtića.

Prije dvije godine izgrađeno je i otvoreno za korisnike reciklažno dvorište u Medvedovom Jarku, a paralelno s ovim projektom realiziran je još jedan europski edukativni projekt pod nazivom „Učimo zeleno“ , za koji je u 2019. i 2020. ostvareno 289 tisuća kuna.

Grad Klanjec 2020. instalirao je besplatni internet na tri lokacije u gradu koristeći 109 tisuća kuna bespovratnih EU sredstava u okviru inicijative „WiFi4EU”. Više od sto tisuća kuna ostvarili su i za projekt  izrade Strategije razvoja turizma Grada Klanjca do 2027. godine.

‘Za početak idućeg razdoblja planiramo prijavu na najavljenu Mjeru 7.4.1. Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za tri i pol milijuna kuna vrijedan projekt proširenja gradskog groblja za koji imamo pripremljenu potrebnu dokumentaciju te već spomenuti prijavljeni projekt Produženog boravka u vrtiću. Za novu financijsku omotnicu imamo pripremljene i druge projekte te se nadamo još uspješnijem novom razdoblju u povlačenju sredstava iz europskih fondova do 2027.’ – kažu u Gradu.

Novi Marof: Velik projekt gospodarenja otpadom

Među gradovima s najvećim povećanjem ostvarenih EU sredstava u 2019. je i Novi Marof u kojemu je najznačajniji EU projekt u 2019. godini bio je Održivo gospodarenje otpadom u Novom Marofu i Ljubešćici vrijedan 488,4 milijuna kuna. Od ostalih projekata sufinanciranih od Ministarstava tu su još  adaptacija društvenih domova, javne rasvjete, energetska obnova dječjeg vrtića…

Vrlika: U planu je i gradnja novog dječjeg vrtića

Grad Vrlika rekorder je po povučenim sredstvima po stanovniku – u 2019. povukli su 5.719 kuna.

Jedan od kapitalnih projekata im je gradnja Poslovnog inkubatora u Radnoj zoni Kosore vrijednog 25 milijuna kuna, a za kojega su ostvarili 19,4 milijuna kuna.

Infrastruktura Poslovnog inkubatora u Radnoj zoni Kosore obuhvatila je izgradnju i opremanje 12 funkcionalno-prostornih jedinica ( 6 ureda i 6 radionica) na 2233 m2, čime se stvorilo povoljno okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća na području grada Vrlike i velikog dijela zaobalja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije te poduzetnika iz susjedne Bosne i Hercegovine. Stanovnici Poslovnog inkubatora će dobiti mogućnost umrežavanja, suradnje i povezivanja, kao i pristup znanju o upravljanju financijama, poslovnom planiranju, razvoju ljudskih kapaciteta i ulaganju u istraživanje, razvoj i inovacije. Također, biti će im dostupna komunikacija i interakcija sa suradnicima inkubatora, među kojima su relevantne akademske institucije.

Vrlika je osigurala i EU sredstva za uvođenje besplatnog interneta na gradskim lokacijama, a povukli su i 3,8 milijuna kuna za projekt ZAŽELI.

Od projekata koji su spremni za prijavu tu su, primjerice, projekti iz obnove materijalne baštine kao npr. Obnova Utvrde Prozor (10 milijuna kuna), izgradnja planinarskog doma „Crvene grede“ (8 milijuna kuna), izgradnja vatrogasnog doma (4 milijuna kuna), izgradnja novog dječjeg vrtića te deseci projekata uređenja na Peručkom jezeru i kanjonu Cetine.

Lipik: Terme Lipik jedan od najznačajnijih projekata

Grad Lipik drugi je najuspješniji grad po povučenim EU sredstvima per capita – u 2019. su povukli preko tri tisuće kuna po stanovniku.

‘Realizirali smo, odnosno proveli i priveli svrsi zaista mnogo projekata od kojih kao dosad najvrjednijeg ističemo Poduzetnički inkubator Lipik (vrijednost 20,7 milijuna kuna) čija je osnovna funkcija unapređenje poduzetničke infrastrukture i lakše pokretanje poduzetničkog pothvata.. Također, tu je i prekogranični projekt Invest in LOG kroz kojeg su osigurana sredstva za rekonstrukciju i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Donjem Čagliću (vrijednost cjelokupnog projekta 731 tisuća eura). Svakako valja spomenuti i ostala dva prekogranična projekta: „Put Baštine – od trapista do graničara“ (Heritage route) u sklopu kojeg smo obnovili crkveni toranj u Lipiku (vrijednost cjelokupnog projekta  je preko 700 tisuća eura), We care u sklopu kojeg je obnovljen dnevni centar za starije osobe (ukupna vrijednost cjelokupnog projekta 690 tisuća eura ). Proveden je projekt Zaželi i ti biti jedna od njih (vrijednost tri milijuna  kuna) kroz koji je zaposleno 20 žena i pružena je pomoć u kući za ukupno 100 korisnika te je ove godine nastavljena provedba 2. faze ovog hvale vrijednog projekta (vrijednost 2,6 milijuna kuna) u sklopu kojeg je zaposleno 30 žena koje pružaju pomoć i podršku 240 starih i nemoćnih osoba.’ – kažu u Gradu Lipiku.

Dosad je obnovljeno šest društvenih domova, započeta je obnova još jednog, ulagalo se je i u prometnu infrastrukturu kao što je rekonstrukcija ceste u Antunovcu (4,9 milijuna kuna).

Građanima Lipika i svim posjetiteljima u okviru projekta WIFI4EU osiguran je pristup internetu na preko deset pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima.

Od projekata koji su u provedbi ističu i onaj koji se odnosi na izgradnju područnog vrtića u Poljani čija je vrijednost gotovo 8,2 milijuna kuna, te ulaganje u izgradnju osnovne zajedničke infrastrukture Poduzetničke zone Lipik II (sveukupna vrijednost 6,9 milijuna kuna).

‘Nadalje, Terme Lipik (vrijednost 73 milijuna kuna), najvrjedniji ugovor kojeg smo potpisali otkako smo krenuli s europskim projektima. Njime će se izgraditi i opremiti Vila Zinke – Vila Dobre vode koja će služiti kao interpretacijski centar termalne baštine Lipika, a obnovit ćemo i naš lipički perivoj te rekonstruirati Narodne kupke. U suradnji sa Požeško- slavonskom županijom provodimo projekt Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije koji uključuje izradu Studije geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije, te izradu projektno-tehničke dokumentacije za Toplovod u Lipiku (vrijednost projekta: 1,8 milijun kuna). Provodimo i projekt prekogranične suradnje Development through Digital Innovative Hubs in Gradiška, Daruvar, Lipik and Kotor čiji je cilj doprinijet održivom i konkurentom gospodarskom i tehnološkom razvoju stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja koje se temelji na inovacijama, novim tehnologijama i ICT rješenjima u prekograničnom području (vrijednosti 1,4 milijun eura).’ – dodaju u Gradu.

Obnavlja se i komunalna infrastruktura, a vrijednost projekta aglomeracije Lipik je preko 200 milijuna kuna. U planu je, nadalje, izgradnja nove Ergele Lipicanaca vrijedne 62,5 milijuna kuna, novog sportskog centra Lipik vrijednog 35 milijuna kuna, Doma zdravlja, Vile Savić, te  projekt Edukacijskog centra  umjetne inteligencije Lipik vrijedan 17,5 milijuna kuna. Osim što je turističko i lječilišno središte Grad Lipik se, naime, okreće suvremenom razvoju i ima tendenciju razvoja i ulaganja u području računalne znanosti koja se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi, poznatije još kao umjetna inteligencija. Grad Lipik razvija projekt kojim planira postati središte razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Projekt je planiran u 3 faze od koje se prve dvije odnose na uspostavu centra umjetne inteligencije odnosno poduzetničkog inkubatora, akceleratora. Treća faza podrazumijeva uspostavu nacionalnog centra umjetne inteligencije i izgradnju poduzetničkog naselja Business district (investicije privatnih tvrtki  na području umjetne inteligencije) u okviru Kampusa. Projekt je od nacionalnog interesa i u samu provedbu će biti uključeni fakulteti, sveučilišta kao i ministarstva.’ – najavljuju u Lipiku.

Rijeka: U vrhu po energetskim obnovama javnih zgrada

Grad Rijeka je već niz godina u samom hrvatskom vrhu po „povlačenju“ EU sredstava  i također niz godina sudjeluje u projektima koji su sufinancirani od strane Europske unije i kao partner u projektima i kroz sufinanciranje korisnika bespovratne pomoći EU. Tako su i u 2019. imali najveći udio u ukupno ostvarenim EU sredstvima.

Ostvareni prihodi od EU sredstava u 2019. godini iznose ukupno 46,6 milijuna kuna, a neki od njih su Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt  koji obuhvaća revitalizaciju bivšeg industrijskog kompleksa „Rikard Benčić“ u centru Rijeke i prenamjenu objekata u sklopu kompleksa u javnu kulturnu i obrazovnu svrhu. Zgrada ex Rikard Benčić zvana T-objekt bit će rekonstruirana i opremljena kao sjedište Gradske knjižnice Rijeka. Zgrada ex tvornice Rikard Benčić zvana Ciglena rekonstruirana je  i opremljena kao Dječja kuća čije je otvorenje predviđeno u drugoj polovici ožujka 2021.godine .

Projekt rekonstrukcije i revitalizacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić jedan je od kulturnih prioriteta Grada Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020, a njegovom realizacijom čitavo područje kompleksa postaje jedan od najvećih projekata kulturne infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Tehnološko-edukacijski i poduzetnički inkubator “Proizvodni park torpedo”  omogućava proširenje postojećeg sustava inkubatora u Rijeci. Uz standardno korištenje poslovno-proizvodnog prostora te usluga savjetovanja, informiranja i edukacije poduzetnika, Proizvodni park Torpedo, nalazi se u prostoru bivše tvornice Torpedo, i zahvaljujući kombinaciji postavljenih ciljeva omogućuje poduzetnicima pristup naprednim tehnologijama za unapređenje njihova poslovanja, što doprinosi povećanju konkurentnosti, broja novoosnovanih tvrtki i stope preživljavanja MSP-ova.

Rinkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama  –  projekt je pridonio socijalnoj uključenosti i integraciji učenika s teškoćama u razvoju u obrazovnim ustanovama (osnovne škole i Centru za odgoj i obrazovanje), kojima je osnivač Grad Rijeka, na način da se osiguravaju educirani pomoćnici u nastavi (njih više od 40) koji  rade u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu sa potrebitim učenicima.

Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine  je trogodišnji je projekt koji se bavi  obnovom i stavljanjem u funkciju dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture – motornog broda Galeb i Palače Šećerane u sklopu bivšeg industrijskog bloka Rikard Benčić. Program uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu. Po završetku rekonstrukcije i opremanja, objekti će na ukupno 9524,9 m² imati višestruku kulturnu i komercijalnu namjenu: za stalne muzejske postave, povremene izložbe, kreativne radionice, ljetno kino, tematske konferencije, smještajne kapacitete i niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu baštinu. U obnovljenoj Palači šećerane danas se nalazi Muzej grada Rijeke.

Tu su i projekti energetske obnove, a s obzirom na 21 projekt energetske obnove zgrada od kojih je većina zaključena, Grad Rijeka svrstava se u sam vrh javnog sektora s obzirom na učešće u EU projektu kojim se podupire energetska obnova javnih zgrada. Bežična internet zona – projekt WiFi4EU  proširio je postojeće područje pokrivenosti signalom besplatnog bežičnog pristupa Internetu na dodatnih 11 pristupnih točaka.

U Gradu izdvajaju i Peti ansambl koji je inicirao uključivanje mladih s poteškoćama u razvoju i invaliditetom u tržište rada kroz pripremne kulturno-umjetničke aktivnosti, čini ga 26 polaznika starosti od 15 do 25 godina. Pa projekt Moja filmska priča, Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra…

Split: Ove godine 133,8 milijuna kuna vrijedni ugovori

Grad Split je među gradovima s najvećim udjelom u ukupno ostvarenim EU sredstvima, a tijekom 2019. g i 2020. godini ukupna vrijednost prijavljenih i ugovorenih projekata, s uključenom vodno-komunalnom infrastrukturom, iznosi 3,4 milijarde kuna. Ti se projekti nastavljaju provoditi i ove godine.

Od ostalih projekata u Gradu izdvajaju projekt  Marjan 2020 – Brdo prošlosti, oaza budućnosti, pa  Palača života – grad mijena / Palace of Life – City of Changes – obnova i valorizacija, prezentacija i unaprjeđenje upravljanja UNESCO-ovim lokalitetom SGJ s Dioklecijanovom palačom, zatim projekt  “Četiri Palme” – rekonstrukcija brownfield lokacije s ciljem izgradnje funkcionalnog objekta stambene namjene za mlade iznad 21 godine bez adekvatne roditeljske skrbi te te roditelje/skrbnike djece bez prebivališta na području Splita, a čija se djeca nalaze na liječenju ili rehabilitaciji u Kliničkom bolničkom centru Split. Nadalje, nabava autobusa za Promet d.o.o. Split (ukupno 52 autobusa),  Implementacija sustava e-ticketing u Promet d.o.o. Split putem ITU mehanizma,  Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin”,  Poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture Aglomeracije Kaštela-Trogir,  Zaželi sretniju starost 2,  URBANA MOBILNOST – Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split,  Sanacija odlagališta komunalnog otpada Karepovac faza II,  Razvoj zone Dračevac- Tehnološki park Dračevac ( u procesu ugovaranja) te  Izgradnja i opremanje centralnog objekta Tehnološkog parka Split (u procesu ugovaranja).

Ukupna vrijednost projekata koji su prijavljeni te su u postupku evaluacije, a za koje se ugovaranje očekuje tijekom ove godine, vrijedni su 133,8 milijuna kuna, a kao najvažnije izdvajaju izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta Pujanke te izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta Kopilica.

Također, Služba za međunarodne i EU projekte u suradnji sa Razvojnom agencijom Split – RAST, priprema listu projekata za moguće financiranje EU sredstvima iz financijske perspektive 2021. – 2027. te u svojstvu člana Radne skupine osobno učestvujem u programiranju budućih operativnih programa za navedenu financijsku perspektivu. (Lidija Kiseljak)