Buzet, Vis, Varaždin i Ogulin gradovi su koji se najviše ističu po izdvajanju za socijalnu zaštitu prema udjelu u proračunu, izdvajanju per capita, trendu povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim, odnosno, u postotnim iznosima. 

Socijalna zaštita građana ključni je element brige o dobrobiti i osiguranju kvalitete života stanovništva, naročito onog u ranjivim skupinama. Ulaganje hrvatskih gradskih uprava u ovaj segment ne samo da pokazuje odgovornost već  stavlja naglasak i na socijalnu pravdu, odnosno,  solidarnost u društvu. Izdvajanje za socijalnu zaštitu u ovom kontekstu podrazumijeva davanje  podrške osobama koje se suočavaju s različitim izazovima poput siromaštva, nezaposlenosti, bolesti ili invaliditeta, a gradovi kroz raznovrsne programe pružaju pomoć u vidu financijske potpore, pristupa zdravstvenoj skrbi, smještaja, obrazovanja i  zapošljavanja. Uz to, neki od njih razvijaju dodatne ili nove socijalne usluge te izdvajaju značajna sredstva za projekte poput gradnje, izgradnje ili adaptacije različitih ustanova socijalnog tipa. Jedan od primjera je Grad Pula koji je prvi u Hrvatskoj beskućnicima osigurao dostojanstven život kroz projekt “Housing first”, razvivši inovativni model trajnog zbrinjavanja osoba u potrebi.

Ulaganje u socijalnu zaštitu dugoročno ima koristi za cijelu zajednicu jer ono ne znači samo poboljšanje životnih okolnosti pojedinaca već doprinosi i razvoju društva kao cjeline; smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti rezultira stabilnijim i otpornijim zajednicama koje mogu ostvarivati veći društveni i gospodarski napredak. Ono je važno i za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, kako lokalno tako i globalno.

U analiziranoj 2022. godini, posljednjoj sa zasad obrađenim i dostupnim podacima dobivenim od FINE, više od 10 posto proračuna za socijalnu zaštitu izdvojilo je 11 gradova, a dva najbolje rangirana dali su u te svrhe 25,63 odnosno 21,93 posto gradskog budžeta. Riječ je o Buzetu i Vrlici. Slijedi ih Vis s izdvojenih 19,44 posto, Grad Labin četvrti je s 15,96 posto proračuna, potom Sinj s 13,70, Obrovac s 13,47 posto  i Pazin s 13,10 posto. Listu deset najbolje rangiranih čine još Ogulin s 11,74 posto, Oroslavje s 10,82 posto i Imotski s 10,19 posto proračuna usmjerenog najranjivijim skupinama građana.

Što se tiče izdvajanja po stanovniku, ukupno 19 gradova u analiziranoj je godini izdvojilo više od 500 kuna, a prvi je Vis koji je za ovu namjenu dao 3,559,04 kune per capita. U rasponu od 1.125,75 do 1.994,91 kunu kreću se potom davanja Pazina, Labina, Vrlike, Obrovca i Varaždina. Umag je izdvojio 970,32, Ogulin 712,11 i Poreč 707,22 kune.

Promatramo li trend povećanja izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu, izražen u apsolutnim brojkama, prvi je Varaždin s 31,7 milijuna više u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi Labin koji je izdvojio 10,2 milijuna kuna više, treći Pazin s povećanjem od 8,6 milijuna kuna, Ogulin je davanja povećao za 7,08 milijuna kuna, a niz od deset najbolje rangiranih čine još Pula, Buzet, Sinj, Vis, Solin i Rijeka koji su izdvojene iznose povećali u rasponu od 2,2 do 5,06 milijuna kuna. Značajnija povećanja izdvojenih sredstava najčešće su povezana s realizacijom većih projekata poput izgradnji, dogradnji, obnova ili adaptacija ustanova socijalnog tipa.

Sredstva je, u odnosu na godinu koja je prethodila, povećalo ukupno 67 gradova, njih sedam za više od 100 posto, a s 431,33 posto više sredstava vodeći je Ogulin. Na drugom mjestu je Varaždin sa 179,78 posto više sredstava u odnosu na godinu ranije, a slijede gradovi koji su davanja uvećali u rasponu od 100 do 108,51 posto; to su Pazin, Oroslavje, Labin, Ploče i Zlatar. Listu zatvaraju Popovača s uvećanjem od 86,62 posto, Buzet s 82,10 posto i Biograd na Moru sa 77,06 posto više sredstava namijenjenih socijalnoj zaštiti stanovništva. Ipak, promatramo li ukupna izdvajanja hrvatskih gradova u 2022. godini, ona iznose 1.101.346.258,00 kuna što je smanjenje u odnosu na 2021. godinu, kada su iznosila 1.774.949.030,00 kuna.

*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a  njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (V.H.)