U razdoblju od 2021.-2024. gradovi su gotovo udvostručili izdvajanja za predškolski odgoj, a osim proširenja vrtićkih kapaciteta većina sredstava uložena je u povećanje gradskog sufinanciranja cijene vrtića pa je u posljednjih nekoliko godina 20 gradova osiguralo zlatni standard – besplatan vrtić za svu djecu
U protekle četiri godine hrvatski gradovi u predškolsko su obrazovanje iz svojih proračuna izdvojili gotovo dvije milijarde eura. Prema konsolidiranim podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, izdvajanja za vrtiće iz godine u godinu sve su veća pa su, tako, u proteklom mandatu gotovo udvostručena – 2021. gradovi su ukupno za vrtiće izdvojili nešto više od 381 milijun eura, 2022. taj se iznos penje na 415 milijuna eura, 2023. na preko 496 milijuna eura, da bi u prošloj godini narasla na preko 705 milijuna eura.
Ovako značajno povećanje možemo velikim dijelom zahvaliti EU sredstvima koja su gradovi osigurali iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za gradnju novih i proširenje i rekonstrukciju postojećih vrtića. Država je, naime, 2022. godine osigurala preko 170 milijuna eura bespovratnih EU sredstava za gradnju preko 250 novih vrtića čime će se kapaciteti povećati za dodatnih 22.500 vrtićkih mjesta, a Hrvatska konačno pomaknuti sa začelja EU ljestvice u dostupnosti vrtića. Naime, prema podacima iz prošle godine u Hrvatskoj je vrtiće pohađalo nešto više od 76 posto djece predškolske dobi, a cilj je taj postotak do 2026. povećati na 90, a do 2030. godine na 97 posto.
Uz to, dio gradova povećava udio sufinanciranja cijene vrtića kako bi smanjili trošak roditeljima, pogotovo u ovo doba divljanja cijena i inflacije zbog koje raste ekonomska cijena vrtića, a osim gradskih vrtića sufinanciraju i vrtiće privatnih osnivača te obrte dadilja koje pohađaju djeca koja nisu uspjela dobiti mjesto u gradskim vrtićima.
I dok smo u prošlom mandatu lokanih vlasti imali tek tri grada koja su ostvarila zlatni standard i svoj djeci osigurala besplatan smještaj – Obrovac, Umag i Belišće, na kraju ovog mandata ta je brojka narasla na 18. Svoje su mlade roditelje velikih financijskih briga oslobodili i na najkonkretniji način demonstrirali da im je demografija na vrhu liste prioriteta Vrlika, Sinj, Trilj, Ploče, Čabar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Biograd na Moru, Novalja, Nin, Jastrebarsko, Cres, Vukovar, Pag i Sisak.
Kao što smo naveli na početku, gradovi iz godine u godinu povećavaju izdvajanja za vrtiće, a mi smo na kraju ovog mandata proanalizirali podatke Ministarstva financija o izdvajanju gradova za predškolsko obrazovanje i istražili tko je, ukupno gledajući, izdvojio najviše te tko je kroz mandat najviše povećao izdvajanja. Za razliku od naših godišnjih TOP 10 analiza u kojima izdvajanja analiziramo po dva pokazatelja – udjelu iz proračuna i per capita, u našim mandatnim analizama odlučili smo ih spojiti u kompozitni indeks* i tako dobili jedinstveni top 10 poredak gradova s najvećim izdvajanjima. Kako običavamo, Grad Zagreb nismo uključili u top 10 rang-liste zbog njegove veličine, administrativnih kapaciteta i specifičnog položaja u sustavu lokalne samouprave. Tome u prilog govori i činjenica da je tijekom mandata od 2021. do 2024. za predškolski odgoj izdvojio ukupno 705,2 milijuna eura, što je porast od 73,5 posto u odnosu na 2021. te čini više od 35 posto ukupnih izdvajanja svih hrvatskih gradova za tu namjenu. Zbog toga bi, i da promatramo trend povećanja izdvojenih sredstava za predškolski odgoj, izražen u apsolutnim brojkama, Grad Zagreb bio uvjerljivo prvi.
Gledamo li udio proračunskih izdvajanja za vrtiće, u proteklom mandatu ona se kreću od 4 pa sve do 29,2 posto koliko je za predškolsko obrazovanje prosječno izdvajao Grad Opuzen. Iznad 20 posto za vrtiće je izdvajalo 18 gradova (Opuzen, Solin, Vrgorac, Pregrada, Drniš, Sveta Nedjelja, Ivanec, Krk, Oroslavje, Duga Resa, Slunj, Prelog, Metković, Sinj, Imotski, Dugo Selo, Daruvar, Donji Miholjac). Gledajući, pak, izdvajanje per capita, uvjerljivo najviše izdvojio je Grad Krk – 2.140 eura po stanovniku. Krk je ujedno jedini grad u zemlji koji je za vrtiće izdvojio više od 2.000 eura po stanovniku, dok je između 1.000 i 2.000 eura izdvojilo 11 gradova (Pazin, Poreč, Novigrad, Opatija, Rovinj, Opuzen, Slunj, Cres, Komiža, Buje, Novi Vinodolski).
Gledajući ukupno, kroz skupni indeks, na prvom mjestu po ukupno izdvojenim sredstvima u protekle četiri godine je Grad Krk. Jedan od najboljih malih gradova za život u zemlji tako je u četiri godine za predškolsko obrazovanje izdvojio preko 14,5 milijuna eura, a kao i ostali, tijekom mandata izdvajanja na godišnjoj razini su se udvostručila – sa 2,9 milijuna eura u 2021. godini na preko 4,3 milijuna eura u 2024. godini. Na razini četiri godine prosječno izdvajanje Krka za vrtiće u proračunu iznosilo je 23,7 posto, a izdvajanje per capita spomenutih 2.140 eura eura.
Na drugom mjestu je Grad Opuzen, uvjerljivo najmanji grad na top 10 listi– po zadnjem popisu broji tek 2.828 stanovnika, a koji je u četiri godine za vrtiće izdvojio preko 3,3 milijuna eura – prosječno 29,2 posto godišnjeg proračuna, a per capita 1.174 eura. Treći je Pazin sa ukupno izdvojenih 13,5 milijuna eura za vrtiće u četiri godine odnosno prosjčeno 1.641 euro per capita i proračunskim izdvajanjem od 18,2 posto. Slijedi Poreč koji je u četiri godine za vrtiće izdvojio 25,1 milijun eura, a godišnje prosječno – 1.514 eura po stanovniku i 18,5 posto proračunskog izdvajanja.
Peti najjači grad po izdvajanju za vrtiće u ovom mandatu je Slunj koji je godišnje po stanovniku u prosjeku izdvajao po 1.174 eura, odnosno 22,9 posto iz proračuna. Slijedi Solin, grad s pet puta više stanovnika, koji je za vrtiće izdvajao prosječno 25,5 posto ukupnog proračuna i 902 eura po stanovniku. Tu je, nadalje i Sveta Nedjelja sa prosječnim proračunskim izdvajanjem od 24,1 posto, odnosno 929,51 eurom po stanovniku i ukupno izdvojenih 16,9 milijuna eura u četiri godine.
Osmi od 10 najjačih gradova po izdvajanju za vrtiće u protekle četiri godine je Prelog. Ukupno je u četiri godine ovaj mali međimurski grad izdvojio 6,7 milijuna eura, odnosno u prosjeku 22,9 posto proračuna i 953,8 eura po stanovniku godišnje.
Na devetom mjestu je Drniš koji je u četiri godine za vrtiće izdvojio 5,4 milijuna eura, u prosjeku gotovo četvrtinu proračuna i 867 eura po stanovniku godišnje.
Top 10 listu zaključuje Pregrada ukupno izdvojenih 4,7 milijuna eura u četiri godine, odnosno u prosjeku 24,9 posto proračuna i 795,75 eura po stanovniku godišnjeg izdvajanja za vrtiće.
Što se, pak, trenda tiče, u četiri godine izdvajanja za vrtiće najviše je povećao Grad Nin, za čak 1562,48 posto! Prema podacima Ministarstva financija Grad Nin je, tako, u 2021. za vrtiće izdvojio 75.551 eura, a 2024. godinu je zaključio s izdvajanjem od preko 1,2 milijuna eura. Ove godine očekujemo daljnja povećanja s obzirom da je Nin jedan od gradova koji su 2025. obilježili uvođenjem besplatnog vrtića za svu djecu.
Top 10 listu gradova koji su u ovom mandatu najviše povećali izdvajanja za vrtiće čine, dalje, Vrlika, Benkovac, Ivanec, Đurđevac, Slunj, Požega, Zlatar, Orahovica i Pazin. (m.p.d.)
*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024.
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)
