Grad Bakar šesti put se nalazi u finalu našeg izbora za Najbolji grad; dosad je najčešće konkurirao u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih, a lani je osvojio dvostruku titulu, u kvaliteti života i najvećem napretku. Ove godine brani prošlogodišnji naslov najboljeg malog grada za život, a dodatno se natječe i u kategoriji gospodarstva.
Nekad simbol teške industrije i surove borbe čovjeka s morem i kamenom, Bakar danas ispisuje novo poglavlje, otkrivajući snagu u modernom poslovanju, turizmu, održivom razvoju i odgovornoj brizi za zajednicu. Takva transformacija posebno dolazi do izražaja u gospodarstvu, gdje grad ulazi u utrku s nizom snažnih pokazatelja. Primjerice, ističe se trećim najvećim prosječnim brojem zaposlenih među malim gradovima – 520 zaposlenih na tisuću stanovnika – dok prosječni dohodak po stanovniku iznosi 5.793 eura, što ga svrstava u prvih deset u kategoriji. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku dosežu 1.017 eura, a ukupni prihodi pokrivaju čak 117 posto rashoda. Bakar pritom nema dugova, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Među najboljim je gradovima i po subvencijama: s udjelom od 1,66 posto proračuna svrstava se među deset malih gradova koji najviše izdvajaju na toj osnovi. Grad podršku daje za novoosnovane tvrtke, za sudjelovanje na sajmovima i specijaliziranim izložbama te za troškove obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja poduzetnika. Visina potpora lani je iznosila do 398 eura za prve dvije mjere te oko 133 eura za troškove edukacija. Takav pristup, jasno, doprinosi stvaranju povoljnog poslovnog okruženja, potiče inovacije i jača konkurentnost lokalnih poduzetnika.
Bakar je prošle godine ostvario dvostruku pobjedu i naslove najboljeg malog grada za život i grada koji je ostvario najveći napredak (Nikša Stipaničev/Cropix)
Razvojnu snagu Bakra potvrđuju i investicije financirane europskim sredstvima. Grad je dobio dodatnih 468.903 eura za realizaciju novih projekata u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost. Sredstva su namijenjena energetskoj obnovi zgrade Doma zdravlja i Dječjeg vrtića u Škrljevu, čime se ne samo podiže kvaliteta javne infrastrukture nego i stvaraju preduvjeti za veći gospodarski rast. Gradonačelnik Tomislav Klarić naglasio je da ova sredstva označavaju početak najvećeg investicijskog ciklusa u povijesti grada – u sklopu kojega je već započela izgradnja sportskog-poslovnog kompleksa u Kukuljanovu, vrijednog oko 30 milijuna eura, uz istodobne projekte razvoja komunalne infrastrukture, prenamjene prostora bivše Koksare u novu industrijsku zonu te unapređenja uvjeta za mlade obitelji.
Važnu ulogu u gospodarskom razvoju ima i turizam. Grad se ponosi svojom povijesnom jezgrom, koja je još 1968. godine proglašena spomenikom kulture, a sada se planira valorizacija industrijske baštine kroz jedinstven podmorski tunel koji spaja dvije obale Bakarskog zaljeva. Tunel, izgrađen 1978. godine za potrebe nekadašnje Koksare, pretvara se u interpretacijski centar u kojem će posjetitelji kroz fotografije, animacije i videoprojekcije moći upoznati industrijsku prošlost Bakra. Osvijetljen i uređen, ovaj neobični objekt postat će nova turistička atrakcija. Uz to, lokalna Turistička zajednica razvila je brojne projekte, među kojima i nagrađenu brošuru „Zaigrani Bakar“– džepni vodič osmišljen kao igrificirana tura koja posjetitelje vodi kroz grad kroz tri tematske rute i zadatke, čime ovaj grad postaje dostupan za istraživanje tijekom cijele godine. Razvoj kulturno-turističke ponude prati i širenje smještajnih kapaciteta budući da je u posljednjem desetljeću broj privatnih apartmana i kuća za odmor porastao na više od 100 objekata s ukupno preko 500 kreveta.
Takvi pomaci u turizmu i kulturnoj ponudi ne bi bili mogući bez učinkovitog i stabilnog upravljanja gradom. Efikasnost gradske uprave prepoznata je i u analizi provedenoj ranije ove godine, u kojoj se Bakar svrstao među najefikasnije male gradove u zemlji. Ostvario je najveće prihode po zaposlenom – 184.629 eura, četiri godine zaredom bilježi proračunski suficit, a među vodećima je i po investicijama u fiksni kapital s uloženih 448 eura po stanovniku.
Navedeni financijski i upravljački rezultati izravno se odražavaju na svakodnevicu građana, zbog čega je kvaliteta života u Bakru postala jedan od njegovih najjačih aduta, uostalom, upravo je u toj kategoriji lani „pala“ i pobjeda. Grad se može pohvaliti značajnim ulaganjima u kulturu, sport i socijalne programe. U ovoj je godini za te svrhe osigurao gotovo 480 tisuća eura – 121 tisuću za kulturne udruge i programe te 357 tisuća za sport. Ulaganja prate i kapitalni projekti: nakon višegodišnje obnove otvoren je Dom kulture „Franjo Tijan“ u Krasici, u čijem su prizemlju uređeni glavni ulazni hol i sanitarne prostorije za posjetitelje, na katu čitaonica i izložbeni prostor, u suterenu prostorije za udruge, spremišta i tehničke prostore, a vrijednost investicije dosegnula je 707 tisuća eura. Trenutačno je u tijeku i rekonstrukcija odnosno nadogradnja Doma kulture Kukuljanovo, ugovor vrijedan tri milijuna eura potpisan je krajem 2024. godine, a radovi su započeli početkom 2025. godine. U sklopu zahvata predviđena je i dogradnja natkrivenog boćališta s pratećim sadržajima – svlačionicama, sanitarijama i spremištima – čime će objekt dobiti novu funkciju kao središte za sportske i kulturno-društvene aktivnosti namijenjene prije svega mještanima, ali i korisnicima iz šire zajednice.
Osim kulturne infrastrukture, Grad snažno podupire i rad udruga – u 2025. financira 31 udrugu i društvo, među kojima su KUD-ovi, udruge žena, povijesne postrojbe i brojni zborovi i klape. Potpore su usmjerene očuvanju tradicije, kulturnog amaterizma, klapskog pjevanja, karnevalskih običaja, kao i međunarodnoj suradnji kulturnih društava. Na sportskom planu, Grad financira rad klubova s područja nogometa, košarke, boćanja, kuglanja, stolnog tenisa, juda i drugih sportova, uz naglasak na uključivanje djece i mladih u sportske aktivnosti. Među značajnijim projektima izdvajaju se rekonstrukcija klupskih prostora NK-a Borac, projekt novih svlačionica i tribina NK-a Naprijed, kao i gradnja ranije spomenutog sportsko-poslovnog kompleksa s multifunkcionalnom dvoranom i bazenima. Gradilište je već otvoreno, a ovaj će centar postati najveća sportska investicija u Bakru i šire.
Veliki iskorak ostvaren je i u području vatrogastva. Nakon što je prije nekoliko godina izgrađen Vatrogasni dom Škrljevo te obnovljen dom DVD-a Zlobin i vozni park, Grad je krenuo u realizaciju novog Vatrogasnog doma Hreljin. Vrijednost izgradnje ovog suvremenog objekta iznosi 2,34 milijuna eura, a osigurano je i EU sufinanciranje od 81,16 posto. Dom će obuhvatiti garaže za vozila, administrativne prostore, vježbaonicu na otvorenom i biti izgrađen prema nZEB standardu s fotonaponskom elektranom i punionicom za e-vozila. Već je položen kamen temeljac, a budući Dom Hreljin planiran je kao centar za nadgledanje šireg područja u vrijeme potencijalnih ugroza od požara. „Naše obećanje koje smo davnih dana dali DVD-u Hreljin, ovim činom se ostvaruje,“ istaknuo je nedavno gradonačelnik Klarić. Ovdje valja napomenuti kako Grad ulaže i u redovnu vatrogasnu djelatnost te podržava rad četiri dobrovoljna društva, osiguravajući im kvalitetne uvjete za rad i razvoj novih generacija vatrogasaca.
Pažnju Grada Bakra u velikoj mjeri okupiraju djeca, mladi i obrazovanje, o čemu, uostalom ponešto govori i činjenica da je čak triput bio finalist našeg Izbora upravo u kategoriji namijenjenoj tom području. Grad dosljedno osigurava dodatne obrazovne materijale za učenike osnovnih škola u Bakru i Hreljinu, a prvašiće uz to dočekuju i bogati paketi školskog pribora. Roditelji s troje ili više školaraca imaju pravo na jednokratnu potporu od 265 eura, a Grad sufinancira i prehranu u produženom boravku za korisnike socijalnih programa. Produženi boravak u bakarskim školama postoji već 17 godina, a danas djeluje u svim područnim školama, za što se izdvaja 190 tisuća eura godišnje. Podrška učenicima obuhvaća i javni prijevoz; Grad pokriva troškove za sve srednjoškolce s područja Bakra, dok studentima sufinancira trećinu cijene mjesečne karte. Izdvaja se i 75.300 eura namijenjenih stipendijama i školarinama. U ovoj akademskoj i nastavnoj godini objavljen je i javni natječaj za dodjelu stipendija te učenici primaju po 100 eura mjesečno (110 eura kroz socijalni program, invaliditet i udomiteljstvo), a studenti po 140 eura (150 eura po socijalnom programu, invaliditetu i deficitarnoj struci). Spomenimo i kako Gradska knjižnica svim prvašićima poklanja besplatno članstvo, a povodom Međunarodnog dana pismenosti organizirala je i besplatno učlanjenje za svu djecu i mlade. Posebna pažnja posvećuje se i Pomorskoj školi Bakar, najstarijoj srednjoškolskoj ustanovi u hrvatskom pomorstvu, koja je prošle godine proslavila 175. obljetnicu, a Grad je podupire kapitalnim ulaganjima i financijskom potporom različitim aktivnostima.
Briga za socijalnu sigurnost također je važan segment. Grad je ranije ove godine sklopio ugovor s Poliklinikom Medico u Rijeci o preventivnim urološkim i ginekološkim pregledima, pri čemu korisnici snose samo 30 posto troška. U suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a organizirani su i besplatni dermatoskopski pregledi radi prevencije melanoma. Kako bi dali podršku najranjivijima, nastavljena je i praksa dodjele uskrsnica – prošle su godine stariji od 65 godina i umirovljenici dobili uskrsnice u rasponu od 30 do 100 eura, ovisno o visini mirovine.
U protekle četiri godine Bakar se svrstao i među hrvatske gradove koji su najviše ulagali u zaštitu okoliša. Za zelene politike izdvajao je više od 10 posto proračuna, a s preko 500 eura po stanovniku bio je i u samom vrhu po izdvajanjima per capita. Najnoviji podaci Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da je Bakar među deset gradova u Hrvatskoj koji su u protekloj godini ostvarili najveći napredak u odvajanju otpada. Ove godine, prvog dana ljeta, održana je i tradicionalna eko-akcija čišćenja podmorja, u kojoj je sudjelovalo više od 250 volontera i 90 ronioca iz Hrvatske te susjednih zemalja. Tijekom akcije izvađeno je više od 10 kubika otpada, a organizaciju su zajednički proveli Sportsko pomorsko društvo „Luben“, Grad Bakar i Turistička zajednica.
Možemo zaključiti kako je Bakar danas grad u kojem se industrijska baština pretvara u novu vrijednost, gospodarstvo raste uz stabilne financije, a kultura, obrazovanje, sport i socijalna sigurnost tvore okosnicu svakodnevnog života, što čini jedinstvenu i moćnu kombinaciju poželjnih životnih uvjeta. (V.H.)
