„Danas Zaprešićani imaju sve u svome gradu – postavljenu vertikalu u obrazovanju, kvalitetan zdravstveni standard te brojne kulturne i zabavne sadržaje. A u godinama koje dolaze, svakako će biti bogatiji za još jednu osnovnu školu, još barem jedan dječji vrtić, uređene i oživljene Nove dvore, gradski bazen i razvijenu novu poslovnu zonu s nekoliko tisuća radnih mjesta. Nakon toga ću moći reći da sam dao sve od sebe!”
Ususret izboru za Najbolji grad, kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos, nastavljamo serijal razgovora s najdugovječnijim hrvatskim gradonačelnicima. Nakon Darija Vasilića (Krk), Ivice Kirina (Virovitica), Ivana Dabe (Novalja), Emila Ćurka (Nin) i Milorada Batinića (Ivanec), donosimo intervju sa Željkom Turkom, gradonačelnikom Zaprešića koji gotovo punih dvadeset godina vodi svoj grad. U tom razdoblju Zaprešić je prošao put od mjesta koje se godinama doživljavalo kao zagrebačka „spavaonica“ do sredine u kojoj je izgrađena moderna komunalna infrastruktura, otvorene nove gospodarske zone, prošireni vrtićki i školski kapaciteti te stvoren prepoznatljiv gradski identitet, grada koji se redovito u našem velikom izboru za Najbolji grad plasira među najbolje gradove za život u zemlji. U razgovoru Turk ističe projekte na koje je najponosniji – od ulaganja u obrazovanje, velikih školskih i vrtićkih investicija, izgradnje sportskih dvorana i rasterećenja prometa do obnove povijesnog kompleksa Novih dvora i dolaska grupacije Končar u novu poslovnu zonu. Govori i o tome kako se promijenila uloga gradonačelnika u eri digitalizacije, koji su još zahvati potrebni Zaprešiću te kakav savjet upućuje mlađim kolegama koji tek ulaze u lokalnu politiku.
Gospodine Turk, usporedite nam ukratko Grad Zaprešić prije nego ste preuzeli gradonačelničku dužnost i danas – koje su ključne razlike i po čemu je to danas bolje mjesto za život? Što vam je tijekom proteklih mandata predstavljalo osobit izazov?
-Otrgnuti se od Zagreba bilo je istovremeno i ludo i hrabro. Jedan od najvećih izazova s kojim se grad suočavao nakon osnivanja bio je razvoj komunalne infrastrukture, uključujući uvođenje plinske mreže i sustava odvodnje kojih tada nije bilo. Također, prošli smo kroz teško razdoblje tranzicije kada su mnoge tvrtke bile privatizirane, a dio njih otišao u stečaj, što je dodatno otežavalo gospodarski razvoj, a znamo da bez čvrstog gospodarstva nema ukupnog napretka. Uz to, dugo vremena se Zaprešić doživljavalo kao zagrebačku spavaonicu. Danas je vidljivo da smo se iz malog predgrađa pretvorili u pravi grad.
Što to konkretno znači?
-Izgrađena su nova naselja, prometnice, uređena komunalna infrastruktura, prošireni su vrtićki i školski kapaciteti, razvijene su nove gospodarske zone… Od samog početka, cilj je bio Zaprešić pretvoriti u grad ugodnog življenja, a zahvaljujući kontinuitetu u vlasti, vjerujem da smo to i postigli. Danas je Zaprešić grad koji podjednako brine i vodi računa o svim generacijama svojih stanovnika. Nastojimo djeci osigurati kvalitetno obrazovanje, sa željom da stasaju u mlade i cijenjene stručnjake, a sportašima potrebne uvjete i podršku u svakom smislu, kako bi se razvijali, napredovali, i naposljetku, činili nas ponosnima svojim ostvarenim rezultatima u zemlji i svijetu. Dajemo sve od sebe kako bi umirovljenicima uljepšali njihovo zlatno doba, a našim gospodarstvenicima pružili podršku i sigurnost. Danas Zaprešićani imaju sve u svome gradu – postavljenu vertikalu u obrazovanju (dakle sve od dječjih vrtića do veleučilišta), kvalitetan zdravstveni standard te brojne kulturne i zabavne sadržaje.
Na što ste najponosniji? Koje projekte i rezultate realizirane tijekom dosadašnjih mandata smatrate najznačajnijima i zašto?
-Volim svoj grad i veselim se svakom provedenom projektu i svakom novom iskoraku koji ga čini boljim, ljepšim i ugodnijim. Rekao bih da je moja i politika ove gradske vlasti bila osigurati djeci i mladima najbolje uvjete za obrazovanje i kvalitetan razvoj. To zapravo dokazuju i velika ulaganja u vrtiće i škole, izgrađen je novi objekt DV Maslačak, dograđena je OŠ Ljudevita Gaja, osnovana Glazbena škola Zaprešić, škola u Kupljenovu je obnovljena i dograđena, a dobila je i novu sportsku dvoranu s igralištem na krovu, a prekrasnu trodijelnu dvoranu dobila je i OŠ Antuna Augustinčića. I dalje se radi na proširenju vrtićkih kapaciteta, a uskoro počinje gradnja nove osnovne škole na sjeveru grada. Druga važna stvar koju je trebalo riješiti bila je rasteretiti centar grada od tranzitnog prometa. Možda se neki ne sjećaju da je nekad tisuće i tisuće vozila prolazilo kroz grad, dok danas imamo izgrađene dvije obilaznice, a dokumentacija za treću je u pripremi. Zanimljivo je da ni sami gradski trgovi nisu imali svoju prepoznatljivost, a danas su to prelijepa mjesta okupljanja, druženja, susreta i zabave. Što se samih sadržaja tiče, Zaprešić je davno prestao biti spavaonica. Sport je na zaista visokoj razini, kulturna ponuda je sve sadržajnija i kvalitetnija, umirovljenici su dobili svoj klub za druženje, vjerujem da je Zaprešić danas mjesto u kojem sve generacije mogu zadovoljiti svoje interese. Možda bih posebno izdvojio dugo očekivanu obnovu povijesnog kompleksa Novih dvora koja je napokon u tijeku i uskoro će nekadašnje imanje bana Jelačića zasjati u novom sjaju. Novi dvori imaju veliki turistički potencijal i siguran sam da će postati generator budućeg razvoja Zaprešića. Također, s grupom Končar potpisali smo ugovor o kupoprodaji zemljišta na lokaciji poslovne zone Falečnjak i do kraja godine očekujemo dobivanje svih potrebnih građevinskih dozvola za opremanje poduzetničke zone svom potrebnom komunalnom, prometnom, energetskom i komunikacijskom infrastrukturom. Uložili smo mnogo truda kako bismo od države dobili vlasništvo nad zemljištem i mogli osnovati novu poduzetničku zonu pa sam sretan i ponosan što je brojne prednosti poslovanja u Zaprešiću prepoznala ovako velika i uspješna grupacija kakva je Končar. Vjerujem da značaj toga ne treba puno objašnjavati.
Koliko je danas, u eri digitalizacije i bespovratnih sredstava, lakše upravljati gradom nego što je to bilo kad ste tek postali gradonačelnik? Koje su najvidljivije razlike?
-Teško je reći je li stvarno lakše jer svako vrijeme nosi svoje izazove, ali svakako je drugačije. Brzina tehnološkog napretka i protoka informacija vrše drugačiju vrstu pritiska u vođenju grada nego što je to bilo prije dvadeset godina. Danas je važno pratiti trendove, prilagođavati se modernom vremenu, a pritom poštivati zakonske regulative kojih je mnogo više, voditi računa o klimatskim promjenama i održivosti, a i mnogo je veća odgovornost prema javnosti i građanima koji, logično, danas imaju i više zahtjeva i potreba. S druge strane, ta digitalizacija omogućava bolju komunikaciju s građanima, brže donošenje odluka i općenito učinkovitije upravljanje, a mogućnost pristupa EU fondovima i drugim izvorima financiranja, kojeg nekad nije bilo, znatno nam olakšava provedbu projekata kojima kontinuirano podižemo kvalitetu življenja u našem gradu.
Gdje još uvijek ima potencijala za napredak i poboljšanje, što mislite da je potrebno, a nije dosad realizirano?
-Uvijek može više i bolje, a još je nekoliko projekata i želja koje bih volio ostvariti. Zaprešićani su često isticali kako im nedostaje gradski bazen, a sad je u tijeku natječaj za arhitektonsko rješenje za njegovu gradnju. Pokrenuta je inicijativa za izgradnju doma za starije, ali i kluba za mlade u kojem bi oni mogli kvalitetnije provoditi svoje slobodno vrijeme. Zaprešić će svakako biti bogatiji za još jednu osnovnu školu, još barem jedan dječji vrtić, uređene i oživljene Nove dvore, gradski bazen i razvijenu novu poslovnu zonu s nekoliko tisuća radnih mjesta. Nakon toga ću moći reći da sam dao sve od sebe.
Što biste poručili i savjetovali mlađim kolegama gradonačelnicima, što je ključ uspjeha i dugovječnosti na toj poziciji?
-Funkcija gradonačelnika velika je čast, ali još veća odgovornost. Politika može biti i jest puna izazova, ali ne smije zamagliti pogled na ono što je najvažnije, a to je služenje ljudima. Stoga bih rekao da je ključ uspjeha upravo u slušanju svojih sugrađana i, koliko god to ponekad bilo teško, prihvaćanju kritika jer razvijenost grada ne mjeri se samo infrastrukturom i velikim projektima nego i zadovoljstvom njegovih stanovnika. (V.H.)
