Najbolji vitalni indeks među srednjim gradovima, širenje vrtićke mreže i pomoć obiteljima u plaćanju najamnina i stambenih kredita te visoka izdvajanja za sport među solinskim su adutima u ovogodišnjem izboru. Kvalitetu života trebala bi dodatno podići ulaganja u zelenilo i javne prostore te veliki prometni i vodoopskrbni projekti koji su u tijeku.
Za razliku od mnogih hrvatskih gradova, gdje su puna igrališta i vesela cika mališana postali prizori iz prošlosti na koje se gleda s nostalgijom i čežnjom, Solinu djece ne manjka. Naime, dok je u većini Hrvatske više umrlih nego rođenih, ovaj dalmatinski grad uz rijeku Jadro pozitivan prirodni prirast bilježi najmanje sedamnaest godina zaredom. Prema podacima DZS-a, u 2025. imao je 64 rođenih više nego umrlih, što ga je svrstalo na drugo mjesto među hrvatskim gradovima. I dobna struktura također govori o mladoj sredini – prema Popisu 2021., prosječna dob Solinjana bila je 39,4 godine, gotovo pet godina manje od državnog prosjeka.
Takva, mogli bismo reći optimistična, slika grada podrazumijeva međutim i vrlo konkretne obveze jer više djece znači veću potrebu za vrtićima, igralištima i sportskim sadržajima, a mladim obiteljima uz sve to treba pomoći i da riješe stambeno pitanje. Upravo se oko takvih potreba organizira velik dio solinskih ulaganja i mjera, s kojima je grad ponovno ušao u završnicu našeg izbora za Najbolji grad. Nakon što se lani prvi put našao među pet najboljih srednjih gradova za život i odmah osvojio drugo mjesto, Solin ove godine ponovno konkurira za naslov. Uz njega su u završnici Ivanec, Poreč, Rovinj i Sveta Nedelja.
Među pokazateljima koji su ga doveli u finale posebno se izdvajaju najbolji vitalni indeks među srednjim gradovima odnosno najpovoljniji omjer rođenih i umrlih te najveći udio proračunskih izdvajanja za sport (9,63 posto). Prvi je i po udjelu subvencija u proračunu, dok u podacima obuhvaćenima izborom nema zaduženja. Za subvencioniranje javnog prijevoza Solin je iz svog budžeta izdvojio 4,46 posto, po čemu je drugi u svojoj skupini. Svaka peta odrasla osoba visokoobrazovana je.
Grad s mnogo djece treba i više vrtića
Za roditelje male djece jedno od najvažnijih pitanja ipak je ono sasvim praktično – hoće li njihovo dijete dobiti mjesto u vrtiću. Solin stoga dosljedno širi postojeće vrtićke kapacitete i priprema nove objekte. Najbliži otvaranju je vrtić na Bunjama u Svetom Kaju, gdje su radovi u tijeku. Prema najnovijim podacima Grada, početkom 2027. trebao bi primiti oko 70 djece u četiri odgojne skupine. U Mravincima se za novi vrtić ishodi dozvola, a priprema se i projekt većeg objekta na ulazu u Vranjic.
A dok se novi vrtići ne otvore, rješenja se pronalaze unutar postojeće mreže. Prema podacima Grada, nakon redovnih upisa za pedagošku godinu 2026./2027. Grad je osigurao dodatnih 50 jasličkih mjesta za djecu koja su ispunjavala uvjete, ali su ostala ispod crte. Za proširenje kapaciteta dogovoreno je i zapošljavanje dvanaest novih odgojitelja u gradskim ustanovama Cvrčak i Izvor.
Roditeljima čija djeca zbog nedostatka mjesta nisu upisana u gradske vrtiće pomaže se i plaćanjem dijela troškova boravka u vrtićima izvan Solina. Mjera za ovu pedagošku godinu namijenjena je djeci koja su se prethodno prijavila u gradske ustanove i zadovoljila uvjete za upis, a obuhvaća vrtiće drugih osnivača na području drugih gradova i općina.
Uz širenje vrtićke mreže kombinira se i poboljšanje uvjeta zaposlenih. Trećim dodatkom kolektivnom ugovoru od lipnja su povećane plaće odgojiteljima, stručnim suradnicima te administrativnom i pomoćnom osoblju Cvrčka i Izvora. Predviđeni rast plaća iznosi između devet i šesnaest posto, uz dodatna materijalna prava, a za povećanje je osigurano oko 700 tisuća eura godišnje.
Na podršku solinske obitelji mogu računati i nakon polaska djece u školu. Grad svojim osnovnoškolcima financira obrazovne materijale te sufinancira produženi i cjelodnevni boravak, a učenike i studente podupire stipendijama i nagradama za uspjeh. Stipendijski program obuhvaća darovite učenike i studente, one iz socijalno ugroženih obitelji, školovanje za deficitarna zanimanja te poslijediplomske studije. Iz Grada najavljuju i skoru objavu novog natječaja.
Pomoć za vlastiti dom i život u najmu
Visoke cijene nekretnina i najamnina velik su izazov za obiteljske budžete pa Solin dio tog tereta preuzima kroz dva programa potpore. Prvi je sufinanciranje kamata na stambene kredite za što su ove godine potpisani ugovori sa 125 obitelji, većinom mladih. Grad im sudjeluje u trošku kamata s do sto eura mjesečno, odnosno do 1.200 eura godišnje, za nekretnine na području Solina. Drugi je potpora podstanarima u iznosu do 180 eura mjesečno, odnosno 2.160 eura godišnje. Program se provodi od 2023., a broj korisnika porastao je s tridesetak u prvoj godini na 107 u prošloj.
Solin već ima iskustva s poticanom stanogradnjom: u Svetom Kaju krajem 2023. useljeno je 17 POS-ovih stanova, za koje je Grad osigurao zemljište, komunalno opremanje i dodatno sufinanciranje gradnje. Gradonačelnik Dalibor Ninčević sada najavljuje daljnje korake prema priuštivom stanovanju. Kako je nedavno poručio, cilj je građanima bez riješenog stambenog pitanja, posebno podstanarima, omogućiti „najprije najam, a potom i otkup stana“ pod povoljnijim uvjetima.
Od prvih treninga do vrhunskih rezultata
Sport je jedno od područja u kojima se Solin posebno izdvaja u ovogodišnjem izboru, a iza proračunskog udjela stoje i novi prostori za trening i rekreaciju. U Vranjicu je ove godine izgrađen i opremljen sportski centar, dok se na igralištu HNK Sloga u Mravincima priprema izgradnja klupskih prostorija, tribina i drugih javnih sadržaja. Rebalansom proračuna osigurana su i sredstva za nadogradnju prostora Streljačkog društva Dalmacijacement.
Uz potporu klubovima, Grad prati i pojedinačne uspjehe sportaša. Solinjani koji ostvaruju zapažene rezultate redoviti su gosti na prijemima kod gradonačelnika, a podrška njihovu radu , kako ističu iz Grada, dio je nastojanja da se dobre uvjete osigura i onima koji tek počinju trenirati i onima koji se natječu na najvišoj razini.
Za svakodnevnu igru djeci su ipak najvažnija mjesta do kojih jednostavno mogu doći pješice iz vlastitog susjedstva. Zato se uređuju dječja igrališta u mjesnim odborima, a jedan je od novijih primjera Libovac u Kučinama. Ondje je u travnju 2025. otvoreno igralište uz koje su uređeni teren za basket i prostor za vježbanje na otvorenom. Projekt je nastao nakon gradonačelnikovog susreta s građanima koji su istaknuli da njihovu naselju nedostaje upravo takav sadržaj.
Lakše do svakodnevnih obveza i više prilika za druženje
U gradu s mnogo mladih obitelji važno mjesto imaju i stariji sugrađani. Uz redovite uskrsnice i božićnice, dio njihovih troškova smanjuje se besplatnim javnim prijevozom. Pravo na besplatnu pokaznu kartu imaju sve osobe s navršenih 65 godina koje ispunjavaju uvjete prebivališta ili boravišta, neovisno o visini mirovine. Besplatnim prijevozom obuhvaćene su i druge skupine građana, među njima učenici i studenti sportaši, određene kategorije osoba s invaliditetom te dobrovoljni davatelji krvi s propisanim brojem darivanja. Grad je ove godine besplatne pokazne karte osigurao i srednjoškolcima te redovitim studentima.
Društveni život starijih obogaćuje i solinska Matica umirovljenika, čiji članovi sudjeluju u sportskim susretima i organiziranim izletima. U rujnu su tako bili na sportskim igrama na Malačkoj te na izletu Makarskom rivijerom i Imotskim, za koji je sredstva osigurala Splitsko-dalmatinska županija. Da svakodnevne obveze budu lakše i onima koji se slabije snalaze s tehnologijom, pobrinula se Gradska knjižnica Solin. Kroz besplatan program „Miš u knjižnici“ odrasli su početnici od ožujka do svibnja ove godine prošli dvanaest praktičnih predavanja i radionica. Učili su slati elektroničku poštu, ispunjavati obrasce na računalu, koristiti sustav e-Građani i skenirati dokumente. Naučeno su na kraju isprobali i u šetnji Solinom, koristeći navigaciju, fotografirajući i ispunjavajući internetsku anketu.
Doprinos u povezivanju građana imaju i druge solinske udruge, a s kojima u suradnji Grad obilježava važne datume iz povijesti, ali i dane kojima se skreće pozornost na potrebe pojedinih skupina – Svjetski dan svjesnosti o autizmu, Svjetski dan osoba s Downovim sindromom te dan posvećen oboljelima od epilepsije.
Više zelenila, bogat kulturni život i veliki zahvati za ugodniji život
Prostori za boravak na otvorenom trebali bi se dodatno proširiti projektom Green Solin, ukupno vrijednim 2,07 milijuna eura. Za njegovu je provedbu osigurano gotovo 1,7 milijuna eura bespovratnih sredstava, a obuhvaća uređenje i povezivanje zelenih površina na 29 gradskih lokacija. Planirana je sadnja više od 500 autohtonih stabala i 300 grmova, postavljanje nove urbane opreme i energetski učinkovitije rasvjete te poboljšanje pristupačnosti javnih prostora. Predviđene su i sprave za vježbanje prilagođene osobama s invaliditetom. Građanima bi to trebalo donijeti više hlada i ugodnija mjesta za odmor, druženje i rekreaciju, osobito tijekom ljetnih vrućina.
U Vranjicu se rješava mnogo stariji okolišni problem; tamo je u tijeku sanacija Kosice, područja onečišćenog azbestnim otpadom iz nekadašnje tvornice Salonit. Projekt koji provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obuhvaća kopneni i morski dio ukupne površine veće od šest hektara. Riječ je o važnom preduvjetu za buduće uređenje tog obalnog prostora. Velik utjecaj na život građana imat će i dovršetak rekonstrukcije raskrižja Širina, gdje su u kolovozu nastavljeni radovi nakon promjene izvođača. Zahvat Hrvatskih cesta trebao bi olakšati prolazak jednim od najopterećenijih prometnih čvorišta na ovom području.
Na Jadru se, pak, gradi uređaj za pročišćavanje pitke vode koji bi trebao riješiti problem zamućenja nakon obilnih kiša. Nositelj je Vodovod i kanalizacija Split, a prema najnovijim podacima završeno je 51 posto građevinskih radova. Probni rad planiran je za ljeto 2027., kada bi korist od ove investicije vrijedne oko 41 milijun eura trebali osjetiti stanovnici Solina i šireg splitskog područja.
Uz takve zahvate, Solin pažljivo čuva i ono zbog čega je mnogo više od grada u neposrednoj blizini Splita i velikog prometnog čvorišta. Neprocjenjivo vrijedni dijelovi kulturne baštine – Salona, Gradina i vrt Tusculum – ljeti postaju očaravajuće pozornice koncerata, predstava i drugih događanja. Ovogodišnje, 31. Solinsko kulturno ljeto obuhvatilo je 68 manifestacija tijekom 58 dana, s programima i u Vranjicu, Mravincima i Kučinama.
Završetkom ljeta ne zatvaraju se i gradske pozornice: rujan je donio 21. Međunarodni festival karikatura, na koji je pristiglo oko 1.500 radova autora iz 58 zemalja, uz izložbe, druženja s karikaturistima i stand-up program. Jesen nastavlja Mjesec hrvatske knjige, koji u solinsku knjižnicu donosi predstave za djecu, izložbe, književne susrete i radionice. Živ duh grada održava se i zimi, kada se različite generacije domaćih i posjetitelja okupljaju oko Solinskog Adventoriuma, dok su proljetna druženja ove godine uključivala i besplatan program „Uskrs na Jadru“, s dječjom radionicom, predstavom i potragom za pisanicama. (V.H.)
