Proglašenjem gradova dobitnika nagrada Smart i Eco City u zagrebačkom hotelu Westin 14.prosinca ove godine biti će zaključen ovogodišnji, četvrti po redu izbor najboljih hrvatskih gradova u pametnim i ‘zelenim’ rješenjima koji organiziraju Hanza Media i portal Gradonačelnik.hr uz suradnju s agencijom Apsolon.
Dosada su nagradu Smart City osvajali Dubrovnik, Pazin, Koprivnica i Rijeka, kojoj je to pošlo za rukom u dva navrata, 2017. i 2019.. Koprivnica je i u među gradovima lauraetima nagrade Eco City, a društvo joj prave Jastrebarsko i Križevci, pobjednik za 2019..
Metodologija za izbor najpametnijeg grada odnosno nagradu Smart City temelji se na analizi digitalne spremnosti gradskih uprava, rezultata pregleda javno dostupnih podataka odabranih relevantnih pokazatelja i anketnog upitnika za gradove koji pokazuju usmjerenost gradskog gospodarstva i društva na pametna rješenja, održivost s odnosom grada prema resursima i okolišu te stanje urbane mobilnosti i kvalitete infrastrukture.
U ocjenjivanju gradova polazi se od Apsolonove metodologije analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova koja je za 2020. i 2021. godinu primijenjena na 20 najvećih hrvatskih gradova. Za potrebe ovog izbora, ista je metodologija bila primijenjena na sve prijavljene hrvatske gradove.
Iako se pod digitalnom spremnošću gradova često podrazumijeva isključivo digitaliziranost gradske uprave, ona je u ovome izboru samo jedan od pokazatelja za odabir najpametnijeg grada. Kao čimbenici pametnog grada uzimaju se u obzir i strateški dokumenti grada, razvoj pametnog društva na njegovu području, kao i dostignute razine pametnog gospodarstva, okoliša i infrastrukture. Riječ je, sveukupno, o tridesetak pokazatelja uzetih u obzir prilikom rangiranja gradova.
U Apsolonov indeks digitalne spremnosti gradskih uprava, podsjetimo, ulaze, među ostalim, pokazatelji broja administrativnih postupaka i stupnja digitaliziranosti podataka, objedinjeni servisi plaćanja u gradu i uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme. Među pokazateljima iz drugih područja koji se promatraju u ovome izboru su i brzina interneta u gradu (pametna infrastruktura), udio zaposlenih u ICT sektoru (pametno gospodarstvo) i udio energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima kao dio kriterija pametnog okoliša.
– Odabir najpametnijeg domaćeg grada potekao je kao nastavak priče istraživanja digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova koju smo proveli već treću godinu zaredom. Objektivni pristup i metodologija pomogli su nam da jednostavnim i sustavnim pristupom definiramo što točno predstavlja pojam pametnog grada, na koje je komponente potrebno obratiti pozornost prilikom ocjenjivanja te kako najlakše doći do relevantnih statističkih podataka čija je dostupnost često ograničena. Nagrade su odličan pokazatelj promjena i noviteta nastalih uslijed aktivne participativne uključenosti građana u rad gradskih uprava i spremnosti investiranja gradova u inovativna rješenja – kazala je članica Uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec.
Dok će gradovi kandidati za nagradu Smart City biti odabrani temeljem izračuna svih pokazatelja koji se uzimaju u obzir, uži izbor gradova kandidata za Eco City napraviti će specijalni žiri sastavljen od predstavnika organizatora izbora. Žiri će razmotriti kandidature gradova pristigle na natječaj za nagradu Eco City, a kako doznajemo dosada je 28 gradova dostavilo svoje kandidature za ovu nagradu.
Nagrada Eco City dodjeljuje se gradu koji je dosegnuo najbolje prakse i rješenje u svojevrsnom trojstvu brige za okoliš koje obuhvaća gospodarenje otpadom, zelena energija i promet na ‘čisti pogon’. Od gradova kandidata u ovome izboru tražilo se, među ostalim, informacije i podatke o strateškim gradskim dokumentima gospodarenja otpadom, izgrađenim biciklističkim stazama na području grada, energetski učinkovitim projektima poput ugradnje solara na lokalnoj infrastrukturi te broju punionica za električna vozila na području grada. (Vedran Marjanović/Jutarnji list)
