Uz jako gospodarstvo kao najjaču demografsku mjeru, Grad Mali Lošinj čitavim nizom mjera pomaže svojim mladim obiteljima i na taj način potiče pozitivne trendove te potvrđuje status jednog od najpoželjnjih i najboljih gradova za život u zemlji

Punih 14 godina već, od 2008., nosi titulu Grada – prijatelja djece, stoga s pravom prioritet daje ulaganjima u razvoj i rast najmanjih i najmlađih sugrađanki i sugrađana. Na njihovom području je gotovo 1.300 djece i mladih, vrtić djeluje na pet lokacija, osnovna škola jedna je od najvećih na jadranskim otocima, a srednja škola ima bogatu povijest kroz blizu dva stoljeća djelovanja.  Kontinuirana pronatalitetna politika Grada nastavlja se i kroz 2022. u kojoj su roditeljima pripremili smanjenje cijene Dječjeg vrtića, besplatni cjelodnevni boravak osnovnoškolaca, podizanje naknade za novorođenčad, a osim potpore najmlađima, mladima i njihovim roditeljima, trebao bi se značajno poboljšati i status najstarijih sugrađanki i sugrađana, pa je tu i besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike Malog Lošinja…

Kao što je ranije najavljeno, gradonačelnica Ana Kučić donijela je prije neki dan zaključak kojim su znatno uvećani prijašnji iznosi  pomoći roditeljima za opremu novorođenih beba. Roditeljima prvorođenog djeteta s prebivalištem na područja Grada Malog Lošinja, u 2022. godini dodjeljuje se, tako, 5 tisuća kuna umjesto ranijih 2.750 kuna. Roditelji drugorođenog djeteta dobivaju sada 10 tisuća kuna umjesto ranijih 5.500 kuna, a roditelji trećerođenog djeteta 15 tisuća umjesto ranijih 11 tisuća kuna.

Za svako sljedeće dijete iznos pomoći uvećava se za dodatnih 5 tisuća kuna, a onim roditeljima novorođenog djeteta koje se rodi u obitelji u stanju socijalne potrebe, na iznos koji mu pripada dodaje se dodatnih 2 tisuća kuna. Također, i ukoliko jedan od roditelja novorođenog djeteta ima najmanje godinu dana prije rođenja djeteta prijavljeno prebivalište u malim mjestima na području Malog Lošinja, na iznos koji mu pripada dodaje se dodatnih 5 tisuća kuna. U 2022. godini u proračunu za ovu namjenu predviđeno je ukupno 400 tisuća kuna. Usput, tim povećanjem i iznosima Mali Lošinj svrstao se među gradove s najvećim naknadama za bebe u RH.

-Mali Lošinj, Grad je prijatelj djece, želimo biti podrška njima i njihovim roditeljima od prvih dana života. Povećanje naknada za novorođenu djecu samo je dio onoga što Grad Mali Lošinj čini kako bi bio podrška mladim obiteljima. Grad ima niz mjera kojima pratimo odrastanje naših najmlađih, od sufinanciranja vrtića, cjelodnevnog boravka u školama, subvencija školskih obroka, nabavke radnih materijala i bilježnica, stipendiranja učenika i studenata, subvencioniranja prijevoza i brojnih drugih mjera –  izjavila je, tom prilikom, gradonačelnica Malog Lošinja.

U lanjskom proračunu za odgoj i obrazovanje Grad Mali Lošinj je izdvojio 17,2 milijuna kuna, u posljednje 4 godine za predškolski odgoj i obrazovanje uložili su značajnih 40 milijuna kuna. O 300-tinjak predškolaca koliko ih vrtić  pohađa u ovom trenutku, uz 70-ak djelatnika, pomoćnog osoblja i odgajatelja,  brine čak šest stručnih suradnika, odnosno, dvije psihologinje, dvije radne terapeutkinje, logopetkinja i pedagoginja. K tome,  Grad financira još jednog logopeda koji osim školske i vrtićke djece radi i s odraslim osobama.

Uz navedeni nadstandard, o kojem mnogi vrtići na kopnu sanjaju,  u DV Cvrčak, koji se nalazi među 10 najkvalitetnijih u RH, osim na hrvatskom jeziku, od 2011. imaju i podružnicu na talijanskom jeziku, rad je organiziran u šesnaest skupina, i to u Malom Lošinju, u talijanskoj podružnici Perli, te u Velom Lošinju i u Nerezinama. Za redovan rad vrtića Grad Mali Lošinj godišnje izdvaja preko 10 milijuna kuna.

U sklopu demografskih mjera, Grad financira cjelodnevni boravak za prva četiri razreda osnovne škole, a za sve učenike osigurani su besplatni radni materijali te sufinanciranje nabavke udžbenika za učenike srednje škole ukoliko žive u težim socijalnim uvjetima. Čak 270.000 kuna izdvaja se za subvencioniranje autobusnih karata učenicima i studentima do mjesta školovanja. Redoviti učenici i redoviti studenti koji se školuju izvan mjesta prebivališta mogu podnijeti Zahtjev Gradu za povratnu kartu od prve autobusne stanice na kopnu (Kraljevica) do Rijeke vikendom ili za povratnu kartu od prve autobusne stanice na kopnu do ostalih gradova u Republici Hrvatskoj (dva puta u godini), izvijestili su iz Grada. U minule četiri godine, uz ostalo, u osnovnoškolce su pak uložili oko 2 milijuna kuna…

U Malom Lošinju uveli su i stipendije za učenike srednje škole koji se školuju izvan Grada, a već godinama,  mjesečnim iznosom od 850 kuna, stipendiraju i 60-ak redovnih studenata te jednog studenta iz Grada Vukovara, ali i još 10-ak učenika. Grad dijeli pet stipendija za prvu godinu studija, pet stipendija za više studijske godine, dvije studentske stipendije po socijalnom cenzusu i posebnoj odluci gradonačelnice i jednu studentsku stipendiju za studenta koji redovno studira u jednoj od zemalja EU. Mjesečni iznos studentske stipendije se uvećava za 40 posto i dodjeljuje se korisniku koji dolazi iz obitelji u stanju socijalne potrebe, za što su mjerodavni kriteriji iz Odluke o zaštiti socijalnog standarda građana.

U Gradu Malom Lošinju vode napose dakle i brigu o najmlađim generacijama sugrađanki i sugrađana kojima je pomoć najpotrebnija. Priređena je, tako, i službena primopredaja dvije učionice za djecu s posebnim potrebama u Osnovnoj školi Mario Martinolić koje su uređene i opremljene na hvale vrijednu inicijativu Rotary kluba i potporu humanih donatora.

Za mlade obitelji pripremljena je odluka po kojoj bi im se olakšalo stjecanje prve nekretnine, bilo kroz subvencioniranje kredita, bilo kroz davanje gradskih terena i ruševina u najam na 99 godina. U proteklih nekoliko godina izgrađeno je preko 150 stanova, bilo kroz POS, javno-privatno parnerstvo ili vlastitim sredstvima iz gradskog proračuna. Projektima stanogradnje nastavljaju s pokrivanjem potreba lokalnog stanovništva, ali i deficitarnog kadra.

I zdravstvena skrb je na zavidnoj razini. Godišnje se iz proračuna za osiguranje kvalitetnog zdravstvenog programa izdvaja 1,2 milijuna kuna. Financiraju se svi liječnici – specijalisti koji na Lošinj dolaze jednom do dva puta mjesečno, što na godišnjoj razini iznosi približno 500 tisuća kuna. Uz to, sufinanciraju se troškovi raznih zdravstvenih ustanova poput Zubotehničkog laboratorija, Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Zavoda za hitnu medicinu, pedijatrijske ambulante, Centra za hemodijalizu, troškova stacionara, turističkih ambulanti, te rad medicinskih sestara na otocima Susku i Unijama, kao i rad djelatnika u Hitnoj pomoći. Nekoliko puta godišnje intervenira se i nabavlja medicinska oprema i aparati za ambulante, kako u Ispostavi Doma zdravlja, tako i u ambulantama.

Kad je riječ o socijalnom programu, iz godine u godinu izdvajaju se sve veća financijska sredstva tako da je u 2017. godini izdvojeno 1,8 milijuna kuna, a iz proračuna za 2021. planiralo se izdvojiti čak 2,9 milijuna kuna. Raznim oblicima socijalne pomoći obuhvaćeno je oko dvjestotinjak korisnika.

Dok čekamo službene podatke za 2021. podsjetimo kako se Grad Mali Lošinj, pokazala je to naša analiza podataka Državnog zavoda za statistiku, nalazio među 63 grada koji su usprkos i unatoč negativnim trendovima na razini RH, zabilježili u 2020. rast broja rođenih beba, a premda je nažalost kao i većina naših gradova bio u minusu, na samom se ipak vrhu, najbolji, našao i kada se radi o tablici trenda prirodnog prirasta…

U pretprošloj godini je tako u najvećem gradu na hrvatskim otocima svijet ugledalo 71 novorođenče, odnosno njih 17 više nego u 2019. kada su se rodile 54 bebe, što predstavlja rast od 31,5 posto, čime se Mali Lošinj svrstao u Top 10 nacionalnog poretka. Isto tako s najmanjim je minusom prirasta, što konkretno znači da je 2019. završio s 58 više umrlih nego rođenih, da bi se ta brojka 2020. godine smanjila na 10, čime su daleko ispred ostalih gradskih središta, proizlazi iz službenih podataka DZS-a.

Mali Lošinj, iako je otočna sredina, ima veliki broj djece i mladih, o kojima, uz sve velike investicije, vodi računa… A da to radi jako dobro potvrđuje i ulazak Malog Lošinja u veliko finale našeg tradicionalnog izbora za Najbolji grad u 2021., i to, baš isto kao i godinu prije, u čak dvije prestižne kategorije nadmetanja – Gospodarstvo i Kvaliteta života.

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Ako govorimo o kvaliteti života, tu su, inače, u Top 5 po prije istaknutom prosječnom dohotku po stanovniku i po broju odgojitelja u vrtićima (4,48 djece po odgojitelju/ici), u Top 10 po također ranije navedenom prosječnom broju zaposlenih na svakih 1000 stanovnika, zatim po izdvajanjima za kulturu u proračunu (10,24 posto proračuna), po iznosu stipendija i školarina po stanovniku (68,09 kuna), ali i po iznosu porodiljine naknade po novorođenom  (5823,53 kuna), sve naravno u istoj kategoriji malih gradova.

A za kvalitetu života, uz dakako spomenuto gospodarstvu, gdje su, u našem prošlom izboru, laureati među malim gradovima, nezaobilazan su sadržaji- sport i rekreacija. U Bruxellesu, u Europskom parlamentu, na ACES Europe Gala Ceremony, primili su i priznanje za Lošinj – Europski otok sporta za 2020. koje se pokazalo odličnom prilikom za pozicioniranje i brendiranje Malog Lošinja kao sportske destinacije, uz lakšu  dostupnost značajnih europskih sredstava za daljnja namjeravana ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu, odnosno izgradnju nove sportske dvorane, nogometnog igrališta, bazena i biciklističkih staza. U Gradu izdvajaju oko 4 milijuna kuna za promicanje i razvoj amaterskog sporta kod građana, rekreativno bavljenje sportom, sudjelovanje klubova na natjecanjima, prvenstvima i u ligama te naročito za što veći obuhvat mladih u radu klubova. Financira se i upravljanje sportskom dvoranom Bočac, održavanje sportskih igrališta i manifestacija, kao i nagrađivanje najuspješnijih sportaša.

I za kulturu, odnosno programe triju ustanova – Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica i čitaonica i Lošinjski muzej u sklopu kojeg je i Muzej Apoksiomena – te za kapitalne projekte u kulturi na godišnjoj razini izdvaja se 10 milijuna kuna što čini sedminu ukupnog proračuna.

-Izazovi života na otoku su veliki, ali im uspješno odolijevamo, kroz osiguravanje višeg standarda. Iz godine u godinu činimo sve kako bismo na ovom otoku stvorili preduvjete kako za kvalitetan razvoj, tako i za kvalitetan život – ističu nerijetko iz Grada Malog Lošinja. (Pero Livajić)