Grad Pula je najbolje rangirani hrvatski grad u velikom projektu Europske komisije C3 Monitor („Cultural and Creative Cities Monitor 2019“ (C3 Monitor), a u kojem se vrednuje i uspoređuje kulturni i kreativni potencijal europskih gradova.

Kako smo objavili u tekstu našeg dopisnika iz Bruxellesa, u ovogodišnji C3 Monitor uključeno je 190 gradova u kojima živi više od 50 tisuća stanovnika, a među njima i pet hrvatskih – Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zagreb. Temeljem 29 pokazatelja i kriterija, Pula je dobila najveću ocjenu od naših gradova i u kategoriji gradova do 250 tisuća stanovnika izborila 27. poziciju.

Komentirajući ovaj rezultat gradonačelnik Pule Boris Miletić kazao je kako ga neizmjerno veseli ovo priznanje koje još jednom potvrđuje iznimno vrijedan kulturni potencijal Pule, ali i prepoznaje kontinuirane napore koji se ulažu u razvoj i obogaćivanje same ponude grada.

 

“Glavni nam je cilj kontinuirano poticati razvoj novih sadržaja i obogaćivati ukupnu kulturnu i turističku ponudu grada, poput Muzeja istarskog maslinovog ulja i Memo muzeja. Pula svake godine organizira i posjetiteljima nudi više od 1,000 kulturno-umjetničkih manifestacija, a među najposjećenijima su slavni pulski filmski festival, Pula Marathon, Spectacvla Gladiatoria u Areni i bogati program Adventa pod nazivom “Prosinac u Puli” te vjerujem kako je i to jedan od razloga zašto smo danas zauzeli svoje mjesto u elitnom društvu 100 najodrživijih destinacija svijeta i zašto smo među najboljim “city break” destinacijama” – poručio je gradonačelnik Pule.

Inače, više je određujućih kriterija za sudjelovanje u C3 projektu, a isključivi su da grad premašuje 50 tisuća stanovnika te da ima vjerodostojne statističke i druge podatke potrebne za evaluaciju. Istraživanjem su tako obuhvaćeni svi gradovi, njih 67 koji su od 1985. godine bili ili su nominirani za Europske prijestolnice kulture. Sljedeća 64 grada odabrana su prema kriteriju da su dijelom UNESCO-ve zaštićene kulturne baštine, i konačno još 59 gradova po kriteriju da se u njima održavaju najmanje dva međunarodna kulturna festivala godišnje.

Gradovi su, prema broju stanovnika, podijeljeni u četiri skupine (do 250 tisuća stanovnika – S i M, 250-500 tisuća – L, 500 tisuća – milijun – XL, te gradovi s više od milijun stanovnika – XXL). Ocjenjuje se 29 pokazatelja relevantnih za devet dimenzija koje odražavaju tri glavna područja kulturne i kreativne vitalnosti gradova. Tri glavna područja koja se ocjenjuju su:
1) Kulturna živost (Cultural Vibrancy)
2) Kreativno gospodarstvo (Creative Economy)
3) Poticajno okruženje (Enabling Environment)

Sveukupni pobjednik, a time naravno i u skupini gradova iznad milijun stanovnika jest Pariz sa sveukupnim indexom 66. U skupini XL pobjednik je Copenhagen s indexom 46,8, a Zagreb je s indeksom 21 na 32. mjestu od ukupno 41 grada u ovoj skupini. U skupini L od 42 grada pobjednik je Zurich s indexom 49,3, a slijede ga Firenca, Karlsruhe i Venecija. U ovoj skupini nema naših gradova.
U najbrojnijoj S i M skupini ukupno je vrednovano 87 gradova, među njima i četiri iz Hrvatske. Najbolji rezultat ostvario je Bern s indexom 46,9. Od hrvatskih gradova uvjerljivo najbolji rezultat je ostvarila Pula te je s indexom 25,6 zauzela 27. mjesto, a Pula najbolji rezultat ima u području Intelektualno vlasništvo i inovacije, gdje za pokazatelj Trogodišnji prosjek ICT patentnih prijava ima indeks od 84,1.

Prema mišljenju Europske komisije, kulturni i kreativni potencijal iznimno je važan za sveukupni potencijal grad(ov)a, a time i čitavog prostora EU-a, odnosno pokretač je gospodarskog napretka i socijalne kohezije. Naime, prema podacima Europske komisije, Kulturna i kreativna industrija (CCIs) zapošljava na razini EU-a više od 12 milijuna ljudi, što čini 7,5% ukupno zaposlenih te sudjeluje s više od 4% u ukupnom BDP-u. (M.P.D.)