Čak dvije trećine hrvatskih gradova imalo je u 2023. veća izdvajanja namijenjena socijalnoj zaštiti nego u 2022., pokazali su (u očekivanju onih za 2024. godinu) posljednji dostupni podaci FINA-e, temeljeni na Konsolidiranim izvještajima o rashodima po funkciji JLS-a. Najveći nominalni napredak na tom polju ostvarili su u promatranom razdoblju Petrinja, Obrovac i Buzet, dok su postotnim porastom prednjačili Zlatar, Hrvatska Kostajnica i Petrinja. Prema podacima iz proračuna gradova u pretprošloj godini najviše su u odnosu na broj stanovnika također izdvojili Obrovac, Buzet i Petrinja. Kada se pak gleda proračunski udjel namijenjen socijalnim mjerama, programima i projektima Buzet i Obrovac zamijenili su prva dva mjesta, a slijedili su Otok, Labin, Pleternica…
U sklopu kontinuiranih analiza i istraživanja, portal Gradonačelnik.hr analizirao je podatke o socijalnoj zaštiti unutar gradskih proračuna, a obuhvaćeni su ključni segmenti poput brige za starije, nemoćne, osobe s invaliditetom, obitelji s djecom, socijalne pomoći za nezaposlene i ugroženim skupinama. Navedena socijalna zaštita ne samo da ima funkciju pomoći, nego i prevencije socijalne isključenosti, što postaje još važnije u kontekstu i sve težih nacionalnih i globalnih financijskih stanja.
Podaci iz Ministarstva financija pokazuju da je Republika Hrvatska do prije desetak godina iz socijalne zaštite izdvajala znatno manje od prosjeka Europske unije, no od otvaranja EU fondova sredstva su značajno porasla. Lokalne su samouprave nerijetko zahvaljujući upravo njima, uvele socijalne inovacije, bilo da se radi o obuhvatu socijalne pomoći ili poboljšanju infrastrukture za djecu i starije, pritom povećale ulaganja i izdvajanja za socijalnu zaštitu, a mnoge inicijative dokazale su svoju uspješnost poput projekta ZAŽELI za zapošljavanje teže zapošljivih žena. U tekućoj 4. fazi zaposlilo se ili će se zaposliti gotovo 900 žena, ali u započetom ciklusu i muškaraca, koji će 36 mjeseci pružati uslugu potpore i podrške za preko 5.400 osoba s invaliditetom i starijih od 65 godina, za što se kroz 111 projekata koji se financira iz ESF+ fonda i bavi brigom o starijim i nemoćnim osobama osiguralo ukupno 101.212.500 eura.
Socijalna zaštita u Hrvatskoj tijekom proteklih godina obuhvatila je brojne mjere podrške na nacionalnoj i lokalnoj razini. Pored izdanja za socijalnu skrb, Gradovi su iz Proračuna izdvajali značajna sredstva za opremanje stana djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, isplatu subvencije za podstanarstvo korisnicima slabijeg materijalnog statusa, stipendije učenicima i studentima, besplatan školski obrok djeci u riziku od siromaštva, podjelu prehrambenih paketa, božićnica i uskrsnica, uređenje socijalnih kuhinja i prostorija prenoćišta beskućnicima, osiguranje ljetovanja i smještaja za udomljenu djecu na odlasku iz udomiteljskih obitelji, obiteljima s četvero i više djece mjesečnu pretplatnu kartu za parkiranje, fizioterapeuta i logopeda djeci s poteškoćama i osobama s invaliditetom, potporu starijima bez prihoda, povrat poreza zaposlenim mladima…
Što se tiče konkretne proračunske stavke ‘socijalna zaštita’, u analiziranoj 2023. najveća izdvajanja u odnosu na broj stanovnika imao je, rekli smo, Grad Obrovac – 850,68 eura, koji je ujedno i drugi po postotku izdvojenih proračunskih sredstava u tu svrhu – 36,92 posto, a nakon njega, najviše je ‘po glavi’ izdvojio Grad Buzet – 567,36 eura, koji je usput 1. po postotku izdvojenih sredstava za tu namjenu iz Proračuna – 37,09 posto udjela.
Prema ‘per capita’ izdvajanju za socijalnu zaštitu u 2023. treća u poretku je poziciju zauzela Petrinja –335,38 eura, ispred Labina –307,04 eura, Pazina – 284,63 eura, Gline –222,67 eura i Otoka –210,28 eura. Top 10 zatvara trojac: Umag –153,91 euro, Vrlika –150,05 eura i Pleternica – 145,47 eura. Preko 100 eura ‘po glavi stanovnika’ imaju i:Hrvatska Kostajnica (108,59), Zaprešić (107,90) i Poreč (102,48). Iznad sto eura po stanovniku izdvajalo je 13 gradova, od 50 do 100 eura – 30, između 10 i 50 eura – 82, od 1 do 10 eura PC za socijalu su iz Proračuna izdvojila tri grada…
Kad gledamo proračunski udjel izdvajanja, treću poziciju zauzima Otok– 20,22 posto, a iza su se u prvih deset smjestili i: Labin – 16,50 posto, Pleternica–15,86 posto, Vrlika –15,01 posto, Sinj –12,52 posto, Pazin – 11,91 posto, Petrinja – 11,08 posto i Donji Miholjac–9,14 posto proračunskih sredstava. Iznad 10 posto udjela imalo je devet gradova, od 5 do 10 posto – 18 gradova, ispod 5 posto udjela- 98 gradova.
Grad Petrinja imao je najviše nominalno povećanje izdvojenih sredstava iz Proračuna 2023. u odnosu na 2022. za socijalnu politiku +5.690.293 eura (1.000.614- 6.690.907). Top 10 čine i: Obrovac, Buzet, Glina, Pleternica, Otok, Dubrovnik, Labin , Vinkovci i Rijeka, koji su u ovu svrhu povisili izdvajanja od +492.819 eura do +2.345.554 eura. Nemali ‘plus’ imali su: Zaprešić (+441.158), Lipik (+397.674), Valpovo (+378.127), Umag (+319.134), Kutina (+304.253 eura)… Porast s 1.000.000 i više eura bilježe četiri prva spomenuta grada, od 100.000 do 1.000.000 eura -40 gradova. Veća izdvajanja imalo je 87, dok je negativan Trend u 2023. prema 2022. evidentiralo 40 gradova.
Zlatar i Hrvatska Kostajnica dominirali su postotnim porastom izdvajanja s pozamašnih +788.33 i +676.43 posto povećanja socijalnih izdvajanja. Na treću poziciju se tu smjestila Petrinja, ispred Lipika, a redom su u vrhu na tom polju povećanja i – Obrovac, Pleternica, Otok, Duga Resa, Glina i Valpovo, čija su se uložena socijalna izdvajanja u odnosu na 2022. kretala između +146.39 i +568.68 posto povećanja. Pri vrhu su i: Čabar, Buzet, Skradin, Donji Miholjac, Pakrac, Kutina, Vinkovci, Vrgorac…, od +77.40 do +136.12 posto povećanja. Preko 500 posto porasta bilježi kvartet prvoplasiranih gradova, njih 4, između 100 i 500 posto – 10 gradova, od 50 do 100 posto – 16 gradova, između 10 i 50 posto najviše njih– 42.
Po ukupno izdvojenim socijalnim sredstvima lidersku poziciju sasvim razumljivo s količinom sredstava u blagajni koja višestruko premašuje one ostalih hrvatskih gradova drži Zagreb- 130.360.020 eura. Iza su potom: Split-7.857.007 eura, Petrinja- 6.690.907 eura, Rijeka-4.941.449 eura, Buzet-3.403.612 eura, Dubrovnik-3.322.675 eura, Labin-3.200.572…
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (P.L.)
