Pazin, Poreč i Čakovec, gradovi su s najvećim izdvajanjem u obrazovanje s obzirom na broj svojih stanovnika. Uz to, Čakovec, ispred Slavonskog Broda i Garešnice, prednjači i postotkom ulaganja u obrazovanje iz vlastitih Proračuna. Kako je pokazala naša najnovija analiza za 2023. temeljena na podacima FINA-e o izvršenju gradskih proračuna, prema trendu povećanja izdvajanja u nominalnom iznosu ističu se Split, Rijeka i Zadar, a po postotnom porastu ulaganja u obrazovanje u odnosu na godinu ranije, dakle 2022., nacionalni poredak predvode Čazma, Grubišno Polje i Garešnica…
Da potpora obrazovanju predstavlja i istoznačnicu potpori gospodarskom razvoju, polako, ali sigurno, shvaća sve više lokalnih zajednica, pa smo možda kao nikada, naročito u proteklih 12 mjeseci, svjedočili i bili obasuti vijestima i izvještajima u kojima su nas iz gradskih ureda uredno informirali o provedbi na tom polju niza raznovrsnih mjera, programa i projekata. Redali su se i redaju u tek nedavno startalom novom pedagoškom i akademskom razdoblju obavijesti o podršci kada je u pitanju financijska pomoć vrtićancima, školarcima i studentima, naravno i njihovim roditeljima, za produženi boravak, besplatnu školsku užinu, osiguranje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju, stipendije po raznim kategorijama, nabavku udžbenika i radnih materijala, sufinanciran i subvencioniran prijevoz učenika i studenata… Tu su i potpore vrtićima i školama u njihovim nestandardnim aktivnostima, poput robotike, izleta, sportskih ili kulturnih događanja, nagrada za đačku izvrsnost i postignuća polaznicima i mentorima, ali i značajni kapitalni infrastrukturni zahvati izgradnje, energetske obnove, dogradnje i tehničke opremljenosti vrtića, školskih zgrada i dvorana.
U 2023. tako je ukupno 114 gradova povećalo izdvajanje za obrazovanje u odnosu na godinu ranije, što je njih 9 više nego u 2022. a čak 27 nego u 2021. Manje nego li u prethodnoj godini za obrazovni sustav je izdvojilo tek 14 hrvatskih gradova. Prostora za napredak uvijek ima, ali itekako optimistično zvuči činjenica da su u skoro 90 posto njih povećana ulaganja u ovu granu javnog dobra.
NPOO kao dobra potpora i poticaj…
Nacionalni plan oporavka i otpornosti, uz nacionalna sredstva, okvir je kroz koji RH realizira postavljeni cilj da nove mlade generacije kao preduvjet budućnosti i svakog napretka društva budu adekvatno obrazovane i konkuriraju na tržištima rada u zemlji, Europi, ali i svijetu, a Hrvatska se trenutno nalazi u velikom investicijskom ciklusu ulaganja u obrazovni sustav od čak 2,7 milijarde eura. Nikada do sada u povijesti nismo imali na raspolaganju za to područje – od vrtića do znanstvenih instituta- toliko sredstava. Iz Vlade nerijetko ističu datu si zadaću da do 2030. svako hrvatsko dijete, živjelo u najmanjem selu ili Zagrebu ima zajamčeno mjesto u vrtiću, no i da do 2027. godine u svim školama- uz pripadajuću sportsku dvoranu i vanjska igrališta- imamo jednosmjensku nastavu, koja će dijelom biti cjelodnevna. Podsjetimo kako je u obrazovnim sustavima zapadnih zemalja u potpunosti iščezao koncept turnusa. Djeca dođu ujutro u školu i borave tamo sa svojim učiteljima i nizom dodatnih aktivnosti, sigurna su i imaju vremena raditi svoje zadaće i stjecati dodatna znanja. Ulaganja su značajno povećana, za tri zadnja poziva s raspoloživih oko milijardu i 120 milijuna eura najavljeno je ulaganje u 1030 školskih objekata, a za blizu 400 sportskih dvorana odvojit će se 430 milijuna eura. Kroz prethodna dva poziva samo u dječje vrtiće je uloženo 530 milijuna eura, 500 ih je već izgrađeno, dograđeno i opremljeno različitim drugim intervencijama, a cilj je u 2025. još 45 tisuća mjesta u vrtićima. Malo po malo, uza sva uobičajena razilaženja i usaglašavanja, unaprijeđuje se ipak i status učitelja, nastavnog osoblja i profesora, kroz socijalni dijalog i partnerstvo sa sindikatima.
Konsolidirani podaci o izvršenju gradskih proračuna pokazuju, tako, da su prošle godine za obrazovanje preko 50 posto svog proračuna izdvojila tri grada: Čakovec- 54,86 posto, Slavonski Brod- 51,78 posto i Garešnica – 50,92 posto udjela. Pazin je četvrti s 49,93 posto, a iza su se u Top 10 smjestili: Križevci, Koprivnica, Kutina, Vukovar, Virovitica i Vinkovci, u rasponu od 46,75 do 42,88 posto proračunskog izdvajanja. Udio ulaganja između 10 i 50 posto vezan je uz 107 gradova, dok je izdvajanje u obrazovanje s udjelom ispod 10 posto evidentiralo 19 naših gradova.
Lidersku poziciju u izdvajanju po broju stanovnika uvjerljivo, pak, drži Pazin s 1.193,13 eura, kao jedini iznad 1.000 eura ‘per capita’, a slijede zatim Poreč – 782,48 eura i Rovinj – 752,87 eura. Idu zatim u redoslijedu: Čakovec – 703,63 eura, Labin- 697,82 eura, Umag – 681,84 eura, Krk- 642,41 eura, Vukovar- 626,44 eura, Sisak- 612,06 eura i Đurđevac- 599,53 eura na tisuću stanovnika. Upada u oči kako je polovica gradova u Top 10 iz Istarske županije (1.Pazin, 2.Poreč, 3.Rovinj, 5.Labin i 6.Umag), 28 gradova izdvajalo je između 500 i 1.000 PC eura, 87 od 100 do 500 eura, a ravno 10 hrvatskih gradova u obrazovanje je uložilo ispod 100 eura ‘per capita’…
Promatrajući, pak, trend, u odnosu na godinu ranije sredstva za obrazovanje je daleko najviše povećao- Split, konkretno + 13.331. 557 eura (63.064.957 -76.396.514 eura), potom Rijeka +7.843.728, i još jedan priobalni centar- Zadar +6.146.970 eura. Tablicu 10 gradova s najvećim nominalnim porastom- od +6.127.330 do 3.434.527 eura- čine u tom poretku i: Osijek, Dubrovnik, Sisak, Pula, Samobor, Bjelovar i Velika Gorica. Pozitivan smjer ulaganja u obrazovanje upisalo je povećanjem iznosa, ponovimo to, 114 gradova, najviše ih- 65- s porastom između 100.000 i 1.000.000 eura. Povećanje od 1 milijun do 10 milijuna imala su 22 grada, a ‘minus’ iznad 1.000.000 eura- tri grada…
U postocima, Čazma je zabilježila najveći porast izdvojenih sredstava u obrazovni sustav, za 329,76 posto, slijedi Grubišno Polje uz + 264,78 posto, onda još jedna gradska sredina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji – Garešnica +237,10 posto, a Top 10 nastavljaju i zaključuju: Pleternica + 180,29 posto, Ludbreg +157,15 posto, Orahovica +54,70, Duga Resa +54,29 posto, Vrlika + 50,70 posto, Otočac +50,62 posto i Vrbovsko +47,65 posto povećanja. Iznad 100 posto porasta ulaganja u obrazovanje imalo je pet hrvatskih gradova, između 50 i 100 posto povećanja- 4 grada, od 10 do 50 posto- 92 grada. Nasuprot tome, 8 gradova u 2023. izdvojilo je iz Proračuna 10 i preko 10 posto manje novca nego li u 2022. za obrazovanje sugrađana.
Kada se radi o apsolutnim brojkama ulaganja tu normalno i sasvim očekivano, proračunskim izdvajanjem prednjači Zagreb- s lani izdvojenih 656.089.143 eura, ispred Splita- 76.396.514 eura, Rijeke- 52.592.750 eura, Osijeka- 45.234.987 eura, Zadra- 36.732.116 eura, Velike Gorice- 33.940.288 eura, Pule- 27.804.882 eura, Slavonskog Broda- 26.129.056 eura, Siska- 24.556.455 eura, Dubrovnika – 23.533.813 eura, Karlovca- 22.232.488 eura, Samobora – 21.947.646 eura…
Treba kazati kako u tablicama s nominalnim brojkama nismo uračunavali Zagreb zbog specifičnog administrativnog statusa i dakako veličine njegova Proračuna. Pogledamo li 5 najvećih hrvatskih gradova, najveće izdvajanje za obrazovanje po stanovniku imao je baš Zagreb- 855,25 eura, a slijedili su: Zadar-518,97 eura, Rijeka-487,13 eura, Split- 475,76 eura i Osijek- 469,67 eura. Prema udjelu izdvajanja iz Proračuna prednjačio je Zadar-39,20 posto, a zatim su bili: Osijek- 37,61 posto, Split-35,28 posto, Rijeka- 34,20 posto i Zagreb- 33,36 posto udjela izdvajanja iz gradske blagajne u korist obrazovanja. Kada uspoređujemo 2022. i 2023., prema postotnom trendu najbolje je stajao Split +21,14 posto, potom su slijedili: Zadar +20,10, Rijeka +17,53 posto, Osijek +15,67 posto i Zagreb +14.42 posto porasta ulaganja, dok je kod nominalnog trenda lidersku poziciju između pet najvećih-rekli smo- imao Zagreb +82.686.348 eura, pa Split +13.331.557 eura, ispred Rijeke +7.843.728 eura, Zadra +6.146.970 eura i Osijeka- 6.127.330 eura. (Pero Livajić)
