Premda naša zemlja kroz dulje razdoblje gotovo iz godine u godinu bilježi pad broja rođene djece, ulaganja gradova u predškolski odgoj sve su veća, a razlike među njima nikada nisu bile izraženije na tom i više drugih demografskih polja. Analiza podataka Ministarstva demografije i useljeništva za 2026. godinu i važećih cijena vrtića i jaslica pokazuje da 17 hrvatskih gradova svojim građanima danas osigurava potpuno besplatan vrtić, isto toliko njih i jaslice, deseci dodatno rasterećuju obitelji s više djece ili subvencioniraju druge oblike skrbi, dok se roditeljska participacija u gradovima koji vrtiće i jaslice naplaćuju kreće kod vrtića od simboličnih do čak 168, odnosno kod jaslica od 18 do 250 eura mjesečno, ovisno o mjestu stanovanja…
Iako Hrvatska već godinama bilježi pad broja rođene djece, predškolski odgoj ostaje jedno od najvažnijih područja lokalnih demografskih politika. Gradovi sve više ulažu u izgradnju novih vrtića, proširenje kapaciteta i rasterećenje roditeljskog kućnog budžeta, a razlike među njima pritom su sve izraženije, dok dio gradova svojim građanima omogućuje potpuno besplatan vrtić, drugi primjenjuju različite modele subvencioniranja, socijalne kriterije ili dodatne potpore za obitelji s više djece, naročito onih vrtićkog uzrasta.
Demografska slika Hrvatske i dalje je nepovoljna. Broj novorođene djece kontinuirano pada, prirodni prirast već godinama je negativan, a migracije dodatno utječu na broj mladih obitelji. Istodobno, u mnogim sredinama i dalje postoje liste čekanja za upis u vrtiće i osobito jaslice, a takva situacija posljedica je neravnomjernih demografskih kretanja, doseljavanja u pojedine urbane sredine, ali zasigurno i činjenice da danas znatno veći udio djece pohađa programe ranog i predškolskog odgoja nego prije nekoliko desetljeća.
Za većinu roditelja cijena vrtića predstavlja jedan iz reda najvećih redovitih mjesečnih troškova nakon stanovanja, zbog čega odluke gradova o subvencioniranju ili potpunom financiranju boravka djece imaju izravan utjecaj na obiteljski standard. Posebno je to važno za obitelji s dvoje ili više djece, kod kojih se mjesečni izdaci mogu višestruko povećati i nažalost značajno utjecati na ukupan budžet kućanstva.
Analizirali smo podatke Ministarstva demografije i useljeništva o demografskim mjerama jedinica lokalne samouprave za 2026. i usporedili važeće cijene vrtića i jaslica u hrvatskim gradovima. Rezultati pokazuju kako se predškolski odgoj sve češće promatra kao ulaganje u demografsku obnovu, a ne samo kao komunalna usluga.
U odnosu na pretprošlu godinu broj gradova koji su uveli potpuno besplatan vrtić neznatno je smanjen, u odnosu na lani je isti, ali je i dalje višestruko veći nego prije nekoliko godina. Trenutačno tu mjeru provodi 17 gradova – Biograd na Moru, Cres, Čabar, Jastrebarsko, Mali Lošinj, Nin, Novalja, Obrovac, Pag, Ploče, Pula, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Umag, Velika Gorica i Vrlika. Prije samo tri godine potpuno besplatan vrtić imala su tek četiri hrvatska grada, što dovoljno govori o smjeru u kojem se razvija lokalna demografska politika.
Iz modela besplatnog vrtića tijekom protekle godine izašli su Belišće, Vukovar i Trilj, pri čemu su gradske uprave kao razlog navele financijsku neodrživost takvog sustava. S druge strane, Pula je početkom 2026. uvela potpuno besplatan vrtić, dok je Mali Lošinj tu mjeru počeo provoditi prošle jeseni. Osim potpunog oslobađanja plaćanja, velik broj gradova odlučio se za postupno smanjivanje roditeljskih izdvajanja. Dio ih je, unatoč rastu troškova poslovanja i inflaciji, zadržao postojeće cijene, dok su drugi uveli dodatne socijalne pogodnosti ili proširili krug korisnika koji ostvaruju pravo na povoljniji vrtić ili onih za koje je on čak i besplatan.
Među pet najvećih hrvatskih gradova najnižu cijenu vrtića za prvo dijete plaćaju roditelji u Zagrebu, gdje ona iznosi 19 eura mjesečno. U Rijeci roditeljsko sudjelovanje iznosi 70 eura, u Splitu 79 eura, Zadru-80, a u Osijeku 84 eura. Zagreb pritom primjenjuje socijalni model prema kojem se cijena određuje prema prihodima kućanstva. Iako ekonomska cijena programa prelazi 300 eura mjesečno, zahvaljujući gradskim subvencijama velik broj roditelja plaća između 0 i 40 eura, a od početka ove godine dodatno su povećani dohodovni cenzusi kako bi pravo na nižu cijenu ostvario veći broj obitelji srednjeg dohotka.
Sličan model primjenjuje i Gospić, gdje cijena vrtića ovisi o prihodima kućanstva pa se kreće od potpuno besplatnog programa za obitelji s najnižim primanjima do 126,09 eura za korisnike najvišeg dohodovnog razreda. U Splitu je početkom aktualne pedagoške godine uveden besplatan vrtić za djecu pred polazak u školu, a novom Odlukom o socijalnoj skrbi dodatno se proširuju prava pojedinih skupina korisnika. Predviđeno je potpuno financiranje vrtića i jaslica za djecu čija su oba roditelja osobe sa stopostotnim invaliditetom, kao i za djecu u udomiteljskim obiteljima. Crikvenica je ove godine snizila cijene desetosatnog programa i po prvi put izjednačila mjesečnu cijenu jaslica i vrtića na 80 eura. Obitelji slabijeg imovinskog statusa ostvaruju dodatna umanjenja pa, ovisno o prihodima, plaćaju 56 odnosno 32 eura…
Podaci Ministarstva pokazuju da se gradovi sve češće odlučuju i na druge oblike potpora. Ukupno 25 gradova sufinancira boravak djece u privatnim i drugim vrtićima čiji nisu osnivači, dok njih 13 konkretno financijski podupire korištenje obrta za čuvanje djece, odnosno dadilja. Devet gradova istodobno provodi oba navedena modela. Nadalje, zbog nedostatka kapaciteta dio gradova financira i smještaj djece u vrtićima susjednih jedinica lokalne samouprave, a sve je više i onih koji roditeljima isplaćuju novčanu naknadu ako dijete nije u tekućoj godini ostvarilo pravo na upis u gradski vrtić. Takvu mjeru trenutno provodi 16 hrvatskih gradova, pri čemu se potpore na mjesec kreću od 130 do 360 eura.
Posebno zanimljiv trend posljednjih godina predstavlja uvođenje takozvanog “baka-djed servisa”. Čabar, Križevci, Samobor i Sveta Nedelja, već isplaćuju naknade bakama i djedovima koji čuvaju unuke kada dijete zbog nedostatka mjesta nije upisano u vrtić, dok su Ploče osigurale sredstva za uvođenje iste mjere tijekom ove godine, a riječ je o jednom od najnovijih modela kojim gradovi pokušavaju odgovoriti na kronični manjak vrtićkih kapaciteta i pružiti dodatnu financijsku sigurnost obiteljima.
Podaci Ministarstva potvrđuju kako je upravo nedostatak mjesta u jaslicama trenutno najveći izazov sustava ranog i predškolskog odgoja. Liste čekanja za jaslice evidentirane su u čak 232 grada i općine, dok problem nedostatka mjesta u vrtićima bilježi 185 jedinica lokalne samouprave u RH. Kao glavne razloge lokalne vlasti najčešće navode nedostatak odgojitelja i stručnih suradnika i nedovoljne prostorne kapacitete, zbog čega se istodobno ulaže u izgradnju novih objekata i razvoj alternativnih modela skrbi o djeci tih područja. Kako bilo, demografske mjere više nisu ograničene samo na jednokratne naknade za novorođenčad. Sve više gradova ulaže upravo u mjere koje roditeljima svakoga mjeseca donose konkretne financijske uštede, a dostupnost i cijena vrtića pritom postaju jedan od najvažnijih pokazatelja kvalitete lokalnih obiteljskih politika. (P.Livajić)
++++
Uz mjeru besplatnog vrtića koju, kao što smo naveli, primjenjuje tek 17 gradova u zemlji, znatno rašireniji je model dodatnog rasterećenja obitelji s više djece. Vrtić je tako besplatan za drugo dijete u obitelji u 19 hrvatskih gradova (uz navedenih 17 tu su Opatija i Labin). Za treće dijete roditelji ne plaćaju boravak u čak 83 grada Bakar, Belišće, Bjelovar, Crikvenica, Čakovec, Čazma, Daruvar, Delnice, Donja Stubica, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić-Grad, Kaštela, Kastav, Klanjec, Knin, Koprivnica, Kraljevica, Krapina, Križevci, Lepoglava, Lipik, Mursko Središće, Našice, Novi Vinodolski, Novigrad, Ogulin, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Otočac, Ozalj, Pakrac, Petrinja, Požega, Pregrada, Prelog, Samobor, Skradin, Slatina, Slunj, Split, Šibenik, Trilj, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vrbovec, Vrgorac, Vukovar, Zadar, Zabok, Zagreb, Zaprešić i Županja. Takav model posljednjih godina postao je najčešći i najrašireniji oblik potpore roditeljima, odnosno obiteljima s više vrtićanaca…
Cijene od 19 do 168 eura
Među gradovima koji ipak naplaćuju vrtić, razlike u roditeljskoj participaciji ostaju vrlo velike, cijena za prvo dijete kreće se od 19 (Zagreb) do čak 168 eura (Krapina). Najnižu cijenu nakon Metropole ima Donji Miholjac, gdje roditelji izdvajaju 27 eura mjesečno, a slijede: Hrvatska Kostajnica – 50 eura, Vis – 60, Beli Manastir- 65, Grubišno Polje, Đakovo i Hvara s po 66, dok se u Glini plaća 68 eura. U rasponu od 70 do 90 eura nalazi se 40 gradova – Rijeka, Trogir, Marković, Trilj, Otok, Sveta Nedelja, Dubrovnik, Orahovica, Samobor, Stari Grad, Solin, Split, Zaprešić, Ludbreg, Bjelovar, Krk, Rab, Vrbovsko, Zadar, Imotski, Komiža, Omiš, Kaštela, Lepoglava, Vodice, Ozalj, Osijek, Makarska, Vinkovci, Vrgorac, Rovinj, Vodnjan, Opuzen, Opatija, Senj, Poreč, Karlovac, Varaždin, Koprivnica, Šibenik i Pakrac. Najveći broj gradova, njih 45, cijenu za prvo dijete odredio je između 91 i 126 eura mjesečno, dok tu granicu prelazi deset gradova s dostupnim podacima (nemamo službenih za Knin, Ilok, Ogulin i Zlatar). Top 10 s najpovoljnijim cijenama za drugo dijete čine: Zagreb, Donji Miholjac, Hrvatska Kostajnica, Dubrovnik, Rab, Zadar, Imotski, Lepoglava, Koprivnica i Pakrac, od 19 do 45 eura, a za treće dijete: Glina, Sveta Nedelja, Donji Miholjac, Varaždin, Rijeka, Pazin, Novi Marof, Otok, Stari Grad, Krk, Rab i Korčula, 2-40 eura. Razlike pokazuju da trošak predškolskog odgoja i dalje značajno ovisi o mjestu stanovanja.
Cijene jaslica
Slična je situacija i kod jaslica. One su potpuno besplatne u 17 gradova, pri čemu njih 16 istodobno ima i besplatan vrtić. Iznimku predstavlja Labin, gdje roditelji vrtić plaćaju, ali je jaslički program besplatan. Grad Čabar nema organiziranu jasličku skupinu, ali je vrtić u potpunosti besplatan. U gradovima koji naplaćuju jaslice cijene se za prvo dijete na mjesec kreću od 19 (Zagreb) i 27 (Donji Miholjac) do 250 eura u Varaždinskim Toplicama. Hrvatska Kostajnica naplaćuju 50, Vis- 60, Beli Manastir – 65, Grubišno Polje – 66 eura…. U rasponu od 51 do 90 eura nalazi se 35 gradova, njih 50 ima cijenu između 91 i 130 eura, dok 10 gradova s raspoloživim podacima prelazi granicu od 120 eura. Najjeftinije jaslice koje se plaćaju za drugo dijete u obitelji među analiziranim gradovima imaju opet Zagreb (19) i Donji Miholjac (21 euro), zatim su u Top 10 i: Hrvatska Kostajnica, Dubrovnik, Rab, Zadar, Imotski, Lepoglava, Koprivnica i Pakrac, između 35 i 45 eura. Besplatne jaslice za treće dijete ima 78 gradova, a najniže cijene kod onih koji boravak u jaslicama naplaćuju su u Svetoj Nedelji, Donjem Miholjcu, Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Pazinu, Novom Marofu, Otoku, Rabu i Korčuli, 18-40 eura.
Baka-djed servis, privatne jaslice, vrtići drugih osnivača…
Kako smo već ranije napomenuli, osim gradskih vrtića, sve više lokalnih sredina financijski podupire i druge oblike skrbi za djecu, pa tako boravak u privatnim i vrtićima drugih osnivača sufinancira preko 20 gradova. Među njima – Đakovo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Korčula, Krapina, Križevci, Lepoglava, Ludbreg, Metković, Našice, Omiš, Oroslavje, Poreč, Pula, Samobor, Sisak, Solin, Split, Šibenik, Trogir, Varaždin, Vinkovci, Vrbovec, Zaprešić, a više od polovice ih uz to sufinancira obrte za čuvanje djece odnosno dadilje kao – Buzet, Đakovo, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica, Križevci, Lepoglava, Rijeka, Samobor, Varaždin, Vrbovec i Zaprešić, dok oba modela potpore paralelno provodi desetak gradova poput: Đakova, Jastrebarskoga, Karlovca, Križevaca, Lepoglave, Samobora, Varaždina, Vrbovca, Zaprešića…
Zbog nedostatka mjesta dio gradova sufinancira i boravak djece u vrtićima susjednih jedinica lokalne samouprave. Takvu praksu primjenjuju Crikvenica, Đakovo, Ivanić-Grad, Križevci, Omiš, Oroslavje i Vrbovec, a 16 gradova roditeljima isplaćuje posebne mjesečne naknade kada dijete zbog nedostatka mjesta nije uspjelo ostvariti upis u vrtić, pa takve potpore provode Duga Resa, Klanjec, Kutjevo, Labin, Novi Marof, Novigrad, Omiš, Pazin, Pregrada, Sinj, Sveta Nedelja, Trilj, Umag, Vodice, Zabok i Zlatar.
Među novijim demografskim mjerama posebno se izdvaja takozvani “baka-djed servis”. Nakon što je Samobor prvi u Hrvatskoj uveo naknadu bakama i djedovima koji čuvaju unuke kada dijete nije ostvarilo upis u vrtić, istu su praksu uveli Čabar s potporom od 200 eura mjesečno, Križevci koji od početka ove godine isplaćuju 250 eura, kao i Sveta Nedelja počevši s mjesecom travnjom- po djetetu 360 eura. Ploče su u proračunu za 2026. osigurale sredstva za uvođenje iste mjere, a konačan iznos potpore bit će vezan uz ekonomsku cijenu vrtića koja bi, prema najavama, mogla dosegnuti i razinu pune ekonomske cijene smještaja. Ovakve mjere pokazuju da gradovi sve češće traže različite modele kojima će roditeljima olakšati organizaciju skrbi o djeci u razdoblju dok se ne osiguraju dostatni vrtićki kapaciteti svoj djeci vrtićkog uzrasta.
