Sveti Ivan Zelina, Slunj, Petrinja, Novska, Čakovec, Oroslavje, Čazma, Pazin Požega i Skradin, gradovi su s najvećom zastupljenosti žena na čelnim pozicijama i unutar gradskih uprava i vijeća, pokazuje veliko istraživanje našeg portala. Prema podacima koje smo dobili otprilike svaki sedmi grad u Hrvatskoj vodi žena, identično kao i do lanjskih izbora, njih 19 od 128 gradova, u 28 obnašaju dužnost gradonačelničkih zamjenica. Žene su predsjednice oko četvrtine, odnosno 30 Gradskih vijeća, u točno 10 čine polovicu ili više aktualnog članstva GV-a, u 12 su na čelu svih gradskih tvrtki i institucija.
Kao i proteklih godina, portal Gradonačelnik.hr i ove je godine, uoči Međunarodnog dana žena, proveo detaljno istraživanje o zastupljenosti žena na čelnim i upravljačkim pozicijama u hrvatskim gradovima. Analiza koja se s vremenom nametnula kao standard praćenja rodne ravnoteže u lokalnoj politici pruža jasan uvid u stvarno stanje na terenu, pokazujući kako se promjene odvijaju, ali ipak donekle sporijim tempom nego što bi mnogi očekivali. U ovogodišnjem ciklusu obuhvatili smo svih 128 gradova, bilo izravnom anketom, bilo koristeći se podacima na njihovim službenim web stranicama, a promatrali smo udio žena na pozicijama gradonačelnica i zamjenica, u vrhu gradskih uprava, gradskim vijećima, kao i u upravama i nadzornim tijelima gradskih tvrtki i ustanova. Rezultati potvrđuju da, iako napredak postoji, rodna ravnoteža na vodećim funkcijama još uvijek nije dostignuta. No, nažalost, nismo iznimka…
Kada pogledamo širi europski okvir, situacija se kreće u sličnim trendovima. U lokalnim i općinskim vijećima diljem EU žene čine oko 34 posto članica, dok je taj udio oko 32 posto u regionalnim skupštinama. Žene su još rjeđe zastupljene, sa tek oko 18 posto, na izvršnim funkcijama, poput gradonačelnica i čelnica lokalnih jedinica. Međutim, razlike među državama su velike: nordijske i zapadnoeuropske zemlje, poput Finske i Švedske, bilježe udio gradonačelnica između 37 i 39 posto, dok postotak iznosi samo 6–10 posto kada su u pitanju primjerice Grčka, Rumunjska ili – Irska. Podaci pokazuju da, iako žene sve više sudjeluju u predstavničkim tijelima, izvršne se funkcije i dalje najčešće nalaze „u muškim rukama“.
Hrvatski podaci smještaju nas u sredinu europskog spektra. Gradonačelnice danas vode 14,8 posto naših gradova, dok ukupno žene čine 22,4 posto lokalnih čelnika i njihovih zamjenica. To znači da je otprilike svaki peti lokalni čelnik – gradski ili općinski – u Republici Hrvatskoj žena, što je tek nešto iznad europskog prosjeka, ali još uvijek jasno pokazuje da prostora za poboljšanje ima. Lokalne priče iza tih brojki ilustriraju i napredak i izazove, a sustavno praćenje ovih pokazatelja pomaže u prepoznavanju „najženskijih“ nam gradova, onih koji prednjače u promicanju rodne ravnoteže u RH.
Kako bismo identificirali gradove koji istinski prednjače po zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama, u najnovijoj analizi objedinili smo sve prikupljene podatke u kompozitni indeks u koji su uključeni svi relevantni segmenti gradskog upravljanja, a konačni poredak pokazuje predvodnike u poticanju rodne ravnoteže i kvalitetnijih modela lokalne vlasti u hrvatskim gradovima.
Rezultati istraživanja ne razlikuju se puno u odnosu na one provedene prije posljednjih lokalnih izbora na kojima smo lani u svibnju i lipnju u novom četverogodišnjem mandatu dobili 19 gradonačelnica, koliko ih je bilo i uoči izbora. Mirjana Puškarić nastavlja na čelu Slunja, Marija Šarić u Pleternici, tu su i Marija Kušmiš u Novskoj, Lidija Bošnjak u Ozlju, Jasenka Auguštan Pentek u Zlataru, Ljerka Cividini u Čakovcu, Ivana Marković u Supetru, Petra Škrobot u Samoboru, Ana Kučić u Malom Lošinju, Ivana Matošić Gašparić u Crikvenici, Magdalena Komes u Petrinji, Renata Banožić u Iloku, Suzana Jašić u Pazinu, Dragica Ratković u Varaždinskim Toplicama. Rijeka ima prvu gradonačelnicu nakon punih pola stoljeća– Ivu Rinčić, a nove su na toj dužnosti i Ivana Jerbić, na čelu Belišća, Valentina Čanađija u Čazmi, Eva Jendriš Škrljak nova je gradonačelnica Svetog Ivana Zeline, a Valentina Đurek Zaboka.
Kada je riječ o zamjenicama gradonačelnika/ca imamo ih 28, ili 5 manje nego u prethodnom mandatu, a podsjetimo se kako ih je i tada bilo značajno manji broj – 33 u odnosu na 67 iz mandata prije toga. No, tu moramo uzeti u obzir da je novim Zakonom o lokalnoj samoupravi drastično srezan broj zamjenika/ca gradonačelnika/ca (ova funkcija ukinuta je u svim gradovima ispod 35 tisuća stanovnika, dok je u onima od 35.000 do 100.000 ograničen na 1 zamjenicu/ka). Kod onih koji imaju 2 zamjenika/ca, nije baš kao i niti za minulih mandata rijetkost sresti da su oba zamjenika, dok ih s 2 zamjenice nema niti jedan. Od gradova sa samo jednom zamjeničkom pozicijom, u njih 22 na tom su mjestu žene – Belom Manastiru, Bujama, Čakovcu, Dugoj Resi, Glini, Grubišnom Polju, Jastrebarskom, Karlovcu, Koprivnici, Kutini, Makarskoj, Novoj Gradiški, Novskoj, Opatiji, Opuzenu, Petrinji, Požegi, Sisku, Slavonskom Brodu, Visu, Virovitici i Vinkovcima…
Ipak, možda i daleko zanimljiviji podatak je ženska zastupljenost na čelnim pozicijama gradskih uprava. A da su žene i na tom polju preuzele naša gradska središta pokazuje podatak da su u čak 25 hrvatskih gradova upravo žene voditeljice svih gradskih odjela. Istina, u proteklom mandatu takvih je gradova bilo nešto više – 28. Najviše ih je u Rovinju, gdje se redom žene nalaze na čelu svih 7 gradskih odjela, u Jastrebarskom, Malom Lošinju, Obrovcu, Sinju i Slunju vode po 5 odjela/odsjeka koliko ih i ima u tim Gradovima. Žene su voditeljice i sva 4 odjela u Lipiku, Opuzenu i Požegi, po sva tri u Buzetu, Čazmi, Daruvaru, Ivanić-Gradu, Novalji i Svetoj Nedelji, na čelu oba gradska odjela u Ludbregu, Oroslavju i Popovači, dok su voditeljice 1 – koliko ih uostalom i ima u njima – u 7 gradova. Konkretno, u Biogradu na Moru, Donjoj Stubici, Komiži, Kutjevu, Pleternici, Skradinu i Vrbovskom, žene su na čelnoj poziciji jedinog – jedinstvenog – gradskog upravnog odjela.
U 25 gradova žene su na čelu tri četvrtine i više upravnih odjela, u Karlovcu od 12 gradskih odjela/odsjeka 10 vode žene, u Imotskom, Pazinu i Petrinji žene predvode rad 5 od 6 upravnih odjela, u Belišću, Drnišu, Ivancu i Korčuli “drže kormilo” 4 od 5 gradskih upravnih odjela/odsjeka, a 3 od 4 u 12 gradova (Bakar, Crikvenica, Đurđevac, Glina, Ilok, Lepoglava, Novska, Senj, Sisak i tri otočna: Vis, Hvar i Pag). Polovicu i preko 50 posto voditeljica upravnih odjela ima još 51 hrvatski grad.
Najslabija zastupljenost žena i dalje je u Gradskim vijećima. Nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, imamo 10 gradova u kojima žene čine preko polovice članstva GV-a, a među njima su neki u kojima su Vijeća gotovo pa uvjerljivo ženska – u Oroslavju i Kraljevici žene tako čine 62 posto vijeća. Preko 50 posto žena u vijećničkim klupama broje i Đurđevac, Ludbreg, Pazin, Skradin, Ivanec, Sveti Ivan Zelina, Varaždin i Otočac. Između 30 i 50 posto članica Gradskog vijeća ima 66 gradova, od 20 do 30 posto – njih 27…
Predsjednice Gradskih vijeća ima 30 gradova, a ovdje svakako treba izdvojiti Pazin i Skradin u kojima su žene na čelu GV-a i čine natpolovičnu većinu Vijeća, ali i Crikvenicu, opet Pazin, Supetar i Zlatar koji imaju gradonačelnicu i predsjednicu Gradskog vijeća.
Nadalje, dominacijom žena na čelu gradskih tvrtki i institucija mogu se pohvaliti Kutjevo (ima 6 gradskih tvrtki/institucija i na čelu svake ženu), Buzet, Klanjec, Otočac, Skradin, Varaždinske Toplice i Sveti Ivan Zelina (4-4), Orahovica i Supetar (3-3), Kraljevica, Oroslavje (2-2) i Garešnica (1-1). U Top 20 su i Krapina, Požega (8 tvrtki/institucija- 7 žena čelnica), Slunj (7-6), Duga Resa, Pleternica, Stari Grad (6-5), Bakar, Komiža, Novi Marof, Otok, Vodice, Vrbovsko, Vrgorac (5-4), Daruvar (10-8)… Stopostotni udio žena na čelu gradskih tvrtki i institucija ima 12 gradova iz istraživanja, u 29 gradova su žene na čelu najmanje tri četvrtine gradskih tvrtki/institucija, a kao vrijedan i pozitivan podatak istaknimo i to kako na čelnoj poziciji polovice i više svojih tvrtki i institucija ženu ima – 75 hrvatskih gradskih središta.
Kako bismo, na kraju analize, izmjerili koji su doista „najženskiji“ gradovi u zemlji, naši analitičari obradili su svih pet analiziranih pokazatelja, računajući i faktor u kojim su gradovima žene gradonačelnice te ih zbrojili u – skupni indeks izračuna. Po njemu, taj epitet mogu u RH ponijeti: Sveti Ivan Zelina, Slunj, Petrinja, Novska, Čakovec, Oroslavje, Čazma, Pazin, Požega i Skradin. Otprilike je u vrhu među 10 „najženskijih“ podjednako geografski i regionalno raznoliko raspoređenih malih, srednjih i velikih gradova.
U usporedbi s prošlim istraživanjem, imamo u zemlji isti broj (19) gradonačelnica, više predsjednica Gradskih vijeća (30-26), ali nažalost i manje natpolovičnog ženskog članstva GV-a (10-13), manje zamjenica gradonačelnika/ca (28-33), manje žena na čelu gradskih odjela/odsjeka (25-28).
Najveći napredak u odnosu na analizu urađenu 2024. bilježi Kutjevo koje se sa 119. popelo na 23. mjesto našeg indeksnog poretka. Usporedba podataka za Grad Kutjevo pokazuje značajan pomak u zastupljenosti žena u gradskim strukturama. Godine 2024. u Kutjevu naime nije bilo žene na čelu nijednog upravnog odjela, a ni predsjednica Gradskog vijeća nije bila žena. Od ukupno 15 članova GV-a, samo dvije su tada bile žene, dok se u 2026. situacija znatno poboljšala – na čelu jednog upravnog odjela nalazi se žena, predsjednica Gradskog vijeća je također žena, a broj članica u Vijeću povećao se na šest od ukupno 13 članova/ica. Osim toga, sada – šest žena vodi šest gradskih tvrtki i institucija, što jasno pokazuje konkretniji i daleko snažniji utjecaj žena u vođenju gradskih funkcija i ustanova…
Oroslavje se s 99. diglo na 6. poziciju, Kraljevica sa 93. na 13., Makarska sa 85. na 17. mjesto indeksnog poretka. U Top 10, odnosno 11 napretka su i: Zabok (98. u 2024. -40. u 2026.), Obrovac (107.-50.), Vodice (114.-58.), Otočac (84.-29.), Vrgorac (115.-60.), Čazma (57.-7.) i Buje (76. -26. pozicija). (Pero Livajić)
Izbori 2025: Na čelne pozicije lokalnih vlasti izabrano 17,2 posto žena
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na lokalnim izborima održanim 2025. godine izabrano je ukupno 757 čelnika u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, od kojih je 17,2 posto činilo žena, dok su muškarci bili zastupljeni s 82,8 posto. Među županima i njihovim zamjenicima žene čine 22,8 posto, a 22,4 posto je udio žena među gradonačelnicima i njihovim zamjenicima. Najniži udio zabilježen je među općinskim načelnicima i njihovim zamjenicima, gdje su svega 14,3 posto čelnica žene, dok muškarci čine 85,7 posto općinskih čelnika. U usporedbi s lokalnim izborima 2021. godine, udio žena među čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave blago je porastao s 15,8 posto, dok su udjeli među županima i njihovim zamjenicima, kao i gradonačelnicima i njihovim zamjenicima, ostali gotovo nepromijenjeni. Rezultati pokazuju da, unatoč postupnom napretku, žene i dalje čine manjinu na izvršnim funkcijama u lokalnoj politici, što kada je u pitanju rodna ravnoteža naglašava potrebu za dodatnim poticajima i inicijativama.
Ovo su najženskiji gradovi u RH!
Titula „najženskijeg“ grada – prema prikupljenim podacima – pripala je ove godine Svetom Ivanu Zelini za kojega se, kao i za prvi mu prateći Slunj, zaista s punim pravom i ponosom, bez zadrške može kazati i usvrditi da u njima „žena drži tri kantuna kuće (Grada)“…
U Svetom Ivanu Zelini vidljiva je značajna zastupljenost žena u pojedinim segmentima lokalne uprave i javnih institucija. Grad ima gradonačelnicu – Evu Jendriš Škrljak– jednog zamjenika gradonačelnice, dok zamjenice nema, no žene zauzimaju važne upravljačke pozicije u samoj gradskoj upravi. Od tri upravna odjela na čelu dva nalaze se žene, što potvrđuje njihovu snažnu prisutnost u administrativnom i upravljačkom dijelu gradskog sustava. U gradskoj upravi zaposleno je ukupno 23 djelatnika/ca, među kojima je 15 žena, što znači da žene čine i većinu zaposlenih u administraciji. Izražena je i njihova zastupljenost u gradskim ustanovama: u Gradu djeluju četiri – dječji vrtić, pučko otvoreno učilište, gradska knjižnica i muzej – a na čelu svake nalazi se žena. Kada je riječ o predstavničkom tijelu, u Gradskom vijeću koje broji 15 članova/ica, osam su vijećnice, što znači da žene čine većinu u vijećničkim redovima. Premda funkciju predsjednika GV-a trenutačno ne obnaša žena, ukupna slika pokazuje da su žene u ovom gradu snažno zastupljene u gradskoj upravi, ustanovama i predstavničkom tijelu, dok je na pojedinim političkim funkcijama njihova prisutnost ipak nešto manja.
U Slunju žene su snažno prisutne u gradskoj upravi i sustavu javnih ustanova. Grad ima gradonačelnicu – Mirjanu Puškarić, pa iako nema zamjenika ni zamjenicu gradonačelnika, administrativni dio organiziran je kroz Jedinstveni upravni odjel i četiri odsjeka, a na čelu svih pet ustrojstvenih jedinica nalaze se žene – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela i četiri voditeljice odsjeka – što pokazuje izrazitu zastupljenost žena na vodećim administrativnim pozicijama. U gradskoj upravi zaposlen je ukupno 21 djelatnik/ca, a čak 20 su žene, što potvrđuje njihovu dominantnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju gradske administracije, a značajna je njihova prisutnost i u sustavu gradskih ustanova i poduzeća: od ukupno sedam takvih institucija, njih šest su pod upravom žena. U predstavničkom tijelu situacija je nešto uravnoteženija. Gradsko vijeće broji 14 članova/ica, među kojima je šest vijećnica, dok funkciju predsjednika trenutačno ne obnaša žena. Brzinski pogled na aktualno stanje pokazuje da su žene u Slunju izrazito zastupljene u upravljačkom i administrativnom dijelu gradskog sustava, kao i u vođenju gradskih ustanova.
U Petrinji žene imaju značajnu ulogu u upravljanju gradskom administracijom i javnim institucijama. Grad konkretno na svom čelu ima gradonačelnicu – Magdalenu Komes – i jednu zamjenicu gradonačelnice, a snažna zastupljenost žena vidljiva je i u samoj strukturi gradske uprave, od ukupno šest upravnih odjela, na čelu njih pet nalaze se žene, što potvrđuje njihovu izraženu prisutnost na vodećim administrativnim pozicijama. U gradskoj upravi zaposleno je ukupno 67 djelatnika i djelatnica, među kojima je 51 žena, čime žene čine veliku većinu zaposlenih u gradskom sustavu. Zastupljene su i – isto tako – u upravljanju gradskim tvrtkama i ustanovama: od ukupno deset takvih institucija, na čelu njih pet nalazi se žena. Gradsko vijeće broji 16 članova/ica, među kojima je šest vijećnica, dok funkciju predsjednika Vijeća trenutačno ne obnaša žena. I tu ukupni pokazatelji upućuju na snažnu prisutnost žena u gradskoj upravi i vođenju dijela gradskih institucija…
U Novskoj žene su također snažno zastupljene u gradskoj upravi i dijelu javnih institucija. Grad uz gradonačelnicu Mariju Kušmiš ima jednu zamjenicu gradonačelnice, a značajna prisutnost žena vidljiva je i u organizaciji gradske administracije, od ukupno četiri upravna odjela, na čelu njih tri nalazi se žena. U gradskoj upravi zaposleno je ukupno 40 djelatnika/ca, među kojima su 32 žene, što znači da žene čine veliku većinu zaposlenih u administrativnom sustavu grada. Njihova prisutnost vidljiva je i u vođenju gradskih ustanova i tvrtki: od ukupno osam takvih institucija, njima četiri upravlja žena. Gradsko vijeće broji 15 članova/ica, među kojima je šest vijećnica, dok funkciju predsjednika trenutačno ne obnaša žena. Definitivno, u Novskoj žene imaju važnu ulogu u upravi Grada i dijelu institucionalnog javnog sustava.
U Gradu Oroslavju na čelu je muškarac – Viktor Šimunić– koji pak nema zamjenika ni zamjenicu gradonačelnika. No, gradska uprava organizirana je kroz jedan upravni odjel i jedan odsjek, a na čelu oba nalaze se žene, što znači da žene u gradskoj administraciji vode 100 posto upravnih ustrojstvenih jedinica. Na čelu Gradskog vijeća također nije žena, ali u samom Vijeću žene čine većinu – od ukupno 13 vijećnika/ica njih osam su žene, odnosno zastupaju 61,5 posto članstva GV-a. U gradskoj upravi zaposleno je ukupno 16 osoba, među kojima je sedam žena, što čini 43,8 posto zaposlenika/ica. Grad ima dvije gradske ustanove – Dječji vrtić Cvrkutić i Gradsku knjižnicu – a na čelu obje nalaze se žene, pa je i u tom segmentu 100 postotna zastupljenost žena.
U Gradu Pazinu žene zauzimaju vidljivo mjesto u lokalnoj upravi i predstavničkim tijelima. Grad ima gradonačelnicu – Suzanu Jašić – i jednu zamjenicu gradonačelnice, a snažna je njihova prisutnost i u organizaciji gradske uprave, koja se sastoji od šest odjela i Službe za unutarnju reviziju, pri čemu su žene na čelu pet upravnih odjela. Predstavničko tijelo vodi žena, a dvije potpredsjednice dodatno potvrđuju aktivnu ulogu žena u radu Gradskog vijeća koje broji 13 članova/ica, među kojima je sedam vijećnica. U gradskoj upravi zaposleno je ukupno 47 djelatnika/ica, među kojima je 38 žena, što znači da žene čine znatnu većinu zaposlenika/ica. Zastupljenost žena vidljiva je i u vođenju gradskih tvrtki i institucija: od ukupno deset takvih ustanova, na čelu njih šest nalazi se žena. Ukupni pokazatelji pokazuju da su žene u Pazinu snažno prisutne u upravljanju gradskom administracijom, predstavničkim tijelima i javnim institucijama.
Prilično visoko kotira i Grad Požega, u kojemu žene zauzimaju snažnu ulogu u upravljanju gradskom administracijom i javnim institucijama. Grad ima jednu zamjenicu gradonačelnika, a u gradskoj upravi organiziranoj kroz četiri odjela sve četiri vode žene, što pokazuje gotovo potpunu zastupljenost žena na čelnim upravnim pozicijama. Predstavničko tijelo vodi muškarac, a u Gradskom vijeću od ukupno 19 članova/ica sedam je vijećnica. U gradskoj upravi zaposleno je ukupno 50 djelatnika/ica, među kojima je 35 žena, što znači da žene čine većinu zaposlenika/ica. A zastupljenost žena itekako je istaknuta u vođenju gradskih tvrtki i ustanova: od ukupno osam takvih institucija na čelu njih sedam nalaze se žene, potvrđujući snažnu prisutnost žena u lokalnoj administraciji i upravljačkim funkcijama.
U Gradu Skradinu žene imaju vidljivu ulogu u lokalnoj upravi i upravljanju javnim institucijama. Grad ima gradonačelnika- Antonija Brajkovića- i 1 njegovoga zamjenika, dok zamjenice gradonačelnika trenutno nema. Međutim, gradska uprava sastoji se od Jedinstvenog upravnog odjela, na čelu kojeg se nalazi – žena, što znači da žene vode sve upravne jedinice u gradu, kao i Gradsko vijeće na čijem se čelu nalazi žena. U samom Vijeću od 13 članova/ica sedam su vijećnice, što pokazuje snažnu zastupljenost žena unutar predstavničkog tijela. U gradskoj upravi zaposleno je 11 djelatnika/ica, među kojima devet žena, što pak potvrđuje značajnu prisutnost žena u administraciji Grada. Zastupljenost žena je vidljiva u vođenju gradskih tvrtki i ustanova: od ukupno četiri institucije – komunalno poduzeće, dječji vrtić, knjižnica i turistička zajednica – sve su pod vodstvom žena, čime se očituje snažna uloga žena u upravljanju gradskim sustavom i institucijama.
Zagreb: Zamjenica gradonačelnika, 11 pročelnica, direktorica Velesajma…
U glavnom i najvećem hrvatskom gradu, Gradu Zagrebu, žene imaju značajnu prisutnost u upravljanju gradskom administracijom i institucijama. Gradonačelnik Tomislav Tomašević ima dva zamjenika, od kojih je jedna žena. U 16 upravnih tijela, od pročelnika/ica njih 11 su žene, a od ukupno 3.076 zaposlenih u gradskoj upravi, dvije trećine, odnosno 2.033, su žene, što pokazuje njihovu snažnu zastupljenost u administraciji Grada. Predstavničko tijelo, Gradsku skupštinu Zagreba, vodi muškarac, dok su dvije od četiri potpredsjednice, a 22 su žene u klupama GS od ukupno 47 zastupnika/ica. U Zagrebačkom holdingu, koji obuhvaća 12 podružnica, 5 povezanih društava i jednu ustanovu, četiri podružnice i ustanovu su pod vodstvom žena. Uprava holdinga sastoji se od četiri člana bez žena, dok su u nadzornim odborima i upravnim vijećima povezanih društava i ustanove žene prisutne u značajnom broju, uključujući jednu zamjenicu predsjednika Nadzornog odbora. U javnim poduzećima žene su također vidljive u rukovodstvu i među zaposlenima/icama. U ZET-u od ukupno 3.853 zaposlenih, 665 je žena. Na Zagrebačkom velesajmu d.o.o., od 133 zaposlenih/ica njih 64 su žene, među njima i direktorica- Renata Suša, čime se u Metropoli potvrđuje snažna prisutnost žena u upravljanju i funkcioniranju ključnih gradskih institucija.
… Split, Rijeka, Osijek, Zadar
U preostala 4 najveća grada u RH, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru, žene zauzimaju vidljive uloge u upravljanju gradskim institucijama i administracijom, iako je zastupljenost na čelnim funkcijama različita. U Splitu gradonačelnik je muškarac, ali među dva zamjenika nalazi se jedna zamjenica gradonačelnika. Od ukupno 12 upravnih odjela i odsjeka, žene predvode polovicu, dok je u Gradskom vijeću od 31 člana 9 žena.
Rijeka je povijesno značajna jer je na njenom čelu od izbora 2025. prva gradonačelnica u posljednjih pola stoljeća, Iva Rinčić. Uz nju, dva su zamjenika, a od 10 upravnih odjela žene predvode – osam. Gradsko vijeće u aktualnom sastavu broji 32 člana i članice, od kojih su 11 žene, a od 51 gradske tvrtke i institucije u Gradu Rijeci na čelu je njih 26 žena.
U Osijeku žene predvode osam od 10 upravnih odjela i odsjeka, u Gradskom vijeću od 28 članova/ica 7 je žena, a isto toliko vodi gradske tvrtke i institucije od ukupno 20. U Zadru gradonačelnik je muškarac, uz jednog zamjenika, dok žene predvode 7 od 13 upravnih odjela i odsjeka. U Gradskom vijeću od 27 članova/ica 7 je žena, dok su među 16 gradskih tvrtki i institucija na čelu 5 žena. U obrazovnom sustavu Zadra od devet osnovnih škola četiri su pod vodstvom ravnateljica. Ukupan broj zaposlenih u gradskoj upravi je 186, kod čega su 117 žene, što također pokazuje značajnu zastupljenost u izvršnoj administraciji Grada Zadra. I ti podaci pokazuju da, unatoč različitim političkim konstelacijama, žene sve više igraju bitnu, pa čak i ključnu ulogu u vođenju gradskih odjela, institucija i uprava, i isto tako imaju sve snažniji utjecaj na razvoj i funkcioniranje hrvatskih gradova.
Ivona Matošić Gašparović: U Crikvenici žene imaju snažnu, vidljivu i zasluženu ulogu u vođenju zajednice…
U Crikvenici žene zauzimaju značajne uloge u vođenju gradskih institucija i uprave, uostalom na čelu grada nalazi se Ivona Matošić Gašparović, gradonačelnica. Od ukupno četiri upravna odjela u gradskoj upravi, tri predvode žene, dok je u Gradskom vijeću na čelu žena, a od ukupno 13 članova/ica šest je žena. U ukupno 50 zaposlenika/ica u gradskoj upravi njih 35 čine žene, što pokazuje visoku zastupljenost žena u izvršnoj administraciji.Žene su snažno prisutne i u vođenju gradskih tvrtki i institucija, na čelu su njih 8 od 12, što uključuje obrazovne, kulturne i komunalne ustanove, a zastupljenost žena u Crikvenici pokazuje da žene imaju ključnu ulogu u upravljanju, odlučivanju i svakodnevnom funkcioniranju grada.
-Biti gradonačelnica Crikvenice za mene je prije svega duboka čast, ali i velika odgovornost. To je pozicija koja traži hrabrost, strpljenje i stalno dokazivanje da predanost i kompetencija nemaju spol. Svaki dan osjećam težinu povjerenja koje su mi dali moji sugrađani, ali i radost što imam priliku voditi grad u kojem sam odrasla, grad koji volim i kojem želim uzvratiti najbolje od sebe – tvrdi nam gradonačelnica Ivona Matošić Gašparović.
U politici, kaže, a posebno na izvršnim funkcijama, žene se često suočavaju s dvostrukim izazovima, profesionalnim i osobnim.
-Usklađivanje obiteljskog života, majčinstva i zahtjevnog javnog posla nije jednostavno, ali me upravo ta kombinacija čini snažnijom, empatičnijom i odlučnijom. Naučila sam da se autentičnost i toplina ne isključuju s odlučnošću i čvrstinom. Zajedno stvaraju stil vođenja koji je ljudski, a učinkovit.
Ova funkcija mi daje priliku da svoj rodni grad učinim boljim, pravednijim i ljepšim mjestom za sve generacije, to je ono što me pokreće svakog jutra i ono zbog čega s ponosom nosim titulu gradonačelnice Crikvenice, grada u kojem žene imaju snažnu, vidljivu i zasluženu ulogu u vođenju zajednice, na rukovodećim pozicijama nalaze se ne samo u gradskoj upravi, nego i u brojnim gradskim i županijskim institucijama, od upravnih odjela i kulturnih ustanova do obrazovnih i socijalnih službi. To je rezultat dugogodišnjeg opredjeljenja da prepoznamo, cijenimo i osnažimo žensku snagu, znanje i odgovornost.
Posebno sam ponosna na programe kojima potičemo žensko poduzetništvo i stvaramo uvjete u kojima žene mogu ostvariti svoje ideje, ciljeve i snove, poduzetnicama s područja grada omogućujemo bespovratne potpore za nabavu opreme, sufinanciranje najma poslovnog prostora te sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama u visini od 30 posto troškova. Ove mjere nisu samo administrativne odluke, nego poruka povjerenja. Poruka da vjerujemo u njihove sposobnosti, da želimo da se odvaže, da rastu i da uspiju…
Žene često nose najveći teret brige o obitelji, pa im ovakva podrška omogućuje da lakše zakorače u poduzetništvo i razvijaju svoje projekte bez straha da će morati birati između karijere i obitelji. Naše sugrađanke zaslužuju prilike, podršku i poštovanje, a na nama je da im to omogućimo konkretnim politikama koje mijenjaju svakodnevni život. Kada osnažimo žene, osnažimo cijelu zajednicu, i to je vrijednost koju Crikvenica živi iz dana u dan – naglašava gradonačelnica.
Valentina Čanađija: Važno nam je da vitalan dio razvoja Čazme pripadne ženama
Grad Čazma na prošlim je izborima dobio prvu gradonačelnicu, ujedno najmlađu u ovom mandatu. Valentina Čanađija nema zamjenika pa tako ni zamjenice, no gradska uprava organizirana je kroz tri upravna odjela, a na čelu sva tri nalaze se žene, što znači da žene vode 100 posto administrativnih upravnih odjela. Na čelu Gradskog vijeća nije žena, dok u samom vijeću od ukupno 13 članova/ica njih šest čine žene, odnosno 46 posto članstva GV-a. U gradskoj upravi zaposleno je 13 osoba, među kojima je devet žena, što čini oko 69 posto zaposlenika/ica. Čazma ima šest gradskih tvrtki i institucija, a na čelu njih četiri nalaze se žene, pa i u tom segmentu žene imaju značajnu zastupljenost u upravljanju sustavom Grada.
-U današnjem društvu položaj žena znatno se poboljšao u odnosu na protekla vremena, no i dalje postoje brojni izazovi. Žene su danas prisutnije u javnom životu, obrazovanju i na tržištu rada, ali u mnogim područjima još uvijek nisu jednako zastupljene kao muškarci, osobito u politici i na vodećim pozicijama. U politici žene polako dobivaju sve veću ulogu. Sve više njih sudjeluje u donošenju odluka na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Bilježimo porast broja zastupnica u Hrvatskom saboru, dok je broj gradonačelnica ostao jednak onomu na lokalnim izborima 2021. Važno je poticati djevojke i žene da se uključe u politički život, jer različite perspektive doprinose raznovrsnijem dijalogu, kvalitetnijem donošenju odluka i dugoročnom razvoju društva. A biti gradonačelnica malog grada poput Čazme nosi odgovornosti, ali i prilike – ističe gradonačelnica. U manjim sredinama lakše je, tvrdi, ostvariti neposredan kontakt s građanima i brže prepoznati probleme s kojima se žene suočavaju, poput nedostatka radnih mjesta, mogućnosti dodatnog obrazovanja ili osposobljavanja te usklađivanja obiteljskog i poslovnog života.
-Iznimno nam je važno unaprijediti gospodarski razvoj Čazme i važno nam je da vitalan dio tog procesa pripadne ženama. Grad radi na osmišljavanju okvira mjera, projekata, edukacija, radionica i tribina koje će biti namijenjene ženama koje žele osvještavati razne probleme, postavljati važna pitanja, stjecati nova saznanja i razvijati nove vještine, radit ćemo na poticanju poduzetništva organizacijom savjetovanja, programa mentorstva i financijskih potpora za žene koje žele pokrenuti vlastiti posao. Promicanjem obrazovanja, poduzetništva i sudjelovanja u javnom životu, možemo doprinijeti stvaranju jednakijih prilika za žene i muškarce te izgradnji pravednije zajednice – poručuje nam Valentina Čanađija.
Ljerka Cividini: Suvremeno društvo mora jasno pručiti da obrasci koji žene pokušavaju vratiti u unaprijed zadane, tradicionalne uloge nisu prihvatljivi…
U Čakovcu ženama pripada značajna uloga u gradskoj upravi i isto tako u upravljanju dijelom javnih institucija. Grad ima gradonačelnicu – Ljerku Cividini– i jednu zamjenicu gradonačelnice, a snažna zastupljenost žena vidljiva je i u organizaciji gradske administracije, pa od ukupno sedam upravnih odjela, na čelu njih četiri nalazi se žena. U gradskoj upravi zaposleno je 57 djelatnika/ica, među kojima je 31 žena, što potvrđuje njihovu značajnu prisutnost u administrativnom sustavu grada. Žene su vidljivo zastupljene i u vođenju gradskih tvrtki i ustanova: od ukupno sedam takvih institucija, na čelu njih pet nalazi se žena. U predstavničkom tijelu odnos je nešto uravnoteženiji. Gradsko vijeće broji 19 članova/ica, među kojima je sedam vijećnica, dok funkciju predsjednika Gradskog vijeća trenutačno ne obnaša žena.
-Ne volim dijeliti ljude prema spolu, već prema njihovoj spremnosti da preuzmu odgovornost i doprinesu zajednici. Vjerujem kako svatko, bez obzira je li riječ o ženi ili muškarcu, ima obvezu i priliku sudjelovati u izgradnji boljeg društva. Nažalost, svjedoci smo vremena u kojem se svaka promjena često dočekuje s pretjeranom kritikom. Glasni pojedinci nerijetko obeshrabruju one koji bi željeli dati svoj doprinos. Upravo zato smatram da je važno ohrabriti ljude bez obzira radi li se o ženi ili muškarcu da ne odustaju, budu ustrajni i da vjeruju u vrijednost svojih ideja. Danas se u nekim dijelovima društva ponovno promoviraju obrasci koji žene pokušavaju vratiti u unaprijed zadane, tradicionalne uloge, smatram da suvremeno društvo mora jasno poručiti da takva ograničenja nisu prihvatljiva. Žene su ravnopravne sudionice političkog i društvenog života i njihov glas mora biti jednako snažan i prisutan – ističe nam Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca.
Preuzeti dužnost gradonačelnice bila je, napominje, svjesna odluka, motivirana željom da se pokrenu konkretne promjene i grad učini još boljim mjestom za život. U gradskoj upravi radi se na projektima koji pokazuju da je moguće biti primjer odgovornog i naprednog upravljanja.
-Ova funkcija traži potpunu posvećenost, praktički 24 sata dnevno. Biti žena na toj poziciji za mene nikada nije bilo prepreka niti prednost, već jednostavno dio mog identiteta kroz sve ove godine, a najveći izazov svakako je uskladiti poslovne obveze s privatnim životom. No, uz podršku obitelji, svaki slobodan trenutak nastojim posvetiti najbližima, svjesna da je ravnoteža između javne odgovornosti i obiteljskog života dragocjena.
Grad kontinuirano radi na stvaranju pravednijih uvjeta u svim segmentima, posebno kada je riječ o jednakim mogućnostima napredovanja i profesionalnog razvoja te nastojimo poticati razumijevanje i fleksibilnost u radnom okruženju. Posebnu pažnju posvećujemo mladim ženama koje uz obitelj žele graditi i karijeru. Razvijamo i unaprjeđujemo mrežu vrtića, produženih boravaka i izvannastavnih aktivnosti kako bismo roditeljima olakšali svakodnevicu. Podupiremo obrazovanje i zapošljavanje žena na području grada, kao i rad ženskih udruga i projekata usmjerenih njihovom osnaživanju.
Društvene promjene vidljive su i kroz statistike, ne samo kod nas već i cijelom svijetu. Mlade žene danas su sve obrazovanije i sve češće preuzimaju važnu ulogu u ekonomskom životu obitelji. Takvi trendovi prirodno dovode i do ravnopravnije podjele odgovornosti unutar kućanstva. Smatram da je to korak naprijed prema društvu u kojem se obveze i prilike dijele jednako, a uspjeh pojedinca postaje uspjeh cijele zajednice – zaključuje gradonačelnica Čakovca…
Ana Kučić: Žene donose energiju, snagu i bitan doprinos razvoju Malog Lošinja
U Malom Lošinju grad vodi gradonačelnica Ana Kučić, a žene imaju važnu ulogu i u funkcioniranju gradske uprave Lošinja. Gradsku administraciju čini pet upravnih odjela, a na čelu svakog od njih nalazi se pročelnica, što znači da žene vode sve upravne resore gradske uprave, dok u Gradskom vijeću, koje broji 13 članova i članica, nalazi se pet vijećnica. Žene su prisutne i u upravljanju gradskim tvrtkama i ustanovama. Grad Mali Lošinj ima ukupno devet gradskih tvrtki i institucija, a na čelu njih četiri nalaze se žene, podaci pokazuju kako žene u Malom Lošinju imaju snažnu ulogu u upravljanju gradskom administracijom i javnim institucijama, aktivno sudjelujući u donošenju odluka važnih za razvoj lokalne zajednice otoka.
U Ozlju grad vodi gradonačelnica Lidija Bošnjak. Grad nema zamjenika ni zamjenice gradonačelnice, a gradska uprava organizirana je kroz Jedinstveni upravni odjel i tri odsjeka – za opće poslove i društvene djelatnosti, za urbanizam i komunalne poslove, kao i za proračun, financije i gospodarstvo. Na čelu Jedinstvenog upravnog odjela nalazi se pročelnica, dok jedan odsjek – onaj za proračun, financije i gospodarstvo – također vodi žena.
U Gradskom vijeću, koje broji 13 članova i članica, nalazi se pet vijećnica. U gradskoj upravi zaposleno je ukupno 15 djelatnika i djelatnica, uz gradonačelnicu kao dužnosnicu, a među zaposlenima je čak 12 žena, što pokazuje značajnu zastupljenost žena u administrativnom sustavu grada. Grad ima ukupno pet gradskih tvrtki i institucija, a na čelu njih dvije nalaze se žene, što pokazuje da su žene prisutne i u upravljanju dijelom gradskih ustanova i poduzeća. Na čelnim pozicijama važnih ustanova u Ozlju, poput Pučkog otvorenog učilišta Katarina Zrinska, Dječjeg vrtića Zvončić, Osnovne škole „Slava Raškaj“, Organizacijske jedinice Doma zdravlja, Gradskog društva Crvenog križa Ozalj i Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj, također stoji žena. Žene sudjeluju i u radu mjesnih odbora te drugih oblika lokalnog upravljanja.
Uglavnom, Grad Ozalj već dugi niz godina pokazuje kako žene mogu imati važnu i uspješnu ulogu u lokalnoj politici. Naime, u Ozlju žene su na vlasti već 25 godina, što ih čini specifičnim primjerom u cijeloj RH. Važno je naglasiti da sudjelovanje žena u politici ne znači samo obnašanje funkcija nego i aktivno sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na svakodnevni život građana.
-Kao gradonačelnica, nastojim dobro surađivati i s drugim gradonačelnicama i načelnicima, a odličnu suradnju imam i sa županicom, kao i zamjenicom županice Karlovačke županije, žene u politici jedna drugoj predstavljaju podršku i primjer, kroz iskustvo i suradnju možemo učiti jedna od druge, dijeliti savjete i svoja iskustva . Takvo međusobno učenje i podrška važni su za jačanje uloge žena u politici i poticanje novih generacija žena da se aktivnije uključe u društveni i politički život- tvrdi nam gradonačelnica Ozlja.
Osim što se nalaze na čelnim pozicijama važnih ustanova, žene sudjeluju i u radu mjesnih odbora i drugih oblika lokalnog upravljanja. U mnogim mjesnim odborima upravo su žene predsjednice i aktivno sudjeluju u donošenju odluka i rješavanju pitanja važnih za svakodnevni život stanovnika naselja. Na taj način žene doprinose razvoju lokalne zajednice i sudjeluju u stvaranju boljih životnih uvjeta.
-Kad govorimo o ženama koje su obilježile povijest Ozlja, važno je spomenuti poznate povijesne i kulturne ličnosti. Jedna od njih je Katarina Zrinski, hrvatska plemkinja koja je živjela u ozaljskom kraju i bila poznata po svojoj obrazovanosti, političkom utjecaju i kulturnom djelovanju. Također, iz Ozlja potječe i Slava Raškaj, jedna od najpoznatijih hrvatskih slikarica čija su djela i danas važan dio hrvatske umjetničke baštine, uostalom mjesec ožujak već tradicionalno posvećujemo Slavi Raškaj – slikarici koja je jedan od simbola našega grada i kojom se iznimno ponosimo – ističe Bošnjak.
Obnašati dužnost gradonačelnice Grada Ozlja za nju, tvrdi nam, predstavlja veliku odgovornost, ali i čast. Raduje je prilika da aktivno sudjeluje u razvoju lokalne zajednice, u svom radu nastoji biti dostupna svim građanima i otvorena za njihove prijedloge, probleme i pitanja. Smatra da je važno slušati potrebe ljudi jer se upravo kroz razgovor i suradnju mogu pronaći najbolja rješenja.
-Svaka odluka koja se donosi ima utjecaj na građane, zbog čega je važno pažljivo slušati njihove potrebe i nastojati pronaći najbolja moguća rješenja. Smatram da je otvorena komunikacija između gradske uprave i građana ključna za uspješno funkcioniranje lokalne zajednice, kad god sam u prilici, osobno obilazim teren i razgovaram s ljudima koji su izravno ili neizravno uključeni u aktualne ili najavljene projekte i radove jer smatram da se na taj način stječe najbolji uvid u pravo stanje situacije, također podupirem i prisustvujem brojnim događanjima kao što su kulturne manifestacije, skupštine, sportski događaji i razne svečanosti koje se održavaju na području grada, neovisno o karakteru događaja i neovisno o tome održavaju li se radnim danima, vikendom, praznicima ili blagdanima – naglašava.
Važan dio njenog rada je i suradnja s Gradskim vijećem, djelatnicima gradske uprave, javnim ustanovama, udrugama, mjesnim odborima, poduzetnicima i svim građanima koji na bilo koji način sudjeluju u razvoju grada. Najveće zadovoljstvo donosi joj činjenica da se kroz zajednički rad i suradnju mogu ostvariti projekti koji poboljšavaju kvalitetu života Ozlja. Kao ponosni nositelji titula „Grad za mlade“ i „Grad prijatelj djece“, sustavno u Gradu grade okruženje u kojem se žene osjećaju podržano, a zadaća je stvoriti uvjete u kojima svaka žena može ostvariti svoj potencijal, bilo kroz poduzetništvo, majčinstvo ili društveni angažman.
-Kao „Grad prijatelj djece“, prioritet nam je usklađivanje obitelji i karijere, kontinuirano proširujemo kapacitete Dječjeg vrtića „Zvončić“, dok nova školska sportska dvorana, kapitalni projekt čiju je izgradnju Grad Ozalj značajno sufinancirao, postaje srce okupljanja mladih. Uz subvencioniranje vrtića, opremili smo senzorni kutak za najmlađe s poteškoćama u razvoju, čime jamčimo inkluzivnost i jednake prilike za sve, kontinuirano ulažemo u izgradnju i obnovu dječjih igrališta diljem naših naselja, stvarajući sigurne oaze za druženje i igru. Uz njih, novi streetworkout park i moderna sportska igrališta postaju mjesta na kojima se naše sugrađanke mogu besplatno i aktivno brinuti o svom zdravlju. Kvalitetna infrastruktura u neposrednoj blizini doma ključna je za kvalitetan obiteljski život i poticanje zdravih navika od malih nogu. Uz to, trajnim stipendiranjem učenika i studenata ulažemo u buduće liderice naše zajednice, direktno rasterećujemo obiteljske proračune financiranjem radnih bilježnica i obrazovnih materijala, troškova prijevoza učenika te raznih školskih aktivnosti i izvannastavnih programa – podsjeća nas Bošnjak.
Kroz mjere za poticanje rješavanja stambenog pitanja, Grad dodjeljuje potpore od 5.000 eura za kupnju ili rekonstrukciju kuća. Ova mjera ključna je za žene jer im pruža sigurnost doma i potiče ostanak u ruralnim sredinama. Grad redovito raspisuje natječaje za projekte udruga u kulturi i civilnom društvu, gdje su žene često ključne pokretačice i korisnice aktivnosti koje obogaćuju društveni život Ozlja. Kroz manifestacije u organizaciji Grada, gradskih ustanova i Turističke zajednice (od Mjeseca Slave Raškaj do Ljeta na Kupi i Adventa u Ozlju), slavi se žensko stvaralaštvo i osnažuje društveni život, navedena događanja nisu samo turistički aduti, već mjesta gdje žene – od umjetnica i čuvarica baštine do vlasnica OPG-ova – pokazuju svoju kreativnost i poduzetni duh na području grada.
Svjesni su izazova života u ruralnim područjima, stoga projekte koje provode u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Ozalj smatraju vitalnim za sugrađanke, osiguravanjem besplatnog prijevoza i pratnje kroz projekt „Pokupi i uključi me omogućuju starijim ženama i onima u potrebi lakši odlazak liječniku, u ljekarnu ili obavljanje svakodnevnih obveza. Također, višegodišnji projekt „Zaželi i ostani” izravno utječe na žene kroz zapošljavanje pružateljica usluga koje se brinu o starijim sugrađanima, čime im se osigurava ekonomska neovisnost i radni staž. Uz to, isplatom uskrsnica i božićnica pružaju ruku podrške umirovljenicama s nižim primanjima.
-Zdravlje naših sugrađanki naš je prioritet, Grad aktivno sudjeluje u sufinanciranju specijalizacija liječnika i pruža snažnu potporu Domu zdravlja Ozalj. Ovim mjerama osiguravamo vrhunsku medicinsku skrb nadohvat ruke, smanjujemo liste čekanja i jamčimo da svaka majka, zaposlena žena i umirovljenica ima sigurnu i brzu zdravstvenu uslugu u svom gradu. Grad Ozalj u svom Programu potpora malom i srednjem poduzetništvu ima posebnu mjeru namijenjenu isključivo ženama kojom se potiče žensko poduzetništvo jer je ekonomski neovisna žena stup društva. Sufinanciraju se troškovi za obrtnice i vlasnice trgovačkih društava s ciljem jačanja ženskog liderstva u lokalnom gospodarstvu. Provodimo intenzivan ciklus modernizacije cesta, gradimo nogostupe i širimo Poduzetničku zonu Lug. Izgradnja nove prometnice i modernog željezničko-cestovnog prijelaza omogućila je bržu logistiku i otvaranje novih radnih mjesta, čime Ozalj jača svoju gospodarsku poziciju. No, infrastruktura nije samo beton i asfalt – sigurnost je jedan od najvažnijih faktora kvalitete života za žene, stoga projektom modernizacije javne rasvjete s pametnom LED tehnologijom osiguravamo osvijetljene i sigurne ulice u svim našim naseljima. Ne zaboravljamo ni našu baštinu – obnova mosta na Starom gradu Ozlju simbol je spoja tradicije i budućnosti. Grad implementira napredne sustave za digitalizaciju gradske uprave, uključujući modernu pisarnicu koja ubrzava komunikaciju s građanima – dodaje gradonačelnica.
U narednom razdoblju planiraju se kapitalne projekte koji će dodatno podići standard života i ponosa Ozlja. Uređenje Trga Gornji Ozalj stvorit će moderno i ugodno središte za druženje obitelji, šetnje i društvene manifestacije, a posebno mjesto u planovima zauzima izgradnja Centra za posjetitelje Slava Raškaj. Taj projekt nije samo turistička investicija, već trajna posveta našoj slavnoj umjetnici i inspiracija budućim generacijama. Ovi prostori postat će nova mjesta okupljanja, učenja i rasta.
-Naš cilj jest da Ozalj ostane grad u kojem se rad cijeni, u kojem su žene ravnopravne pokretačice razvoja. Nastavit ćemo graditi Ozalj kao sigurno utočište i poticajno okruženje jer vjerujemo da su snažne i neovisne žene temelj budućnosti kakvu gradimo za našu djecu – najavljuje i zaključuje Lidija Bošnjak.
Petra Škrobot: Sudjelovanje žena u politici iznimno je važno za razvoj svakog društva – donosimo drugačiju perspektivu, više usmjerenu na suradnju, dijalog i dugoročna rješenja za zajednicu
Petra Škrobot uspješno vodi Grad Samobor već pet godina. Ima jednog zamjenika, no od ukupno sedam upravnih odjela u gradskoj upravi, čak pet su „u rukama“ žena. U Gradskom vijeću od 21 člana/ice njih devet su žene, ukupno u gradskoj upravi radi 77 zaposlenih, a 49 su žene, što u izvršnoj administraciji pokazuje snažnu prisutnost ženskog kadra. Žene su vidljive i u vođenju gradskih tvrtki i ustanova – na čelu su osam od ukupno 12 institucija. Među njima su ravnateljice Samoborskog muzeja, Pučkog otvorenog učilišta Samobor, Gradske knjižnice, kao i Ustanove Sportski objekti Samobor, dva gradska vrtića predvode žene, od pet osnovnih škola na čelu jedne je žena. Takva raspodjela pokazuje da žene imaju važnu ulogu u obrazovanju, kulturi i sportu, ali i u upravljanju većinom gradskih institucija.
-Sudjelovanje žena u politici iznimno je važno za razvoj svakog društva. Politika bi trebala odražavati strukturu društva, a to znači da u donošenju odluka moraju sudjelovati i žene i muškarci. Različite perspektive, iskustva i pristupi često dovode do kvalitetnijih i uravnoteženijih rješenja za zajednicu – naglašava gradonačelnica. No, dodaje, mora se biti realan i reći da je politika često zahtjevno i ponekad vrlo „prljavo“ okruženje, nerijetko se kaže da je politika prljav posao, prostor u kojem se vode političke borbe, strategije i svojevrsno političko nadmetanje, u takvom okruženju potrebno je biti spreman na različite izazove, izuzetno čvrst i odlučan. Ponekad se čini kao da su na tom putu postavljene brojne „nagazne mine“, od političkih pritisaka i kritika do nerijetko neprimjerenih komentara, osobito kada je riječ o ženama u javnom prostoru, primijećuje i napominje nam “prva žena Samobora”.
-Tko god odluči ući u politiku mora biti svjestan da ta funkcija nosi i jednu posebnu težinu. Bit će ljudi koji će vas podržavati i cijeniti vaš rad, ali i onih koji će vas pokušati osporiti, napadati ili širiti neistine o vama. Nažalost, ponekad se u političkoj borbi poseže i za lažima i podvalama. Upravo zato smatram da je najvažnije ostati dosljedan, raditi svoj posao pošteno i odgovorno te dopustiti da rezultati govore sami za sebe: konkretni projekti, vidljivi pomaci u razvoju grada i transparentan rad najbolji su odgovor na svaku manipulaciju i pokušaj diskreditacije – naglašava Škrobot. Ipak, vjeruje da upravo zato žene trebaju biti prisutne u politici…
-Donosimo drugačiju perspektivu, često više usmjerenu na suradnju, dijalog i dugoročna rješenja za zajednicu. Iako put nije uvijek jednostavan, svaki novi korak žena u politici važan je za stvaranje pravednijeg i uravnoteženijeg društva. Važno je ohrabriti mlade žene da se uključe u javni život i da vjeruju kako svojim znanjem, energijom i idejama mogu mijenjati stvari nabolje- tvrdi.
-Biti gradonačelnica Samobora za mene je prije svega velika čast, ali i velika odgovornost. Samobor je moj dom, mjesto u kojem sam odrasla i kojem danas imam priliku posvetiti svoj rad i energiju. Kada sam 2021. godine izabrana za gradonačelnicu, postala sam prva žena na čelu našega grada i najmlađa gradonačelnica u Hrvatskoj. To je za mene bila dodatna motivacija, ali i potvrda da se u našem društvu sve više otvaraju vrata ženama u javnom i političkom životu. Svaki početak nosi određene izazove, no vjerujem da se povjerenje građana opravdava prije svega radom, transparentnošću i konkretnim rezultatima. gradom poput Samobora, koji ima više od 40 tisuća stanovnika i razvijen gospodarski, društveni i kulturni život, zahtijeva timski rad, odgovornost i stalnu komunikaciju s građanima.
Upravo zato nastojim biti dostupna i otvorena te zajedno sa svojim timom svakodnevno raditi na projektima koji unapređuju kvalitetu života u našem gradu. Da su građani takav pristup prepoznali potvrđuju i posljednji lokalni izbori, na kojima su mi ponovno dali povjerenje za drugi mandat, i to s rekordnih 60 posto glasova već u prvom krugu, među čak sedam kandidata. To doživljavam kao veliku čast, ali i još veću odgovornost da nastavimo razvijati Samobor kao grad ugodnog i kvalitetnog života.
U Gradu Samoboru nastojimo stvarati okruženje u kojem žene imaju jednake prilike za razvoj, poduzetništvo i aktivno sudjelovanje u društvenom životu. Jedna od važnih mjera usmjerena je na poticanje ženskog poduzetništva. Grad Samobor omogućuje besplatan vrtić u prvoj godini poslovanja ženama koje pokrenu vlastiti posao kako bismo im olakšali početak poduzetničkog puta i pomogli u usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza. Grad podupire i različite inicijative koje promiču ulogu žena u društvu, gospodarstvu i javnom životu. Kroz takve programe želimo dodatno osnažiti žene i potaknuti ih na aktivno sudjelovanje u poduzetništvu, društvenim projektima i javnom prostoru- ističe gradonačelnica Samobora.
