Analize TOP 10

Dvije trećine gradova povećalo izdvajanja za sport – evo tko najviše…

Blizu dvije trećine gradova, njih čak 82, u 2023. je godini (podaci za 2024. još nisu dostupni), povećalo proračunska izdvajanja za sport, pokazala je naša najnovija analiza podataka FINA-e temeljena na konsolidiranim izvještajima o rashodima JLS-a. Najviše je i preklani, baš kao i prije tri godine, za tu namjenu, po stanovniku izdvojio Vis, pa Novigrad, Varaždin, Vukovar…, a Vis je lidersku poziciju ‘obranio’ i kada se radi o najvećem udjelu izdvojenih ‘sportskih’ sredstava iz proračuna, u pratnji Oroslavja, Vrbovskog, Vodica, Varaždina… U odnosu na 2022. za sport su sredstva nominalno najviše povećali Split, Dubrovnik i Vukovar…, a postotno pak Otok, Čabar, Oroslavje, Nova Gradiška…

Kako smo često isticali, sport ulazi u red ključnih segmenata društvenog života u RH. Iako mu se još uvijek ne pristupa dovoljno strateški i sveobuhvatno, ostaje važan faktor koji ne samo da potiče zajedništvo i identitet nacije (dovoljno je prisjetiti se uspjeha reprezentacija, poput Vatrenih ili zadnjih dana Paklenih), već i doprinosi prepoznatljivosti zemlje na globalnoj razini. Uz to, najbolji je medij promocije, a njegovi pozitivni učinci na društvo i ekonomiju nisu zanemarivi. Bavljenje sportom i srodnim tjelesnim aktivnostima osobito među mladima, ima dalekosežne koristi – od prevencije bolesti do razvoja socijalnih vještina.

Prepoznavanje važnosti sporta i za gospodarstvo sve je očiglednije, sinergija turizma i sporta formalizirana je kroz zajedničko ministarstvo, cjelokupno ulaganje također podupire aktivni turizam, a samo u 2024. godini osigurano je preko 15 milijuna eura za financiranje međunarodnih sportskih natjecanja i infrastrukturnih projekata. U olimpijskoj i paraolimpijskoj godini povećana su državna priznanja sportašima za 50 posto, a za 2025. osigurano je za sport rekordnih 160 milijuna eura u cilju njegove dostupnosti svim građanima, s naglaskom na razvoj zdravih sportskih navika. Upeterostručena su ulaganja u parasport, povećala se također za stipendije školarina bivšim i aktivnim vrhunskim sportašima…

Posebnu pažnju u tom kontekstu posvećuju lokalne jedinice, koje financiraju brojne sportske projekte, naročito infrastrukturne izgradnju, obnovu, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina, od nogometnih i teniskih terena do atletskih staza i školskih dvorana. Naša analiza pokazuje da su gradovi uz obalu i kontinentalni gradovi uložili slične iznose u sport i rekreaciju, pri čemu su primorski gradovi s obzirom na važnost sportskih manifestacija u turizmu, u 2023. izdvajali nešto više po stanovniku, ‘per capita’. Manji gradovi, iako u apsolutnim iznosima razumljivo niže nego li veliki, za sportske su projekte i sadržaje u prosjeku izdvajali veći postotak vlastitih proračuna.

I preklani se 13 gradova iskazalo značajnim povećanjem ulaganja u odnosu na prethodnu 2022. godinu, iznad 100 posto, a uz to zanimljivim se pokazuje i da je tek osam gradova za ovu stavku uložilo preko deset posto godišnjeg proračuna. Između 5 i 10 posto izdvojilo je iz svojih blagajni u sport -35 gradova, njih 58 namijenilo je za sport i sportaše od 2 do 5 posto, 19 hrvatskih gradova između 1 i 2 posto udjela…

Po ukupnom postotnom izdvajanju za sport iz Proračuna u vrhu se, rekli smo, našao Vis, koji je za tu granu osigurao 39.90 posto sredstava, ispred Oroslavja s 18.27 posto proračunskog udjela, zatim Vrbovsko (132.86 posto), Vodica (12.72), Varaždina (12.32), Vukovara (11.65), a pozicije u Top 10 zauzimaju i KorčulaSinjIvanec i Zabok, od 9.21 do 11.38 posto udjela izdvajanja.

U promatranom razdoblju, za sport je i po stanovniku daleko najviše izdvojio Grad Vis, respektabilnih 859.36 eura ‘per capita’. Iznad 200 ‘sportskih’ eura po glavi stanovnika imao je i Novigrad (210.86 eura), a preko 150 eura  još samo Varaždin (181.63 eura), Vukovar (167.30 eura) i Vodice (153.55 eura). Među 10 najizdašnijih u toj rubrici su i: Rovinj (144.06 eura), Dubrovnik (143.55 eura), Zabok (137.82 eura) Poreč (137.79 eura) i Vrbovsko (134.55 eura). Preko 100 PC eura ulaganja imali su i Labin, Rijeka, Korčula, Oroslavje i Makarska, između 106.51 i 130.81 eura. Ukupno 44 grada pritom su prosječno po stanovniku u sport usmjerila 50-100 eura, njih točno 50 između 20 i 50, a pet gradova ispod 10 eura…

Istovremeno, Split, je prednjačio prema nominalnom rastu izdvajanja za sport u 2023. u odnosu na 2022. s rekordnih +3.563.789 eura (12.514.892-16.078.680), ispred najbližih u poretku Dubrovnika (+2.154.299 eura), Vukovara (+1.741.990 eura), Rijeke (+1.695.902 eura) i Samobora (+1.347.916 eura). Tu su u vrhu još i Vrbovec (+715.599 eura), Nova Gradiška (+673.320 eura), Oroslavje (+547.548 eura), Labin (+534.749 eura) i Šibenik (462.080 eura). Blizu ‘gornjeg doma’, u Top 15 su Ivanec, Pula, Sisak, Varaždin i Vis, od +416.029 do + 455.714 eura.  Rast iznad 1 milijun eura imalo je 5 gradova, njih 41 je postiglo povećanje između 100.000 i 1 milijun, 28 ih je evidentiralo porast od 10.000 do 100.000 eura. Pozitivnim trendom s više ulaganja u 2023. nego u 2022. mogla su se pohvaliti 82 naša grada, dok je kod 43 on nažalost bio negativan.

 

Listu onih koji su preklani povećali u postotku svoja ulaganja u sport u odnosu na godinu prije predvodi Grad Otok (+3.528,52 posto), jedini uz drugoplasirani Čabar (+2.680,92 posto)  s preko 1.000 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži postotak bilježe za njima Oroslavje (+617,07 posto), Nova Gradiška (+302,66 posto), Donja Stubica (+251,29 posto), Vrbovec (+230,86 posto), Vrbovsko (+223,85 posto), Glina (+195,87 posto), Novalja (+179,05 posto) i Ivanec (+143,43 posto povećanja). Iznad 100 posto porasta imala su još tri grada- Imotski, Mursko Središće i Novi Vinodolski- između 104,35 i 118,56 posto povećanja. Od 50 do 100 posto porasta ubilježilo je 16 gradova, između 10 i 50 posto- 34 grada, od 1 do 10 posto- ravno 20 hrvatskih gradova…

Posve očekivano, najviše su ukupne iznose za sport u 2023. godini dakako izdvojili – ne nužno redom- najveći i veliki gradovi, s najvećim i visokim proračunskim brojkama, pa je Grad Zagreb- kojega smo u dijelu izračuna izuzeli iz tablica zbog neusporedivo većeg ‘budžeta’ i specifičnog administrativnog statusa-  za svoje sportaše i sportašice, kao i ukupan razvoj sporta, iz gradske blagajne ‘uplatio’ 56.842.828 eura, Split -16.078.680 eura, Rijeka – 12.641.967 eura, Varaždin- 7.952.257 eura, Dubrovnik- 5.966.420 eura, Osijek – 5.852.578 eura, Zadar- 5.614.340 eura… Za tri grada u FINA-inim izvješćima nismo imali službene podatke o njihovim ‘sportskim’ izdvajanjima. (Pero Livajić)

 

 

 

 

Moglo bi vas zanimati

Prelog: Za sportski projekt Hard Court odobreno 99,2 tisuće eura bespovratnih sredstava

Otočac: Odobreno 300 tisuća eura za obnovu i rekonstrukciju javnih teniskih igrališta

Nije njihova obveza, ali većina gradova ulaže u podizanje zdravstvene skrbi i standarda...

Sveta Nedelja: Za dvoranu u Kerestincu- 400.000 eura