U 2024. godini hrvatski su gradovi za zdravstvo su ukupno izdvojili 280 milijuna eura, a njih dvije petine, 53, u odnosu na 2023. povećalo je svoja davanja, pokazala je naša analiza na temelju podataka FINA-e, konsolidiranih izvještaja o rashodima po funkciji JLS-a. Postotni najviši rast ulaganja imali su Popovača, Novska, Stari Grad, Đurđevac…, nominalni Rijeka, Rovinj, Kutina… Novigrad i Cres predvode listu gradova po udjelu izdvajanja iz proračuna, kao i ‘per capita’ ulaganjima u zdravstvenu skrb stanovništva…
Premda je ulaganje u zdravstvo primarno u nadležnosti države i županija, uloga gradova u osiguravanju kvalitetne medicinske skrbi i unapređenju općeg zdravlja stanovništva itekako je važna. Suvremeni izazovi, poput starenja populacije, porasta kroničnih bolesti i sve češćih epidemija, dodatno naglašavaju potrebu za kvalitetnom zdravstvenom infrastrukturom i dostupnim resursima. Hrvatska se već godinama nažalost suočava s nedostatkom zdravstvenih radnika, zastarjelom opremom i dugim listama čekanja, zbog čega ulaganja na lokalnoj razini postaju važan kotačić u očuvanju zdravlja građana.
Gradovi tako, iako nemaju primarnu odgovornost, često preuzimaju ključnu potporu zdravstvenom sustavu kroz brojne aktivnosti: od promicanja zdravih stilova života i edukacije stanovništva, do potpore inicijativama usmjerenima na prevenciju bolesti i poticanje aktivnog života. Kroz osiguravanje javnih prostora za rekreaciju, gradnju pješačkih i biciklističkih staza i sportskih terena, lokalne vlasti stvaraju uvjete za zdravije navike i bolju kvalitetu života stanovništva.
Mnogi gradovi izdvajaju značajna sredstva za podršku zdravstvenim ustanovama, ulažu u modernizaciju medicinske opreme i infrastrukture, financiraju projekte obnove ili dogradnje domova zdravlja i bolnica. U analiziranoj 2024. godini gradovi su najviše ulagali u osiguravanje usluga liječnika specijalista, nadstandard hitne medicinske pomoći, nabavu medicinske opreme poput defibrilatora, sufinanciranje smještaja medicinskog kadra, ali i održavanje preventivnih inicijativa, savjetovališta, javnozdravstvenih manifestacija, kao i podršku udrugama koje promiču zdravstvenu prevenciju i očuvanje zdravlja.
Naročito se ističe i angažman gradova u osiguravanju rada deficitarnih medicinskih kadrova, gdje sufinanciranjem plaća liječnika i medicinskih sestara, financiranjem dodatnih timova hitne pomoći ili osiguravanjem smještaja pomažu da ključne zdravstvene usluge ostanu dostupne svim građanima. Pojedini gradovi ulažu i u nabavu nove medicinske opreme za domove zdravlja i bolnice, čime značajno unapređuju lokalnu dijagnostiku i liječenje sugrađana.
Ovisno o potrebama stanovništva, mnogi gradovi financiraju i različite socijalno-zdravstvene programe — od skrbi za starije i nemoćne osobe, pomoći osobama s invaliditetom, do subvencija za medicinska pomagala. Sve je češća praksa i sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje, s obzirom na to da se radi o skupom i neizvjesnom postupku, a demografska situacija zahtijeva hitne mjere potpore mladim obiteljima. Kroz sve ove aktivnosti, gradovi pokazuju da, iako formalno ‘sporedni igrači’, u praksi postaju snažan oslonac zdravstvenog sustava.
Pristupačnost sredstava iz EU fondova otvorila je vrata brojnim ulaganjima u zdravstvenu infrastrukturu, prije svega u obnovu i modernizaciju domova zdravlja, i to ne samo u gradovima, već i u manjim općinama. Pa makar gradovi nisu uvijek obvezni sudjelovati u financiranju, mnogi se uključuju s dijelom sredstava ili zajedno s ostalim jedinicama lokalne samouprave unutar županija sudjeluju u realizaciji pojedinih projekata. Posebno je važno naglasiti kako ovakva pohvalna ulaganja često prate i projekti bolje povezanosti zdravstvene i socijalne skrbi, čime se dodatno osnažuje sigurnost i kvaliteta života stanovništva.
Kada je riječ o prošlogodišnjem izdvajanju za zdravstvo prema udjelu i ‘per capita’ u proračunu dominiraju lider Novigrad (1,79 posto i 55,36 eura po stanovniku) i odmah uz njega Cres (1,70 posto udjela i 35,25 PC eura). Treći u poretku udjelom ulaganja u zdravstvenu zaštitu bila je – Rijeka (1,68 posto), a slijedili su zatim: Mali Lošinj, Popovača, Slatina, Ilok, Rovinj, Osijek i čak četvrti iz Primorsko-goranske županije – Rab, s izdvajanjem od 1,41 do 1,09 posto proračunskih sredstava. Blizu vrhu našli su se i Kraljevica, Beli Manastir, Novalja, Orahovica, Metković, Korčula, Vodice, Kutina… Udio s točno 1 ili iznad 1 posto evidentiralo je 12 gradova.
Rovinju je pripala ‘bronca’ u ‘per capita’ izdvajanju s prosječnih 33,32 eura na četvrtoj se poziciji našao Mali Lošinj (30,59 eura), petoj Novalja (29,55 eura), iza njih: Rijeka, Poreč, Vodice, Osijek i Umag, od 27,99 do 16,21 euro po ‘glavi stanovnika’. Nadomak vodećima su se poredali: Korčula, Popovača, Kraljevica, Rab, Nin, Buje, Kutina, Orahovica… Preko 20 PC eura uložilo je 6 gradova, a njih 17 između 10 i 20 eura.
Promatramo li nominalni trend povećanja sredstava prednjači Rijeka s 373,566 eura porasta, ispred Rovinja (+158.835 eura), Kutine (+124.485 eura) i Popovače (+116.443 eura). U Top 10 ‘napretka’ su i: Poreč, Umag, Dugo Selo, Zaprešić, Mali Lošinj i Vodice, između 95.557 i 42.218 eura povećanja zdravstvenih ulaganja. Popriličan apsolutni porast izdvajanja bilježili su i: Vodnjan, Karlovac, Sveta Nedelja, Samobor, Đurđevac… Povećanje iznad 100.000 eura navela su 4 grada, baš kao i ono od 50 do 100.000 eura, dok je godišnji rast između 10.000 i 50.000 eura imalo 25 hrvatskih gradova.
Postotnim povećanjem listu predvodi Popovača (+422,26 posto), drugo mjesto zauzima Novska (391,97 posto), treće Stari Grad (+375,0 posto porasta), a slijede ih na ljestvici: Đurđevac, Prelog, Oroslavje, Daruvar, Vodnjan, Nova Gradiška i Kutina, od 364,39 do 105,38 posto povećanja ulaganja. Ravno 100 posto rasta su imali Drniš i Obrovac, značajno povećanje i Dugo Selo, Nin, Kraljevica, Crikvenica, Rovinj, Krk, Umag, Sveta Nedelja… Iznad 300 posto povećanja ulaganja bilježe četiri grada, između 100 i 300 posto – njih 9, od 50 do 100 posto – 7. Pozitivan trend u odnosu na 2023. registrirala su 53 grada, negativan- 47.
Dakako, najvećim izdvajanjem za zdravstvo može se pohvaliti Zagreb (269.373.048 eura), kojega prate Rijeka (3.022.116 eura), Osijek (1.610.757 eura), Rovinj (432.038 eura), Pula (403.679 eura), Poreč (313.168 eura), Kutina (242.611 eura), Zadar (276.753 eura), Mali Lošinj (230.580 eura), Novigrad (215.295 eura), Umag (205.859 eura)… Za 33 grada nismo imali službenih podataka, među njima ni Grada Splita. (Pero Livajić)
