Lani su najviše sredstava iz EU fondova povukli Glina i Petrinja; Glina vodi „po stanovniku“, a Petrinja prema udjelu u ukupno povučenim sredstvima u 2023. godini. Gledamo li trend povećanja povučenih sredstava u odnosu na 2022., prednjače Bjelovar i Vrbovec.
Do kraja ovog desetljeća Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura iz instrumenata EU sljedeće generacije i redovitog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Lani su uspješno povučena sva sredstva iz prethodnog programskog razdoblja, a koje je, prema pravilu N+3, moguće povlačiti tijekom tri godine po završetku razdoblja. Razlog zbog kojeg Hrvatska kasni s pripremama projekata za povlačenje sredstava iz redovitog sedmogodišnjeg proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine nalazi se u činjenici da se sredstva za oporavak od pandemije iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost moraju potrošiti do 2026. godine.
Jedan od najvećih izazova Vlade RH nalazi se u smanjivanju velikih nejednakosti u razvijenosti među hrvatskim županijama budući da je u Zagrebu BDP per capita na 118 posto europskog prosjeka, u Dalmatinskoj zagori oko 40 posto, a u Slavoniji tek 36 posto. Ipak, u proteklih desetak godina Hrvatska je uspjela izgraditi funkcionalan sustav za povlačenje EU sredstava zahvaljujući kojem se njezin razvoj značajno ubrzava, a što je vidljivo diljem zemlje budući da su brojni projekti realizirani upravo iz tih izvora. Jedan od primjera je i Pelješki most za koji se upravo iz EU fondova osiguralo 375 milijuna eura te će ostati trajni simbol kohezijske politike u Hrvatskoj. Iz EU fondova sredstva su se povlačila za energetske obnove različitih objekata, gradnje škola i vrtića, društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih dvorana, pješačkih i biciklističkih staza, obnovu kulturnih dobara, itd.. Kako je najavio resorni ministar, Šime Erlić, u narednom desetljeću naglasak će biti stavljen na investicije u zelenu i digitalnu tranziciju, manje razvijene regije i željezničku infrastrukturu.
Prema podacima konsolidiranih izvještaja Ministarstva financija i FINE o prihodima i rashodima, primicima i izdacima JLS-a za 2023. godinu (PR RAS) ustanovili smo kako su hrvatski gradovi lani više nego udvostručili povučeni iznos u odnosu na prethodnu 2022. godinu, odnosno, povukli su 459,3 milijuna eura u odnosu na 226,5 milijuna eura iz godine ranije. Od 128 hrvatskih gradova lani je sredstva iz EU fondova povuklo njih 116.
Glina i Petrinja povukli su najviše iznose, zanemarimo li Zagreb koji je neusporediv s ostalima, a riječ je o gradovima koji su pretrpjeli velika oštećenja u potresu koncem 2020. godine. No, krenimo redom po tablicama; prema sredstvima povučenima iz EU fondova per capita, Glina je na prvom mjestu s iznosom od 1.237,14 eura, slijedi Donja Stubica s 1.211,97 eura po stanovniku, Petrinja je treća s 846,46 eura, a niz nastavljaju Zlatar i Orahovica koji su povukli 820,61 odnosno 816,92 eura. Među 10 najbolje rangiranih gradova našli su se još Novalja, Gospić, Đurđevac, Jastrebarsko i Benkovac koji su povukli iznose između 607,42 i 705,78 eura per capita.
Gledamo li udio povučenih sredstava u ukupno povučenim EU sredstvima u 2023. godini, 19 gradova ostvarilo je preko 1 posto udjela u ukupno povučenim sredstvima. Prva je Petrinja s udjelom od 3,68 posto, drugi je Split s 3,21 posto, slijedi Bjelovar s 3,04 posto, a među najbolje rangiranima još su i Osijek, Karlovac, Velika Gorica, Sisak, Jastrebarsko, Glina i Gospić čiji se udjeli kreću u rasponu od 1,75 do 2,75 posto ukupno povučenih EU sredstava.
Gradovi koji su lani ostvarili najveći rast povučenih sredstava u odnosu na godinu ranije, izražen u apsolutnim brojkama, gradovi su: Bjelovar s povećanjem od 11.671.106 eura, Karlovac koji je povukao 9.763.837 eura više te Petrinja s uvećanjem od 9.169.501 eura. Velika Gorica je ostvarila povećanje od 7.745.047 eura, a listu čine još Split, Gospić, Jastrebarsko, Sisak, Donja Stubica i Zaprešić koji su povukli između 5.356.099 i 6.478.941 eura više nego u 2022. godini.
Prema trendu uvećanja povučenih sredstava u odnosu na 2022. godinu, izraženog u postocima, prvi je Vrbovec s 5295,89 posto većim iznosom, drugi Zaprešić koji je povukao 5188,95 posto više, potom Lepoglava s uvećanjem od 5040,78 posto. U deset najbolje rangiranih uvrstili su se još i Krapina te Ivanić-Grad koji su povučena sredstva „podebljali“ za 2742,01 odnosno 2595,42 posto. Nakon njih slijede Ozalj, Varaždinske Toplice i Duga Resa koji su osigurali između 1165,21 i 1429,67 posto više sredstava te Hrvatska Kostajnica i Samobor s uvećanjem od 927,06 odnosno 870,14 posto.
(V.H.)
