Najviše sredstava za subvencije poljoprivrednicima u 2025. godini u apsolutnom iznosu, ne računajući Grad Zagreb, izdvojio je Sinj koji je rekorder i po povećanju izdvajanja. Kada je riječ o izdvajanjima za poljoprivredu po stanovniku te udjelu tih subvencija u gradskom proračunu, uvjerljivi je lider Ozalj. Po izdvajanjima “per capita” slijede ga Grubišno Polje i Vodnjan, dok su, prema udjelu proračuna namijenjenom potporama poljoprivredi, uz Sinj u samom vrhu još Metković i Donji Miholjac.
Dok se hrvatska poljoprivreda i dalje prilagođava izazovima i nestabilnosti globalnih tržišta, klimatskih promjena i poremećenih opskrbnih lanaca, naročito kada je u pitanju hrana, lokalne vlasti ostaju važan oslonac sektoru koji je lani u RH zabilježio rast vrijednosti proizvodnje od 2,7 posto, dosežući 3,17 milijardi eura. Istodobno, broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj i dalje ostaje visok – iznad 161 tisuću, kod čega najveći udio čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito došao do izražaja budući je korona kriza 2020.-2022. dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva. Pandemija i lockdown podigli su svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih i lokalnih proizvođača. Međunarodna kriza je snažno utjecala na čitavo gospodarstvo, tako i poljoprivredu, no nakon početnog šoka, značajno i ubrzala digitalizaciju, inovativniju distribuciju i prodaju, veću informiranost potrošača i jačanje lokalnih i manjih, naročito obiteljskih, poljoprivrednih gospodarstava…
U pozadini lokalnih politika nalazi se i širi nacionalni okvir, u kojem je Vlada kroz niz poticajnih mjera, uključujući i financijske instrumente vrijedne 47 milijuna eura, dodatno ojačala pristup kapitalu za poljoprivrednike i prerađivače, poseban naglasak stavljajući pritom na mlade poljoprivrednike, stočarstvo, pčelarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, kao i na modernizaciju preradbenih kapaciteta. Istodobno, poljoprivredni sektor se i dalje suočava s izazovima poput inflacijskih pritisaka, stagnacije otkupnih cijena pojedinih proizvoda i povećanih troškova proizvodnje, zbog čega agronomski stručnjaci sve češće upozoravaju na potrebu jačanja proizvodnje i produktivnosti, a ne isključivo vrijednosnog rasta.
Upravo u takvim okolnostima, globalne nestabilnosti, inflacijskih pritisaka i dugoročno izazovnih odnosa na tržištu, lokalne subvencije, iako relativno skromne u odnosu na državne mjere, ostaju važan instrument stabilizacije i poticanja poljoprivredne proizvodnje na terenu. Potpore ruralnom gospodarstvu – osobito u manjim sredinama u kojima poljoprivreda i nadalje ima snažnu ekonomsku i društvenu ulogu, dodatno dobivaju na značaju, a analiza konsolidiranih proračunskih izvješća o prihodima i rashodima, primicima i izdacima JLS (PRRAS) Ministarstva financija za 2025. godinu pokazuje kako se ulaganja u subvencije poljoprivrednicima i dalje snažno razlikuju među gradovima – s jasnom dominacijom manjih i srednjih kontinentalnih sredina.
Gradovi su, tako, lani za potpore u poljoprivredi izdvojili ukupno preko 4,1 milijun eura, gotovo milijun više nego godinu ranije, a iznose izdvajanja povećalo je njih preko 50. Podaci dodatno potvrđuju dugogodišnji trend prema kojem kontinentalni i manji gradovi, s izraženijom poljoprivrednom tradicijom, osobito oni s itekako razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom, uglavnom u kontinentalnom dijelu RH, izdvajaju razmjerno više novčanih sredstava za izravne financijske potpore proizvođačima, nego li primorski i veći urbani centri, a takav obrazac djelomično je posljedica strukture gospodarstva, ali i različitih razvojnih prioriteta…
Kada se radi o potpori gradova, u 2025. za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojio Ozalj (Karlovačka županija)- 9,68 eura. Iznad devet “poljoprivrednih” eura po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o subvencijama, imali su još samo Grubišno Polje (9,40) i Vodnjan (9,31). Među najuspješnijim u rubrici su i: Donji Miholjac – 8,78 eura, Glina – 8,77, Stari Grad na Hvaru (8,13), Sinj (6,676), Ivanić-Grad (6,50), Novi Marof (6,27) i Metković (6,25 eura). Nadomak njima po PC ulaganju su i: Otok, Cres, Ilok, Popovača, Mali Lošinj, Ogulin, Vukovar… Prvih 16 gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po stanovniku 5-10 eura, njih 45 između 1 i 5 eura. Za 47 gradskih središta nema službenih podataka.
I po postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2025. u vrhu se našao Ozalj, koji je za taj podupirući element jedini osigurao iznad 1 posto novca, 1.03 posto raspoloživih sredstava. Laureata prati Sinj s 0,85 posto, zatim Metković i Donji Miholjac, po 0,70, Ilok, 0,57, Vodnjan, 0,52, Varaždinske Toplice, 0,48, Novi Marof, 0,46, Glina, 0,42, Popovača i Lepoglava – 0,39 posto udjela. Tek šest gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima iznad 0,5 posto sredstava…
Poredak onih koji su u 2025. povećali u postotku subvencije poljoprivredi u odnosu na 2024. predvodi Grad Trilj (Splitsko-dalmatinska županija), uz rekordnih 806,21 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži, iako poprilično visok postotak, isto tako dojmljiv, bilježi za njim Nin (776,44 posto), zatim Sinj (553,72 posto), Vis (238,16 posto), Daruvar (168,72 posto), Zadar (152,91 posto), Varaždinske Toplice (119,09 posto), Gospić (115,87 posto), Mali Lošinj (108,92 posto) i Prelog (106,74 posto porasta), dok su se iza smjestili njih 4 sa 100-postotnim “pozitivnim” trendom – Valpovo, Otok, Cres i Hrvatska Kostajnica. U tom razdoblju subvenciju je 101-1.000 posto povećalo 10 gradova, njih sedam bilježe od 51 do 100 posto porasta, 22 između 10 i 50 posto, 8 od 1 do 10 posto povećanja. Negativan trend su “prijavila” 33 grada.
Promatramo li apsolutne brojke, tu je dominantan Sinj (Splitsko-dalmatinska županija) s izdvojenih +135.229 eura više nego godinu ranije, za njim slijedi onda Zadar (+61.152 eura), a nemali porast novčanih potpora poljoprivredi u 2025. prema nominalnom proračunskom iznosu u 2024. bilježe i Velika Gorica, Valpovo, Kaštela, Otok, Daruvar, Ogulin, Glina i Mali Lošinj (+42.907- + 20.193 eura)…
Ukupno su prema dostupnim podacima gradovi kao subvenciju lokalnim poljoprivrednicima lani izdvojili 4.181.317 eura. U redoslijedu ukupnosti izdvajanja za potporu poljoprivredi na tronu se nalazi Sinj (159.650 eura), a tu su i: Karlovac (124.803 eura), Kaštela (122.553 eura), Velika Gorica (115.268 eura), Vukovar (111.661 eura), Samobor (107.712 eura), Zadar (101.162 eura), Bjelovar (100.984 eura), Metković (96.845 eura), Ivanić-Grad (85.070 eura), Kutina (78.695 eura)… Zagreb, kojega smo zbog neusporedivo većeg proračuna i zasebnijeg administrativnog statusa izostavili iz naših tablica, prošle je godine za subvenciju poljoprivrednicima na svom području izdvojio – 1.290.850 eura. (Pero Livajić)
